13:14, 21. Kolovoz 2018

gospodarstvo...

Gospodarstvo 6. kolovoza 2018.

Objavljeno: 06.08.2018 u 14:47
Pregledano 43 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 6. kolovoza 2018.

ZAGREB, 6. klovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva.

ZAGREB - Na hrvatskim je autocestama protekli vikend, od 3. do 5. kolovoza, zabilježen veći broj vozila u odnosu na usporedivi lanjski vikend, a porasti se kreću od 2,7 do 6,8 posto, pokazuju podaci tvrtki koncesionara autocesta. Tijekom proteklog vikenda na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka - Zagreb zabilježen je promet od 927.466 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 52,8 milijuna kuna bez PDV-a, izvijestio je HAC u ponedjeljak. U usporedbi sa lanjskim istim vikendom promet je veći za 4,56 posto, a iznos naplaćene cestarine za 4,64 posto. Od početka godine do 5. kolovoza na autocestama kojima upravljaju HAC i ARZ zabilježen je promet od 33,93 milijuna vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 1,67 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine radi se o povećanju prometa od 5 posto, dok je naplaćeno 7 posto više cestarine, ističu iz HAC-a. Po podacima tvrtke Bina Istra, protekli je vikend na Istarskom ipsilonu promet vozila bio 2,66 posto veći nego u usporedivom vikendu prošle godine. U protekla je tri dana Istarskim ipsilonom prošlo 158.992 vozila. Podaci tvrtke Autocesta Zagreb-Macelj, koja gospodari istoimenom autocestom, pokazuju da je promet protekloga vikenda bio 6,77 posto veći u odnosu na usporedivi lanjski. Protekli je vikend autocestom Zagreb-Macelj prometovalo 112.765 vozila.

SARAJEVO - Europska komisija odobrila je proizvođačima mlijeka iz Bosne i Hercegovine izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih prerađevina na tržište Europske unije, potvrdili su u ponedjeljak iz Ministarstva vanjske trgovine BiH. Ministar Mirko Šarović potvrdio je novinarima u Bileći, gdje je posjetio pogone privatne mljekare "Pađeni", da je od danas na snazi Komisijina odluka kojom i BiH može svoje mlijeko i mliječne proizvode na tržište Unije plasirati bez ikakvih ograničenja. Do sada je proizvođačima iz BH bio dopušten samo izvoz pasteriziranog, odnosno termički obrađenog mlijeka. "Ovo je jedna od najpozitivnijih vijesti i odluka za mljekarski i poljoprivredni sektor BiH", kazao je Šarović. BiH je jedna od rijetkih država izvan EU koja je ispunila stroge uvjete za izvoz svih vrsta mlijeka, istaknuo je. Mljekari z BiH svoje su proizvode, uglavnom mlijeko i kiselo vrhnje, do sada najvećim dijelom plasirali na tržište država CEFTA-e poput Crne Gore i Srbije, a Hrvatska je bila najveće pojedinačno tržište za te proizvode na području EU i u nju je išlo 21 posto bosanskohercegovačkog izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda.

ŽENEVA - Europska unija zatražila je od Svjetske trgovinske organizacije (WTO) službenu potvrdu o ukinutim subvencijama proizvođaču zrakoplova Airbusu kako bi otklonila prijetnju američkih sankcija vrijednih više milijardi dolara, pokazuje dokument objavljen u ponedjeljak na stranici WTO-a. To je ujedno najnoviji pravni potez Bruxellesa u 14 godina dugom trgovinskom sporu EU-a i WTO-a oko financiranja Airbusa i njegovog američkog konkurenta Boeinga. U svibnju je WTO-ovo žalbeno tijelo presudilo da EU nije ukinuo subvencionirane razvojne kredite za Airbusov zrakoplov A380, najveći putnički zrakoplov u svijetu, ni za najnoviji europski mlazni zrakoplov dugog doleta A350, koji uzrokuju gubitke Boeingu. U Boeingu tvrde da je Airbus primio nedopuštenu pomoć u visini 22 milijarde dolara, uključujući 18 milijardi dolara državnih kredita. U Airbusu osporavaju te brojke, tvrdeći da navode previsoke iznose potpore u spornim kreditima a i sami su podnijeli žalbe protiv Boeinga, također zbog nedopuštenih subvencija. U EU-u navode da su svibnju izvijestili WTO da su povukli sve preostale subvencije i poduzeli odgovarajuće korake kako bi poništili njihov štetan učinak na konkurenciju. Stoga traže pravnu presudu koja će to potvrditi. Presuda bi poništila osnovu za moguće američke sankcije, tumači Reuters.

PARIS - Carrefour i Tesco, dva vodeća europska maloprodajna lanca, izvijestili su u ponedjeljak da su finalizirali dogovor o suradnji na području nabave kojim žele ojačati poziciju u odnosu prema dobavljačima. Francuski i britanski maloprodajni div objavili su u zajedničkom priopćenju kako očekuju da će suradnja profunkcionirati u listopadu. Trogodišnja suradnja Tesca i Carrefoura na području nabave ne obuhvaća svježu robu. Njihovi europski konkurenti također pokušavaju smanjiti troškove nabave. Tako su britanski maloprodajni lanci Sainbury i Asda postigli dogovor o spajanju a francuski Auchan, Casino i Schiever objavili su u lipnju da će udružiti snage s njemačkim Metroom u segmentu nabave.

BERLIN - Najveći svjetski reosiguratelj Münich Re prestat će ulagati u obveznice i dionice tvrtki koje više od 30 posto prodaje ostvaruju u poslovanju povezanom s ugljenom, rekao je glavni izvršni direktor, popuštajući time pritisku ulagača. Političari od kompanija traže da ulože više napora kako bi se postiglo zacrtano smanjenje emisije štetnih plinova, dogovoreno u Parizu u 2015. godini s ciljem obuzdavanja rasta temperature na Zemlji na manje od dva stupnja Celzijusa. Investitori sve više koriste financijski utjecaj kako bi nagradili one koji predvode tu tranziciju.

LONDON - Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 74 dolara slijedom neočekivanog pada proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji i smanjenog broja bušotinskih postrojenja u SAD-u. Cijena barela nafte na londonskom je tržištu porasla 68 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 73,89 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 90 centi višoj cijeni, od 69,39 dolara.

ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze na početku tjedna nastavljaju rasti treći trgovinski dan za redom, a u fokusu investitora u ponedjeljak su bile HT-a i Valamar Riviere. Crobex indeks u plusu je od 0,28 posto, na 1.827,88 bodova, dok je Crobex10 porastao za 0,16 posto, na 1.062,97 bodova. Redovni promet dionicama bio je oko milijun kuna veći nego u petak i iznosio je 4,5 milijuna kuna, dok je ukupni promet podigao blok promet dionicama HT-a u iznosu od 3,7 milijuna kuna. U bloku je protrgovano 23.929 dionica HT-a po cijeni od 155 kuna. U redovnom je trgovanju dionica HT-a imala promet od 228,7 tisuća kuna, a zadnja joj je cijena 154,50 kuna, što je 0,32 posto manje nego u petak. Jedine milijunašice u redovnom trgovanju su dionice Valamar Riviere s prometom od 3,2 milijuna kuna. Cijena im je pritom porasla za 0,98 posto, na 41,20 kuna. Dionicama Zagrebačke banke ostvaren je promet od 193,1 tisuću kuna, uz porast cijene za 1,69 posto, na 60 kuna. Za 0,51 posto, na 196 kuna, porasla je cijena dionicama AD Plastika, koje su imale promet od 165,7 tisuća kuna. Dionica Dalekovoda protrgovano je za 135,7 tisuća kuna, a cijena im je porasla za 2,70 posto, na 11,40 kuna. Nakon što su prošli tjedna potonule za više od 74 posto, dionice Tehnike predvodile su današnje dobitnice s porastom cijene za 10 posto, na 35,20 kuna. Promet tom dionicom iznosio je 14,2 tisuće kuna.

ZAGREB - Prvi povrati preplaćenog poreza na dohodak temeljem godišnjeg obračuna za 2017. krenut će u ponedjeljak i oko 491 tisuća građana treba dobiti ukupno 884 milijun kuna, potvrdili su iz Porezne uprave. U provedenom posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2017. do početka kolovoza izdano je 543.994 rješenja, kojima je utvrđena razlika za povrat u iznosu od 884,04 milijuna kuna za 491.075 poreznih obveznika i razlika za uplatu u iznosu od 132,42 milijuna kuna za 52.919 poreznih obveznika, kažu u Poreznoj upravi. "Prvi povrati preplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak po provedenom godišnjem obračunu poreza na dohodak iz posebnog postupka za 2017. krenut će 6. kolovoza, a završiti će u kolovozu 2018. godine", najavljuju poreznici. Redovan postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2017. godinu proveden je za 78.221 poreznih obveznika i izdavanje rješenja za tu kategoriju poreznih obveznika krenulo je 2. kolovoza, kažu u Poreznoj upravi. Trenutno dostupni podaci Porezne uprave pokazuju da je najveći dohodak od nesamostalnog rada lani iznosio 8,54 milijuna kuna, a još je jedan porezni obveznik primio više od osam milijuna kuna (oko 8,18 milijuna kuna). Među obrtnicima i slobodnim zanimanjima, pak, najveći je prijavljeni dohodak za prošlu godinu 2,81 milijun kuna, a slijedi obveznik koji je prijavio nešto manje od 2,29 milijuna kuna.

ZAGREB - U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ove godine ostvareno 11,1 milijuna dolazaka turista, što je 6 posto više nego lani te 56,3 milijuna noćenja, također 6 posto više, priopćili su u ponedjeljak iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Po podacima sustava eVisitor i eCrew, strani su turisti ostvarili 9,8 milijuna dolazaka i 49,8 milijuna noćenja, što je rast od po 6 posto, a poraste bilježe i domaći turisti - u dolascima za 7 posto te noćenjima za 6 posto. Tijekom sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno je u Istri, 15,6 milijuna, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 10,5 milijuna noćenja te na Kvarneru, 10 milijuna. Tijekom prvih sedam mjeseci najviše je noćenja njemačkih gostiju (10,5 milijuna), slovenskih (6,1 milijun), austrijskih (4,3 milijuna), itd. Po segmentu smještaja, najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (19,6 milijuna), potom hotelima (14 milijuna) te kampovima (10,4 milijuna). Top destinacije u prvih sedam mjeseci po broju noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Split i Medulin. Samo u srpnju u Hrvatskoj je ostvareno 4,6 milijuna turističkih dolazaka i 31 milijun noćenja. U usporedbi sa srpnjem 2017. godine, noćenja je 2 posto više.

ZAGREB - Analiza poslovanja turističkih agencija i turoperatora u razdoblju od 2007. do 2017. godine, koju je za Hrvatsku gospodarsku komoru proveo Institut za turizam, pokazala je među ostalim da rastu prihodi putničkih agencija kao i broj zaposlenih. Tako je u razdoblju od 2010. do 2017. broj aktivnih putničkih agencija narastao za 44 posto, na 1.254, a prihodi su porasli za 54 posto, s 3,3 na 5,1 milijardu kuna. Broj zaposlenih je 2017. dosegnuo 5.540, što je 20 posto više nego 2010. godine. Analiza je pokazala i da unatoč padu broja noćenja uz posredovanje domaćih turističkih agencija od oko 13 posto, od 2007. godine ova industrija kontinuirano povećava dodanu vrijednost svojih usluga. To je rezultiralo rastom njihovih poslovnih prihoda za skoro 70 posto i rastom broja zaposlenih za 17 posto u razdoblju od 2007. do 2017. godine. U krizi je došlo do pada prihoda u branši, a tržište se krenulo oporavljati 2016. godine, navode iz HGK.

ZAGREB - Po podatcima Hrvatske narodne banke, vrijednost kredita stanovništvu u ovogodišnjem lipnju dosegnula je 121,8 milijardi kuna, a analitičari Raiffeisenbank Austria ističu da je to njihova najviša razina od siječnja 2016. Vrijednost kredita stanovništvu krajem lipnja bila je 0,4 posto ili 521 milijun kuna viša nego u svibnju. Na godišnjoj razini, vrijednost tih kredita porasla je za 3,9 posto ili 4,5 milijardi kuna. "Godišnje stope rasta nastavljene su tako deseti mjesec za redom, pri čemu je nastavljeno i ubrzavanje rasta, nakon svibanjskih 3,5 posto rasta, ukazujući na postupni oporavak kreditne aktivnosti", ističu iz RBA. Prema valutnoj strukturi, vidljivo je da se sve više obveze preusmjeravaju iz valutnih u kunske, što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa. Udio kunskih u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana narastao je za više od 5 postotnih bodova pri čemu se omjer kunskih kredita i onih valutnih u lipnju promijenio po prvi put u korist kunskih kredita (51:49). Stanje kunskih kredita krajem lipnja iznosilo je više od 61,8 milijardi kuna, što je 1 posto više na mjesečnoj te 15,8 posto više na godišnjoj razini. Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, više od 43 posto, odnosi se na stambene kredite, kojih je odobreno u vrijednosti od 52,6 milijardi kuna.

RIM - Cijene hrane snažno su pale u srpnju, odražavajući znatno pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda i šećera zahvaljujući obilnoj ponudi i poboljšanim izgledima za proizvodnju, pokazalo je redovno mjesečno izvješće agencije Ujedinjenih naroda za poljoprivredu FAO. FAO-indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u srpnju 3,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na prosječnih 168,8 bodova. Najsnažnije su u prošlom mjesecu pale cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 6,6 posto u odnosu na lipanj, pritisnute znatno jeftinijim maslacom i sirom. Osjetno je pojeftinio i šećer, za šest posto u odnosu na lipanj. Cijene žitarica također su zamjetno pale u prošlom mjesecu, za 3,6 posto u odnosu na lipanj, spustivši se ispod prošlogodišnje razine. Indeks koji iskazuje kretanje cijena biljnih ulja pao je u srpnju 2,9 posto, spustivši se na najnižu razinu od početka 2016. godine. Meso je u u srpnju pojeftinilo 1,9 posto u odnosu na lipanj.

LUXEMBOURG/ZAGRE - Promet u maloprodaji na razini Europske unije u lipnju je stagnirao u usporedbi s mjesecom ranije, dok je na godišnjoj razini njegov rast usporio, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata. Sezonski prilagođen promet u maloprodaji na razini EU-a u lipnju je stagnirao u usporedbi s mjesecom ranije, kada je porastao za 0,6 posto. U eurozoni je promet od trgovine na malo u lipnju porastao za 0,3 posto u odnosu na svibanj, kad je porastao u tom istom postotku. Među zemljama članicama najsnažniji skok prometa u maloprodaji u lipnju je na mjesečnoj razini zabilježila Njemačka, od 1,2 posto. Najveći pad zabilježen je u Švedskoj i Finskoj, za po 2,1 posto. Na godišnjoj je razini promet u maloprodaji na razini EU-a u lipnju porastao 1,9 posto, nakon 2,5-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. U eurozoni je promet u maloprodaji u lipnju uvećan za 1,2 posto, nakon 1,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu. Među zemljama članicama najveći je skok prometa na godišnjoj razini u lipnju zabilježila Rumunjska, od 7,8 posto, dok je najveći pad prometa zabilježen na Malti, za 1,5 posto.

BERLIN - Oklijevanje Njemačke da smanji svoj trgovinski višak doprinosi trgovinskim napetostima u svijetu te povećava rizike koji bi mogli ugroziti globalnu financijsku stabilnost, tvrdi Maury Obstfeld, glavni ekonomist MMF-a. "U zemljama s viškom na tekućem računu bilance plaćanja kao što je Njemačka vidimo oklijevanje s mjerama, u najboljem slučaju, da se reagira na taj višak", napisao je Obstfeld u komentaru objavljenom u njemačkom dnevniku Die Welt u ponedjeljak. MMF i Europska komisija već neko vrijeme potiču Njemačku da pojača domaću potražnju podizanjem plaća i ulaganja, kako bi se smanjile globalne gospodarske neravnoteže. Od svog dolaska u Bijelu kuću, američki predsjednik Donald Trump također je u više navrata kritizirao snagu njemačkog izvoza.

NEW YORK - I dok se trgovinski rat predvođen SAD-om sve više zahuktava, pojedine kompanije već počinju osjećati posljedice uvođenja viših carina, ponajviše one iz automobilskog sektora, ali i ostalih. Zasad je eskalacijom trgovinskog rata najviše pogođena automobilska industrija - tri velika proizvođača nedavno su upozorila da promjene trgovinskih politika štete njihovoj poslovnoj izvedbi. Ford i General Motors smanjili su prognoze dobiti za 2018., navodeći kao razlog poskupljenje čelika i aluminija. Fiat Chrysler također je smanjio prognozu dobiti za ovu godinu, nakon što mu je pala prodaja u Kini. I ostale europske i američke automobilske kompanije već su reagirale povećanjem cijena vozila u Kini, primjerice BMW i Tesla. Međutim, postoji i pozitivan učinak za Kinu, ističe Anna-Marie Baisden, voditeljica istraživanja automobilskog tržišta pri Fitch Solutions. "Vidjeli smo nekoliko proizvođača automobila, uključujući Teslu, kako ubrzavaju planove o ulaganju u lokalne proizvodne objekte radi izbjegavanja uvoznih carina", rekla je.

PEKING - Kineski uvoz automobila snažno je pao u lipnju budući da su proizvođači odgodili isporuke u očekivanju smanjenja uvoznih carina koje je stupilo na snagu u srpnju. U srpnju je tako u Kinu uvezeno 15 tisuća automobila, 87,1 posto manje nego u istom mjesecu lani, pokazali su podatci Kineske udruge trgovaca automobilima (CADA). U prvoj polovini godine ukupna je prodaja uvezenih automobila pala za 22,1 posto na godišnjoj razini, na 451.971 vozilo. Kina je u svibnju najavila da će od 1. srpnja znatno smaniti uvozne carine na inozemne automobile i automobilske dijelove ali je istodobno povisila carine na automobile uvezene iz Sjedinjenih Država, na 40 posto, u okviru pojačanih trgovinskih napetosti u odnosima s Washingtonom. "(Najava sniženja carina) najviše je utjecala na podatke za lipanj. Mnogi su trgovci automobilima pomaknuli uvozne narudžbe do 1. srpnja", objašnjava Wang Cun, upravitelj uvoznog povjerenstva CADA-e.

TOKYO - Japan Tobacco Inc. (JTI) objavio je u ponedjeljak da je postigao dogovor o kupnji poslovanja s cigaretama Akij Groupa iz Bangladeša za oko 124,3 milijarde taka (1,28 milijardi eura), čime žele dodatno proširiti prisutnost na azijskom tržištu. Akvizicijom United Dhaka Tobacco Coa obujam prodaje Japan Tobaccoa biti uvećan za 17 milijardi cigareta. Očekuje se da će kupovina biti dovršena u trećem tromjesečju ove godine pod uvjetom da dobije zeleno svjetlo svih nadležnih regulatora, navode iz Japan Tobaccoa.

ZAGREB - Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, nastavljajući silazni trend započet u srpnju, zbog povećane proizvodnje najvećih svjetskih proizvođača i mogućeg slabljenja potražnje zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1,5 posto, na 73,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 68,50 dolara. U prvom tjednu kolovoza cijene su nafte dodatno pale, nakon što je u srpnju barel na londonskom tržištu pojeftinio za 6, a na američkom za 7 posto, što predstavlja najveći mjesečni pad cijena od srpnja 2016. godine. Pritiske na pad cijena izazivaju najnovija izvješća o povećanoj proizvodnji.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u ponedjeljak, u odnosu na tečajnicu utvrđenu prošli petak, oslabila prema većini važnijih inozemnih valuta, pri čemu najmanje prema euru, za 0,05 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od utorka, iznosi 7,397202 kuna. Kuna je oslabila i prema američkom dolaru, i to za 0,22 posto, te prema švicarskom franku za 0,20 posto. Istodobno je prema britanskoj funti kuna ojačala za 0,19 posto. Od sutra će se tako primjenjivati srednji tečaj američkog dolara od 6,401733 kune, franka 6,430672 kune te funte od 8,292827 kuna.

 

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA

Tečajna lista broj 150
Utvrđena na dan 6.8.2018.
Primjenjuje se od 7.8.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,718497

4,732695

4,746893

Kanada

124

CAD

1

4,907513

4,922280

4,937047

Češka

203

CZK

1

0,287626

0,288491

0,289356

Danska

208

DKK

1

0,989642

0,992620

0,995598

Mađarska

348

HUF

100

2,303899

2,310831

2,317763

Japan

392

JPY

100

5,733062

5,750313

5,767564

Norveška

578

NOK

1

0,773817

0,776145

0,778473

Švedska

752

SEK

1

0,715875

0,718029

0,720183

Švicarska

756

CHF

1

6,411380

6,430672

6,449964

Velika Britanija

826

GBP

1

8,267949

8,292827

8,317705

SAD

840

USD

1

6,382528

6,401733

6,420938

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,770783

3,782129

3,793475

EMU

978

EUR

1

7,375010

7,397202

7,419394

Poljska

985

PLN

1

1,726158

1,731352

1,736546

Napomena:
Za 3.8.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,887699 kn. 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus