20:07, 16. Prosinac 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 30. studenoga 2017.

Objavljeno: 30.11.2017 u 11:57
Pregledano 57 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 30. studenoga 2017.

ZAGREB, 30. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZAGREB - Krajem ovogodišnjeg listopada blokirane račune imalo je 26.236 poslovnih subjekata s 14,72 milijarde kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a u blokadi su bila i 321.272 građana s dugovanjima od 42,52 milijarde kuna, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije. Broj građana s blokiranim računima povećan je na mjesečnoj, ali je smanjen na godišnjoj razini, dok iznos njihova duga raste i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je krajem listopada blokirane račune imalo 0,3 posto više građana nego krajem rujna, a njihova su dugovanja istodobno porasla za 0,33 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu na listopad prošle godine, broj građana s blokiranim računima je manji 2,4 posto, ali je iznos njihovih duga porastao za 4,6 posto.


ZAGREB - Tvrtke iz sastava Agrokora objavila su u četvrtak financijske izvještaje za prvih devet mjeseci koji pokazuju da su Ledo, Jamnica, Belje, Žitnjak i Vupik poslovali s dobiti, a Tisak, Zvijezda i PIK Vinkovci s gubitkom. Ledo je u prvih devet mjeseci ostvario dobit od 131,6 milijuna kuna, što je pad od 27,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Jamnica je u prvih devet mjeseci ostvarila dobit od 159,6 milijuna kuna, što je 28,2 posto manje nego u istom razdoblju lani.


LJUBLJANA - Slovenski BDP u trećem kvartalu ove godine realno je porastao za 4,5 posto u odnosu na isti kvartal lani, nastavlja se i trend rasta povjerenja potrošača u ekonomski oporavak, a zaposlenost je povećana za 2,7 posto, objavio je u četvrtak slovenski državni statistički ured. Prema objavljenim podacima, na rast BDP-a osobito je povoljno utjecala vanjska potražnja, zbog čega je izvoz na godišnjoj razini porastao za 12 posto. Uvoz je u isto vrijeme povećan za 10,1 posto, pa je ostvaren rekordni vanjskotrgovinski suficit. On je dosegnuo 11,6 posto ukupnog  BDP-a,  što je najbolji rezultat od 1995. godine, od kad se prate ti podaci.


BRUSELJ - Europska unija u četvrtak je optužila AB InBev, najvećeg svjetskog proizvođača piva, da nezakonitim metodama koči jeftiniji uvoz omiljenih brendova Leffe i Jupiler u Belgiju. Ti brendovi najbolje su prodavana piva u Belgiji i dio palete divovskog AB InBeva, za kojeg EU kaže da ima vrlo snažnu poziciju na belgijskom tržištu piva. "Naši preliminarni nalazi pokazuju da je AB InBev možda namjerno sprečavao da uvezeno jeftinije pivo iz Francuske i Nizozemske dođe do potrošača u Belgiji", kazala je povjerenica EK za tržišno natjecanje Margrethe Vestager. Prema provedenoj istrazi, AB InBev je unio izmjene na limenkama piva Leffe i Jupiler u Nizozemskoj i Francuskoj kako bi otežao njihovu prodaju u Belgiji.


NEW DELHI - Indijsko gospodarstvo ponovo je ubrzalo u razdoblju od srpnja do rujna, prekinuvši razdoblje slabijeg rasta aktivnosti koje je trajalo više od godinu dana, pokazali su službeni podaci objavljeni u četvrtak. U drugom tromjesečju financijske godine aktivnosti su na godišnjoj razini porasle čak 6,3 posto. U prethodnih pet tromjesečja aktivnosti su usporavale, te su u prva tri ovogodišnja mjeseca porasle 6,1 posto, a u razdoblju od travnja do lipnja 5,7 posto. Indija je zbog tog usporavanja izgubila titulu najbrže rastućeg velikog gospodarstva, napominje agencija AFP.


SEUL - Južna Koreja otpisat će dugove čak 1,6 milijuna građana u nastojanju da ublaži financijski teret građanima s niskim primanjima, prenijeli su u četvrtak inozemni mediji. Mogućnost otpisa bit će ponuđena građanima koji imaju teškoća s otplatom duga u iznosima manjim od 10 milijuna wona (9.128 američkih dolara), objavio je britanski BBC. Oni će vladi od veljače iduće godine moći podnijeti zahtjeve za otpisom dugova. Kako bi stekli pravo sudjelovanja u programu, moraju dokazati da su njihova mjesečna primanja niža od 990 tisuća wona (910 dolara), kao i da imaju problema s otplatom dugova dulje od deset godina. Tim planom moglo bi se riješiti čak 6.200 milijardi wona nenaplaćenih dugova.


LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad razine od 63 dolara budući da su članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte na početku sastanka u Beču naznačile da su spremne produljiti razdoblje smanjene opskrbe do kraja 2018. godine. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 77 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 63,30 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 60 centi višoj cijeni, od 57,96 dolara. Predstavnici članica OPEC-a sastaju se danas u Beču, zajedno s ministrima pojedinih neovisnih proizvođača uključujući i Rusiju. Očekuje se da će produljiti razdoblje smanjene opskrbe do kraja iduće godine, kojim je od početka godine proizvodnja smanjena za 1,8 milijuna barela dnevno, potaknuvši rast cijena za 40 posto od sredine godine. OPEC je objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u četvrtak iznosila 61,14 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.


ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi i promet u četvrtak su porasli, a najviše se trgovalo dionicom Valamar Riviere kojom je ostvarena gotovo polovina prometa. Crobex indeks porastao je za 0,78 posto, na 1875,01 bod, a Crobex10 za 1,26 posto, na 1.100,47 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 11,7 milijuna kuna, što je otprilike 5,5, milijuna kuna više nego jučer. Najlikvidnija je bila dionica Valamar Riviere, s prometom od 5,8 milijuna kuna i rastom cijene za 2,98 posto, na 44,96 kuna. Slijedi povlaštena dionica Adris grupe s prometom od 1,4 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 1,88 posto, na 444 kune te dionica Tehnike s 1,01 milijunom kuna i rastom cijene za 3,23 posto, na 160 kuna te je bila današnja najveća dobitnica.

ZAGREB - U Hrvatskom saboru u četvrtak poslijepodne počelo je glasovanje o 147 amandmana koje su na predloženi državni proračun za iduću godinu podnijeli zastupnici i klubovi, a predstavnici Vlade redom ih sve odbijaju. Vlada je na jutrošnjoj sjednici  odbila zastupničke amandmane na prijedlog proračuna za 2018. godinu, a ministar financija Zdravko Marić najavio je da će prihvatiti samo jedan amandman na prijedlog proračuna izvanproračunskih fondova i to onaj vezano za Hrvatske ceste i sanaciju klizišta. Predstavnici Vlade tako bi tijekom današnjeg izjašnjavanja u Saboru prihvatili amandman Kluba zastupnika HNS-a na prijedlog financijskog plana Hrvatskih cesta, kojim bi se iznos za sanaciju klizišta povećao za sedam milijuna kuna, dok bi se za taj iznos smanjila stavka kamata na primljene zajmove.


ZAGREB - U Hrvatskoj je u listopadu potrošnja porasla 3,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, već 38. mjesec zaredom, ali sporije nego mjesec dana prije i manje nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak prvu procjenu prometa u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, maloprodaja je u listopadu nominalno porasla za 5,4, a realno za 3,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla za 4,3 posto na godišnjoj razini. Prema podacima DZS-a, promet u maloprodaji je u prvih deset mjeseci realno je porastao za 5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.


ZAGREB - Krajem listopada u Hrvatskoj je bilo 1,379 milijuna zaposlenih, 9.468 osoba ili 0,7 posto manje nego mjesec dana prije, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U listopadu je broj zaposlenih pao treći mjesec zaredom na mjesečnoj razini, što je u skladu sa sezonskim kretanjima, s obzirom da zaposlenost uobičajeno počinje rasti u proljetnim mjesecima, a padati krajem ljeta, nakon turističke sezone. U pravnim je osobama krajem listopada bilo oko 1,17 milijun zaposlenih, 0,1 posto ili 1.368 osoba više nego mjesec prije. U obrtu i slobodnim profesijama bilo je oko 187.800 zaposlenih, a to je oko 10.830 osoba ili 5,5 posto manje nego krajem rujna. Zaposlenih osiguranih poljoprivrednika bilo je 19.533, četiri manje nego mjesec dana prije. Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nezaposlenih je krajem listopada bilo gotovo 169 tisuća, što je oko 11.400 osoba ili 6,8 posto više nego krajem rujna. Stoga je stopa registrirane nezaposlenosti porasla s 10,8 na 11,6 posto.


ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je izjavio da će se i nadalje u javnim financijama tražiti prostor za daljnje porezno rasterećenje te kako će nešto od toga stupiti na snagu početkom iduće godine, a nešto tijekom ostatka mandata Vlade. Na novinarsko pitanje koju najvažniju reformu Vlada planira sljedeće godine, s obzirom da se one najvažnije strateške poput mirovinske i zdravstvene izgleda odgađaju, Marić je kazao uči sjednice Vlade da je predložio poreznu reformu te kako je to sigurno jedna od većih reformi ove Vlade do sada. Istaknuo je kako u njegovom resoru ima još puno stvari za napraviti. "Javne financije dvije godine za redom bilježe dobre rezultate, to su prepoznali svi, kako domaći tako i međunarodni akteri. Nastavljamo na tom polju. Naša osnovna ideja u javnim financijama je tražiti i naći prostora za daljnje porezno rasterećenje, smanjivanje poreza. Nešto od toga će već stupiti početkom iduće godine, a nešto tijekom ostatka mandata", najavio je Marić.


ZAGREB - Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je u četvrtak da je glede povlačenja novca iz EU-a 2017. bila godina prometa te da je dosad s EU fondovima potpisano 16 ugovora ukupne vrijednosti veće od 8 milijardi kuna. "Ove sam godine potpisao 16 ugovora ukupne vrijednosti preko osam milijardi kuna bespovratnih sredstava. To su novi ugovori, a što se tiče samog izvršenja tih ugovora, ono je manje od osam milijardi kuna. Sutra ću na sjednici Vlade u Osijeku potpisati 17. ugovor za tramvajsku infrasturkturu i nove autobuse u gradu Osijeku, ukupne vrijednosti 220 milijuna kuna", naveo je Butković uoči sjednice Vlade. Kako je istaknuo, najveći projekt koje će se financirati EU novcem je Pelješki most, za koji se čeka odluka o odabiru izvođača.


ZAGREB - Trend pada udjela tzv. loših kredita nastavljen je i u trećem tromjesečju ove godine te je krajem rujna pao ispod 13 posto, na 12,51 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Udio loših kredita tako je u odnosu na kraj lipnja ove godine smanjen za 0,65 postotnih bodova, a na godišnjoj razini za 2,14 postotnih bodova. Po podacima HNB-a, krajem rujna banke su imale plasiranih ukupno 259,9 milijardi kuna kredita od čega je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita bio iznos od 32,5 milijardi kuna. Pad tzv. loših kredita iz središnje banke u svojim publikacijama uz ostalo objašnjavaju i rastom aktivnosti rješavanja nenaplativih kredita, osobito putem prodaja potraživanja. Po podacima HNB-a, u prvih je devet mjeseci ove godine prodano ukupno gotovo 5,3 milijarde kuna potraživanja, a kupoprodajna je cijena 1,28 milijardi kuna. Podaci po sektorima pokazuju da je kod nefinancijskih društva odnosno poduzeća, koja su krajem rujna imala ukupno 84,6 milijardi kuna kredita, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih iznos od 21,9 milijardi kuna, što je udjel od 25,92 posto. Kod građana je udio rizičnih kredita iznosio 8,77 posto - od 113,5 milijardi kuna kredita u kategoriji rizičnih je 9,9 milijardi kuna.


ZAGREB - Banke u Hrvatskoj ostvarile su u prvih devet mjeseci ove godine dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 2,63 milijarde kuna, što je oko 47 posto manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Na pad profitabilnosti banaka u devet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine ponajviše su utjecali rizici povezani s Agrokorom i povezanim tvrtkama, zbog čega su banke podigle rezervacije, odnosno povećan im je trošak vrijednosnih usklađenja plasmana trgovačkim društvima. Ujedno, povećao se i broj banaka koje su poslovale s gubitkom. Naime, krajem rujna prošle godine od ukupno 27 banaka s gubitkom je u prvih devet mjeseci poslovalo sedam banaka, a krajem rujna ove godine 13 banaka od 26 banaka koje su poslovale u Hrvatskoj.


ZAGREB - Poticajan ulagački okvir, povoljna poduzetnička klima i brendiranje Hrvatske kao poželjne ulagačke destinacije nužni su za održiv i kontinuiran gospodarski rast, istaknuto je u četvrtak na skupu "Plan ulaganja za Europu - Važnost platformi za ulaganje". Skup su organizirali Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Ured Europske investicijske banke u Hrvatskoj i Hrvatska gospodarska komora. Želimo li se po razvijenosti približiti prosjeku EU 28, a osobito  EU 10, ostvarivanje dinamičnih stopa gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju je nužnost, rekao je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. On smatra da treba iskoristiti svaki impuls rastu, a jedan od njih su europski fondovi, uz povećanje proizvodnih i inovativnih investicija.


ZAGREB - "Međimursko meso 'z tiblice" na razini Europske unije zaštićeno je oznakom zemljopisnog podrijetla, što je 18. hrvatski proizvod čiji je naziv registriran u EU-u, objavilo je u četvrtak Ministarstvo poljoprivrede. Kako se navodi u priopćenju, "Međimursko meso 'z tiblice" upisano je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavljeno je u Službenom listu Europske unije od 30. studenoga.


RIJEKA - Projekt izgradnje drugog kolosijeka te modernizacije i obnove željezničke pruge na dionici Škrljevo- Rijeka - Jurdani, duljine 27,5 kilometara, za što je osigurano 10 milijuna eura, predstavljen je u četvrtak u Rijeci. Na javnom predstavljanju koje je organizirala HŽ Infrastruktura, građanima su predstavljena moguća rješenja i projekt izrade tehničke dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizacije i obnove željezničke pruge Škrljevo - Rijeka - Jurdani, rekonstrukciju željezničkog stajališta Permani, kolodvora Šapjane te modernizaciju signalno-sigurnosnih uređaja od kolodvora Jurdani do Šapjana. Projekt bi trebao omogućiti uključivanje željeznice u javni gradski prijevoz, smanjiti onečišćenje, biti ekonomski isplativ te doprinijeti razvoju riječke luke i teretnog prijevoza. Radovi bi trajali oko tri i pol godine, a cijeli objekt mogao bi biti u funkciji 2025. godine.


ZAGREB - Hrvatski telekom i Kaufland Hrvatska u Zagrebu su postavili dvije brze punionice za električna vozila, što označava i početak projekta kojega sufinancira EU, a u okviru kojega se planira otvoriti 69 brzih i četiri ultra brze e-punionice na ukupno 31 lokaciji na koridorima kroz Hrvatsku i Rumunjsku, izvijestili su u četvrtak iz HT-a Punionice su postavljene u sklopu projekta "Sveobuhvatna mreža koridora s brzim punjenjem u jugoistočnoj Europi", koji traje do kraja 2020. godine, a ukupna mu je vrijednost 4,3 milijuna eura, ističu iz HT-a. Dodaju da je u sklopu projekta u Hrvatskoj predviđena instalacija 16 brzih i jedne ultra brze punionice, i to na najmanje šest lokacija.


ZÜRICH - Aktivnosti u švicarskom gospodarstvu u trećem su kvartalu značajno ubrzale na godišnjoj razini zahvaljujući jačanju izvoza i aktivnosti u prerađivačkoj industriji, pokazali su u četvrtak podaci švicarske vlade. U trećem je kvartalu švicarsko gospodarstvo poraslo za 1,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je ministarstvo gospodarstva. Time je rast na godišnjoj razini osjetno ubrzao, budući da je u drugom tromjesečju iznosio revidiranih 0,5 posto. I na kvartalnoj je razini izvozom pokretano gospodarstvo ubrzalo. U trećem je kvartalu poraslo 0,6 posto, nasuprot revidiranom 0,4-postotnom rastu u prethodnom tromjesečju, pri čemu je rast aktivnosti zabilježen u svim sektorima.


FRANKFURT - Banke bi trebale što prije uvesti mogućnost trenutnih novčanih transfera 24 sata dnevno kako bi umanjile privlačnost digitalnih valuta poput bitcoina, poručio je u četvrtak visoki dužnosnik Europske središnje banke. Bitcoin je ovog tjedna premašio vrijednost od 11 tisuća dolara i njegova je vrijednost od početka godine više nego udeseterostručena, ali Yves Mersch, član ECB-ovog izvršnog odbora, umanjuje važnost digitalnih valuta. Drži ipak da komercijalne banke moraju ponuditi alternativu. "Banke moraju što prije uvesti mogućnost trenutnih transfera i osigurati alternativni narativ pokrenutoj javnoj raspravi o navodnim inovacijama koje su donijeli programi virtualnih valuta", kazao je Mersch na skupu u Rimu.


MOSKVA - Ruski plinski div Gazprom izvijestio je o gotovo dvostruko većoj neto dobiti u trećem tromjesečju zahvaljujući dodatno povećanom izvozu plina u Europu unatoč napetostima u odnosima s Europskom unijom. U razdoblju od srpnja do rujna Gazprom je poslovao s neto dobiti od 207,6 milijardi rubalja (2,8 milijardi eura), pokazuje poslovno izvješće. U istom razdoblju prošle godine iznosila je 112 milijardi rubalja. Operativna dobit poskočila je 36 posto, na 211 milijardi rubalja. Prihodi su uvećani 14 posto, na 1.430 milijardi rubalja. Gazprom namjerava do kraja godine dosegnuti rekordni obujam izvoza plina od 192 milijarde prostornih metara.
 

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodna banke utvrđenoj u četvrtak, u odnosu na tečajnicu od srijede, oslabila prema svim važnijim inozemnim valutama, pri čemu je prema euru oslabila za neznatnih 0,007 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi središnje banke utvrđenoj u četvrtak, koja se primjenjuje od petka, iznosi 7,541758 kuna. Na vrijednosti su prema kuni dobile i ostale važnije inozemne valute. Švicarski je franak ojačao za 0,03 posto, američki dolar 0,15 posto, a britanska funta 0,54 posto. Tako će se sutra primjenjivati srednji tečaj franka od 6,470835 kuna, dolara 6,375112 kuna te funte 8,579929 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 232
Utvrđena na dan 30.11.2017.
Primjenjuje se od 1.12.2017.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,809475

4,823947

4,838419

Kanada

124

CAD

1

4,928640

4,943470

4,958300

Češka

203

CZK

1

0,295041

0,295929

0,296817

Danska

208

DKK

1

1,010460

1,013500

1,016541

Mađarska

348

HUF

100

2,403200

2,410431

2,417662

Japan

392

JPY

100

5,656035

5,673054

5,690073

Norveška

578

NOK

1

0,765423

0,767726

0,770029

Švedska

752

SEK

1

0,757466

0,759745

0,762024

Švicarska

756

CHF

1

6,451422

6,470835

6,490248

Velika Britanija

826

GBP

1

8,554189

8,579929

8,605669

SAD

840

USD

1

6,355987

6,375112

6,394237

EMU

978

EUR

1

7,519133

7,541758

7,564383

Poljska

985

PLN

1

1,787928

1,793308

1,798688

Napomena:
Za 29.11.2017. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,008813 kn. 

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus