17:16, 22. Travanj 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 30. prosinca 2017.

Objavljeno: 30.12.2017 u 13:51
Pregledano 108 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 30. prosinca 2017.

ZAGREB, 30. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


Turizam u 2018. očekuje daljnji rast prometa, investicija i zapošljavanja


ZAGREB - Hrvatski turizam u 2018. očekuje daljnji porast prometa za oko 5 posto, dodatni rast investicija te zapošljavanja za oko 15 tisuća ljudi više nego u 2017., kao i izmjene turističkih i drugih zakona koji bi trebali pridonijeti jačanju učinkovitosti i konkurentnosti sektora.

S očekivanim ukupnim prihodom od turizma od oko 11,5 milijardi eura, od čega bi se, po procjenama, prihodi od stranih turista trebali kretati oko 10 milijardi eura, otprilike 1,5 milijardi bilo više nego u 2016., a prihodi od domaćih turista oko 1,5 milijardi eura, 2017. je rekordna godina u hrvatskom turizmu.

Procjenjuje se da će biti zabilježeno ukupno oko 18,5 milijuna dolazaka turista i oko 102 milijuna noćenja.


U 2018. oko 20 milijuna turista

"U 2018. u turizmu očekujemo dalji porast i fizičkog i financijskog prometa od oko 5 posto, što su konzervativna očekivanja, jer se dosta toga novog priprema za jačanje prometa u pred i posezoni iduće godine, uključujući i snažniju suradnju s touroperatorima i avio prijevoznicima, koji planiraju više programa i letova u proljetnim i jesensko-zimskim mjesecima prema Hrvatskoj iz svijeta", ističe za Hinu ministar turizma Gari Cappelli.

Tako bi se u turizmu u 2018. mogli dosegnuti novi rekordi, oko 20 milijuna dolazaka turista, oko 110 milijuna noćenja i više od 12 milijardi eura prihoda ukupno od stranih i domaćih turista, čime bi se, po ocjeni Cappellija, još više približili zacrtanom cilju iz turističke strategije o ostvarivanje 14 do 15 milijardi eura prihoda do 2020.

I mnogi drugi nadaju se da će većina porasta iduće godine biti ostvarena u pred i posezoni, jer u srpnju i kolovozu gotovo da i nema više prostora za rast zbog nedostatka kapaciteta, mada se i u 2018., kao što je bilo i ove godine, očekuje otvaranje oko 40 novih i novoobnovljenih hotela raznih veličina.

Očekuju se i snažniji razvoj turizma na kontinentu, gdje su gotovo sve županije u 2017. zabilježile porast prometa, a kao hit regije za 2018. se nameću Slavonija i Lika, dok se među proizvodima dosta ulaže i razvija, i uz pomoć Ministarstva i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), cikloturizam te drugi posebni oblici ponude, uključujući ruralni, kongresni, zdravstveni, kulturni, adrenalinski i riječni turizam, pogotovo riječni kruzing.

Porasti su prije ljeta dobrodošli i zbog tzv. 'overtourisma' ili prekomjernog turizma, koji se u 2017. kao fenomen počeo sve češće i više spominjati, posebice u zemljama kao što su Španjolska i Francuska. No, bilo je primjera i u Hrvatskoj. Primjerice, u Dubrovniku, zbog prevelikog broja gostiju s kruzera i drugih usred ljeta, zbog čega su gradske vlasti za 2019. najavile modele za ograničavanje posjeta. Velikih je gužvi bilo i u drugim turističkim destinacijama, kao i u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka, zbog čega su negdje prvi puta uvedene i ograničenja posjeta (Krka).

Zbog velikih ljetnih vrućina, potom i velikih požara u Dalmaciji, pa i poplava u 2017. se više nego do sada analizirao i utjecaj klimatskih promjena na turizam, ali i mogućnosti hrvatskih prihvatnih kapaciteta za ogroman broj turista, pogotovo u ljetu, na Jadranu, kada su se stvarale velike prometne gužve i kolone na cestama te u morskim i zračnim lukama, uz određena predviđanja da će doći do 'pucanja' komunalne, energetske, zdravstvene i druge infrastrukture ako se u njeno osnaživanje ne ulože određena sredstva.


Moguće i više od milijardu eura investicija

Rekordna je 2017. bila i po investicijama od oko 850 milijuna eura, većinom privatnog, ali i javnog sektora u infrastrukturu, objekte, sadržaje, proizvode, kao i u kadrove. U 2018. bi, prema najavama i anketi Ministarstva turizma, investicije mogle premašiti i više od 950 milijuna, a možda i milijardu eura, ako se ostvare najave o početku realizacije projekata zdravstvenog turizma.

Kao i do sada, najviše će investirati hotelijerske kompanije u hotele, pripadajuće sadržaje, usluge i radnu snagu, ali i u kampove u svom vlasništvu te infrastrukturu, zbog čega hotelijeri drže i traže, kako poručuju iz nacionalne udruge hotelijera UPUHH, bolje zakonske i porezne uvjete poslovanja, uključujući i stalno traženje smanjenja PDV-a za ugostiteljstvo te raznih brojnih parafiskalnih nameta, jer se, unatoč ulaganjima i otvaranjima novih hotela, udjel hotela u ukupnim smještajnim komercijalnim kapacitetima u turizmu još uvijek nije povećao na željenih 18 do 20 posto.

S druge strane, dodatno se, na oko 80 tisuća objekata, povećao broj obiteljskog ili turističkog smještaja u kućanstvima, premašivši udjel u ukupnim kapacitetima, odnosno krevetima od 60 posto.

Taj je smještaj, kao i svi drugi oblici turističkog smještaja, pa uključujući i nekomercijalni smještaj - kuće i stanovi za odmor - u 2017. zabilježio porast prometa, prosječne godišnje zauzetosti, ali i cijena, za koje ipak mnogi u hrvatskom turizmu, ali i njegovi partneri izvan Hrvatske kažu da su još uvijek niže nego u nekim drugim zemljama EU-a.

Cijene će vjerojatno malo porasti i u 2018., uz napomenu da svi koji to planiraju tvrde da imaju i porast kvalitete, odnosno da će cijene i dalje pratiti dobar odnos vrijednosti za novac.


Jačanje promocije i brenda turističke Hrvatske

 U 2017. produljilo se i trajanje turističke sezone, u rasponu od dva tjedna pa i do dva mjeseca u odnosu na prijašnje, ovisno o pojedinom odredištu, dok se u nekima već može govoriti o cjelogodišnjem turizmu, što je i cilj hrvatskog turizma, za što je uz dulje poslovanje turističkih objekata i jače zapošljavanje potrebna i dodatna promocija.

"Promotivne i marketinške aktivnosti HTZ-a u 2018. će ići najviše u smjeru još boljeg pozicioniranja i brendiranja turističke Hrvatske na globalnom tržištu, gdje je Hrvatska u 2017. već označena jednom od najpopularnijih rastućih destinacija, s respektabilnim dvoznamenkastim porastima dolazaka i noćenja turista u 2017. od 13 odnosno 12 posto, po čemu je i među prvima u Europi", ističe direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić.

Najavljuje i jačanje prisutnosti na azijskom i američkom tržištu s otvaranjem ispostave u Los Angelesu, uz već postojeće predstavništvo u New Yorku, te predstavništava u Šangaju i Seoulu, kao i ispostave HTZ-a u Rimu, uz već postojeće predstavništvo u Milanu.

Time će se broj predstavništava i ispostava HTZ-a u svijetu povećati na ukupno 20.


Zakoni, privatizacija i radna snaga

Jedan od većih izazova za turizam u 2018. bit će i pronalazak radne snage, a prema procjenama trebat će oko 15 tisuća novih radnika u odnosu na njih oko 150 tisuća koliko je radilo u turizmu u 2017., što neki poslodavci nastoje riješiti aktivnijom potragom za kadrovima tijekom cijele godine. Neki su se odlučili i na gradnju smještaja za radnike, s boljim uvjetima stanovanja, a neki i na povećanja plaća i poboljšanja drugih uvjeta rada.

Također se dobilo i više dozvola za uvoz radne snage za turizam, što je, po ocjeni ministra Cappellija, dobra i važna, ali rezervna mjera, koja će se aktivirati u slučaju nemogućnosti pronalaska dovoljno radnika.

U 2018. se očekuje i završetak privatizacije zadnje tri hotelske tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, Hotela Makarska, Hotela Maestral i crikveničkog Jadrana.

Nakon što je krajem 2017. u Hrvatskom saboru usvojen Zakon o pružanju usluga u turizmu, koji donosi niz novosti za bavljenje turizmom, u 2018. se očekuje izrada prijedloga tri turistička zakona - o turističkim zajednicama, turističkoj članarini i boravišnoj pristojbi - koji bi, prema najavama, trebali unijeti dosta novosti u sustavu turističkih zajednica nakon 25 godina.

Novost u 2018. će biti i blago povećani iznosi za boravišnu pristojbu u odnosu na iznose koji su vrijedili više od 15 godina. Primjerice, u glavnoj sezoni se po noćenju i osobi taj iznos sa 7 povećava na 8 kuna, a veće promjene i modeli naplate te pristojbe očekuju se u novom zakonu o toj pristojbi.

Velika očekivanja poslodavci u turizmu imaju i u vezi novog zakona o upravljanju državnom imovinom, najviše stoga što se očekuju rješenja za tzv. turističko zemljište.



Telekomi nastavljaju s investicijama, a očekuju smanjenje nameta

 
ZAGREB - Tri najveća telekoma u Hrvatskoj, Hrvatski telekom (HT), Vipnet i Tele2 Hrvatska, ove su godine ostvarili snažne poslovne rezultate, a iduće planiraju nastavak investicija, inovacija i poticanja digitalnih kapaciteta, a očekuju smanjenje nameta, poručuju predsjednici uprava tih kompanija.

Za HT 2017. je, po riječima predsjednika Uprave HT-a Davora Tomaškovića, donijela rast svih ključnih poslovnih pokazatelja treću godinu zaredom, te veliki regionalni iskorak akvizicijom Crnogorskog Telekoma, što je važno i za budućnost, jer HT time dobiva priliku za izvoz znanja i dobre prakse iz Hrvatske, ali i druge domaće inovativne tvrtke pristupom regionalnom tržištu.


HT nastavlja investirati, upozorava na odljev stručnjaka

Tomašković je istaknuo i važnost stabilnosti poslovanja HT-a za kontinuirani porast investicija, po kojima je, kako kaže, već nekoliko godina najveći privatni investitor u Hrvatskoj. Navodi da je HT u četiri godine u komunikacijsku infrastrukturu i tehnologiju investirao više od šest milijardi kuna.

"Samo u prvih devet mjeseci 2017. povećali smo investicije za 178 milijuna kuna ili za 18 posto u odnosu na isto razdoblje 2016., što je izravan poticaj gospodarskom rastu Hrvatske i otvaranju novih radnih mjesta", naglašava Tomašković.

Ulaže se u poboljšanje dostupnosti i kvalitete usluga, povećanje brzina preuzimanja, bolji pristup mreži i tehnologiju koja je spremna zadovoljiti ogroman rast potražnje za širokopojasnim internetom, čija je što veća dostupnost važna za cjelokupno gospodarstvo, ali i za smanjivanje razlika između ruralnih i gradskih područja

U fiksnom segmentu HT za gotovo 60 posto kućanstava u Hrvatskoj omogućuje brzine iznad 30 Mbit/s, dok njih 25 posto već imaju brzine preko 100 Mbit/s, čime će, kako kaže, HT sam ostvariti 70 posto ciljeva iz EU Digitalne agende 2020 za Hrvatsku.

"Nadamo se da će Vlada nastaviti sa smanjenjem nameta, kako bi nastavili još više ulagati u budućnosti, a ulaganja bi i imala veće rezultate s manje nameta na investicije. U Hrvatskoj danas plaćamo neke namete na investicije u telekomunikacijsku infrastrukturu koji ne postoje nigdje u Europi", poručio je Tomašković.

Najavljuje da će HT nastaviti razvijati infrastrukturu, proizvode i usluge kojima Hrvatsku priprema za promjene koje dolaze, poput pametnih gradova, odnosno rješenja za pametne autobusne stanice, rasvjetu, parking i drugo.

Smatra da takva rješenja osiguravaju Hrvatskoj poziciju u globalnoj digitalnoj ekonomiji, za što uz kvalitetnu infrastrukturu trebaju i pametni ljudi, pa HT zato ulaže i u stipendije mladih, s naglaskom na STEM vještine.

"Na žalost, suočeni smo s pojačanim odljevom visokoobrazovanih stručnjaka zbog nedovoljno visokih primanja i usprkos visokim bruto plaćama, što je posljedica visokog poreznog opterećenja na dohodak. Jedno od rješenja moglo bi biti uvođenje 'flat tax-a' na dohodak kako bi upravo ovaj segment stručnjaka imao bolja primanja i ostao u zemlji", kaže Tomašković.

Važno je, poručuje, i podići novu generaciju mladih stručnjaka za rad na tehnološkim projektima, jer jačanje ICT sektora podupire razvoj cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.


Vipnet jača fiksni, B2B i ICT segment

Ocjenjujući 2017. iznimnom godinom za Vipnet, predsjednik njegove Uprave Jiri Dvorjančansky ističe da su kontinuiranim investicijama u najnapredniju infrastrukturu u mobilnom i fiksnom segmentu te preuzimanjem Metroneta zadržali 'titulu' najbrže rastućeg konvergentnog operatora.

"Nastavljamo s investicijama u širenje 4G+/LTE i optičke mreže i 2018. koja će biti godina inovacija i poticanja digitalnih kapaciteta, a jačat ćemo i fiksni segment, planirajući za 1,2 milijuna kućanstava u Hrvatskoj dostupnost novih tehnologija. S obzirom da smo s akvizicijom Metroneta postali i relevantni takmac u B2B segmentu, u 2018. planiramo i širenje ICT ponude kombiniranjem digitalnog portfelja i partnerstva s lokalnim tvrtkama te usmjeravanjem na niz industrija s naprednim rješenjima", najavljuje Dvorjančansky.


Tele2 Hrvatska: Treba smanjiti parafiskalne namete

I predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska Viktor Pavlinić za 2018. najavljuje nastavak rasta temeljen na širenju baze korisnika te investicije u širenje portfelja i kvalitete usluga, kao i aktivnosti u promicanju i poticanju digitalizacije gospodarstva, u čemu vidi dobru priliku za rast i razvoj, a što su već počeli i u 2017. u suradnji sa HOK-om pokretanjem edukacijske platforme Biznis akademije za obrtnike i poduzetnike na temu digitalizacije u poslovanju.

Za telekomunikacije u 2017. Pavlinić izdvaja, kako kaže, dva bitna događaja koja su obilježila godinu - ukidanje roaminga, koji će, po njemu, uvelike utjecati na mogućnost monetizacije investicija u mrežu mobilnih operatera u Hrvatskoj, i završetak konsolidacije na tržištu fiksne telefonije koji je rezultirao formiranjem dva bloka, pri čemu onaj kojeg tvori HT grupa ima nemjerljivo veći udio na tržištu od Vipnet grupe.

"U okolnostima velikog porasta mobilnog podatkovnog prometa investicije u mrežu su nužne, a za to je, kao i za snažniji rast sveukupnog gospodarstva, važno nastaviti sa smanjenjem tereta parafiskalnih nameta, osigurati stabilni zakonodavno-regulatorni okvir te ujednačiti prakse i postupanje između različitih institucija države, prije svega na relaciji središnja država i jedinice i tijela lokalne samouprave", poručuje Pavlinić.

Nužnim smatra i da u Hrvatskoj konačno krene u provedbu Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture s OiV-om kao nositeljem, za koji postoje i osigurana sredstva iz EU fondova i suglasnost Europske komisije, jer bi to, kako ocjenjuje, pridonijelo konkurentnosti, rastu i jačem razvoju i fiksnog i mobilnog telekomunikacijskog tržišta, pogotovo u kontekstu 5G.



Fina: Krajem studenoga u blokadi 25,6 tisuća tvrtki i 322,8 tisuća građana


ZAGREB - Krajem studenoga blokirane je račune imalo 25.566 poslovnih subjekata sa 14,37 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a u blokadi su bila i 322.783 građana s dugovanjima od 42,8 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (Fina).

Broj građana s blokiranim računima povećan je na mjesečnoj, ali je smanjen na godišnjoj razini, dok iznos njihova duga raste i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Tako je krajem studenoga blokirane račune imalo 1.511 građana ili njih 0,5 posto više nego krajem listopada, dok su njihova dugovanja istodobno porasla za 0,7 posto ili 280 milijuna kuna.

Na godišnjoj razini, u odnosu na studeni prošle godine, broj građana s blokiranim računima je manji 2,3 posto odnosno u blokadi je bilo 7.514 građana manje. No, istodobno su njihova dugovanja porasla za 4,2 posto ili za 1,72 milijarde kuna.

Kod tvrtki, odnosno poslovnih subjekata, krajem studenoga je bilo 2,6 posto manje blokiranih tvrtki nego mjesec dana ranije, a njihova su ukupna nepodmirena dugovanja smanjena za 2,4 posto.

Na godišnjoj razini, prema studenom 2016. godine, blokiranih je poslovnih subjekata bilo 5.686 ili 18,2 posto manje, a iznos njihovih nepodmirenih obveza smanjen je za 3,79 milijardi kuna ili 20,9 posto.

Podaci Fine za studeni pokazuju da među blokiranim poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana.

Takvih je subjekata, naime, krajem studenoga bilo 17.630, što je udio od 69 posto u ukupnom broju njih s blokiranim računima. Na takve se poslovne subjekte odnosi i 78,6 posto ukupnog duga, odnosno oko 11,3 milijarde kuna.

Podaci Fine pokazuju i da više od 60 posto poslovnih subjekata ili njih 16.112 se odnosi na poslovne subjekte bez zaposlenih, a dugovanja takvih tvrtki čine 63,7 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje ili 9,15 milijardi kuna.

Od ukupno 25.566 blokiranih poslovnog subjekta, nešto više od trećine (37 posto) su pravne osobe, a na njih se odnosi najveći dio, 60,2 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Krajem studenog, naime, u blokadi je bilo 9.448 pravnih osoba, s 10.798 zaposlenika i dugovima od 8,6 milijardi kuna.

Istodobno su blokirani bili i računi 16.118 fizičkih osoba, odnosno obrtnika, sa 7.881 radnika, a njihove su nepodmirene obveze iznosile 5,73 milijarde kuna.



HNB: Rast viška tekućeg računa; gotovo 6 milijardi eura prihod od turizma u trećem kvartalu


ZAGREB - Hrvatska je u trećem tromjesečju ostvarila suficit tekućeg računa platne bilance u iznosu od 3,87 milijardi eura, što je 16,3 posto više nego u istom razdoblju lani, čemu su, usprkos većem manjku u robnoj razmjeni s inozemstvom, pridonijela pozitivna kretanja na računu usluga, posebice turizma koji je ostvario prihod od gotovo 6 milijardi eura, pokazuju najnoviji podaci HNB-a.

"U 2017. godini nastavio se bilježiti i dalje zamjetan višak na tekućem i kapitalnom računu. On je u trećem tromjesečju 2017. zamjetno porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ne samo zbog iznimno dobre turističke sezone, čija su kretanja privremeno nadjačala pogoršanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, već i zbog nižeg manjka na računu primarnog dohotka povezanog sa situacijom u Agrokoru", ističu analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u publikaciji "Makroekonomska kretanja i prognoze".

Statistički podaci središnje banke pokazuju tako da je suficit tekućeg računa platne bilance u trećem tromjesečju ove godine iznosio 3,87 milijardi eura, što je 543,1 milijun eura ili 16,3 posto više nego u istom razdoblju lani.

Pritom je deficit na računu roba porastao za 233 milijuna eura ili za 12,2 posto, na 2,14 milijardi eura. Povećanje manjka robne razmjene u trećem tromjesečju nastavilo se uz rast robnog uvoza nešto brži od rasta izvoza. Naime, robni je uvoz porastao za 11,2 posto, na 5,05 milijardi eura, dok je robni izvoz rastao za 10,5 posto, na 2,9 milijardi eura.

Istodobno je, pak, suficit na računu usluga porastao za 7,3 posto, na 5,94 milijarde eura.

Poboljšanju salda na računu usluga ponajviše pridonose putovanja odnosno prihodi od potrošnje stranih turista.

Po podacima HNB-a, prihodi od putovanja odnosno turizma u trećem su tromjesečju ove godine dosegnuli 5,99 milijardi eura, što je 533,2 milijuna eura ili 9,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Podaci za razdoblje od siječnja do kraja rujna ove godine pokazuju da su prihodi od stranih gostiju iznosili 8,72 milijarde eura, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje porast za 10,4 posto ili 822,3 milijuna eura.

Time je već u prva tri tromjesečja ove godine nadmašen ukupni prošlogodišnji prihod od turizma. Naime, u cijeloj 2016. godini je, prema podacima iz platne bilance, ostvaren prihod od stranih turista u iznosu od 8,63 milijarde eura.

Prema podacima HNB-a, pozitivna kretanja u trećem tromjesečju ove godine bilježe se i na računu primarnog i sekundarnog dohotka.

Tako je na računu primarnog dohotka ostvaren gotova upola manji deficit - u trećem tromjesečju ove godine manjak je iznosio 321,9 milijun eura, što je 47,6 posto manje nego u istom razdoblju lani.

To je, kako u komentaru navode analitičari HNB-a, najviše rezultat povoljnijeg salda dohodaka od izravnih ulaganja, pri čemu su s jedne strane smanjeni rashodi zbog pada dobiti banaka u stranom vlasništvu na temelju rezervacija za kredite vezane uz koncern Agrokor, dok su s druge strane rasli prihodi rezidenata od ulaganja u inozemstvo.

"Izuzevši saldo dohodaka od izravnih ulaganja, pozitivna kretanja na računu primarnog dohotka posljedica su i trenda rasta prihoda od naknada zaposlenima u inozemstvu te smanjenja negativnog salda dohodaka od portfeljnih i ostalih ulaganja. To je smanjenje rezultat manjih rashoda za kamate na inozemni dug, djelomice i zbog prestanka obračunavanja kamata na stari inozemni dug Agrokora (nastao do travnja 2017.)", ističu iz središnje banke.

Na računu sekundarnog dohotka u trećem tromjesečju ove godine suficit je porastao za 25,2 posto, na 388,2 milijuna eura.  

Po podacima središnje banke, višak na tekućem i kapitalnom računu u trećem tromjesečju 2017., promatraju li se kumulativna ostvarenja u posljednjih godinu dana, iznosio je 4,7 posto BDP-a (odnosno 3,7 posto BDP-a isključili li se učinak Agrokora na dobit banaka).



Skupština Varteksa prihvatila novi prijedlog dokapitalizacije


ZAGREB - Dioničari Varteksa na glavnoj su skupštini u petak prihvatili novi prijedlog dokapitalizacije, prema kojemu bi se povećanje temeljnog kapitala od minimalno 15 do maksimalno 35 milijuna kuna provelo izdavanjem najmanje 1,5 milijun, a najviše 3,5 milijuna novih redovnih dionica, nominale 10 kuna.

"Detalji načina i uvjeta upisa novih dionica utvrdit će se naknadno i putem javnog poziva zainteresiranim ulagateljima. Ovim načinom dokapitalizacije omogućeno je svim potencijalnim ulagateljima, kako onima koji su tu zainteresiranost iskazali prije, tako i svim mogućim novim ulagateljima da sudjeluju u dokapitalizaciji Varteksa. Kao podrška provedbi dokapitalizacije očekuje se i odluka ključnih banaka o odobrenju reprograma postojećih obveza po dugoročnom kreditu uz trogodišnji grace period i značajnije smanjenje kamatnih stopa", navodi se u objavi varaždinske tekstilne tvrtke o održanoj skupštini.

Pritom se prenosi i izjava predsjednika Uprave Varteksa Zorana Košćeca kako će se provedbom predloženog načina dokapitalizacije osigurati radni kapital dostatan za dovršetak zacrtanih projekata restrukturiranja i razvojnih projekata te potpunu stabilizaciju poslovanja i osiguranje preduvjeta za održivi rast i razvoj poslovanja. "Značajniji pozitivni efekti na poslovanje društva očekuju se već u 2018. godini", ističe Košćec.

Prema objavljenim odlukama s današnje skupštine, temeljni kapital Varteksa povećao bi se za najmanje 15 do najviše 35 milijuna kuna odnosno s 22,2 milijuna kuna na minimalno 37,2 do maksimalno 57,2 milijuna kuna.

To bi se povećanje provelo uplatom u novcu, unosom u pravima - pravo potraživanja, izdavanjem minimalno 1,5 milijun a maksimalno 3,5 milijuna novih redovnih dionica, pojedinačne nominalne vrijednosti 10 kuna.

Nove bi se dionice izdale "iznad pari" (iznad nominalne vrijednosti).

Upis novih dionica proveo bi se u dva kruga, prvi bi trajao do 15. siječnja 2018., a drugi do 29. siječnja 2018.

Sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala ne bi postojala objava objavljivanja prospekta, budući je ponuda i poziv za upis upućena ulagateljima koji će uplatiti ili unijeti pravo potraživanja od najmanje sto tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti po ulagatelju, za svaku pojedinačnu ponudu, navodi se u objavljenim odlukama sa skupštine.



Nexus: Pozajmica Agrokoru nije prelazila 62 milijuna kuna; nevraćeno 40 milijuna kuna


ZAGREB - Nexus Private Equity Partneri reagirali su u petak priopćenjem na "niz netočnosti o poslovanju fondova pod njihovim upravljanjem i društava u vlasništvu tih fondova", iznoseći kao točan podatak da ni u jednom trenutku iznos odobrene pozajmice Agrokoru nije prelazio 62 milijuna kuna te da je preostali iznos nevraćene kratkoročne pozajmice 40 milijuna kuna.

"Nexus još jednom ističe da u poslovanju fondova pod upravljanjem te trgovačkih društava u vlasništvu ne postoje nepravilnosti koje se neosnovano u medijima stavljaju na teret Nexusu. Stoga odgovorno tvrdimo da u poslovanju nije bilo kršenja niti Zakona o alternativnim investicijskim fondovima niti pravila fondova pod upravljanjem, dok su sve aktivnosti trgovačkih društava kao zasebnih subjekata bile u skladu sa zakonima RH te isključivo na dozvoljenoj komercijalnoj osnovi. Navedeno potvrđuju kako pravna mišljenja tako i međunarodna praksa na razvijenim tržištima te prethodna praksa HANFA-e. Također, pri tome ne postoje nikakvi oblici bilo prijevarnog postupanja, bilo nepoštene poslovne prakse", navodi se u priopćenju Nexusa.

Osvrćući se na medijske napise, iz Nexusa tvrde kako se "netočno navode iznosi kratkoročnih komercijalnih pozajmica koje je društvo Nexus ulaganje d.o.o. u vlasništvu fonda Nexus FGS odobrilo Agrokoru d.d. kao 117,5 milijuna kuna ili 50 milijuna kuna i sl. te da je prostali dug Agrokora d.d. temeljem tih pozajmica 47,5 milijuna kuna".

"Točan podatak je da niti u jednom trenutku iznos odobrene pozajmice nije prelazio iznos od 62 milijuna kuna, dok je preostali iznos nevraćene kratkoročne pozajmice 40 milijuna kuna", tvrde iz Nexusa.

Također navode i kako se "propuštaju navesti objektivne činjenice da je predmetna pozajmica osigurana između ostaloga i zalogom nad imovinom čija tržišna vrijednost je na razini od 95-100 milijuna kuna, dakle višestruko od iznosa duga, te da je stupanjem na snagu Lex Agrokora onemogućena provedba donesenog rješenja Općinskog suda u Zagrebu o ovrsi nad predmetnom založenom imovinom te da bi se u protivnom u potpunosti naplatio predmetni dug Agrokora d.d."

"S obzirom na to da se radi o razlučnom pravu na odvojenoj imovini čija vrijednost višestruko premašuje iznos duga, sasvim je izvjesno da će se predmetni dug u cijelosti naplatiti, neovisno o pravnoj sudbini Agrokora d.d.", poručuju iz Nexusa.

Dodaju i da Nexus redovito, u skladu sa svojom obvezom iz pravila fonda, ulagateljima u fond Nexus FGS (fond za gospodarsku suradnju) dostavlja tromjesečna izvješća o stanju u pojedinim ulaganjima fonda.

Uz napomenu da pravilima fonda nije propisana obvezna struktura takvih izvješća već se, u skladu s dosadašnjom višegodišnjom ustaljenom praksom, izvještava temeljem relevantnosti događaja vezano uz pojedina ulaganja fonda, iz Nexusa navode i kako u izvješću ulagateljima za treće tromjesečje 2016. godine pozajmice Agrokoru nisu posebno izdvojene "budući da u tom trenutku to nije predstavljalo nikakav vanredni događaj ili okolnost, već dio redovnog komercijalnog poslovanja".

"Međutim, čim je u travnju 2017. došlo do iznenadne primjene Lex Agrokora i time tada preostali iznos duga od 40 milijuna kuna postao stavkom koja zahtijeva poseban tretman, Nexus je samoinicijativno sazvao ulagatelje u fond kojom prilikom im je prezentirao oko novonastalih neočekivanih okolnosti vezano uz predmetno potraživanje od Agrokora te je detaljno o pozajmicama izvijestio kako u godišnjim izvješćima ulagateljima za razdoblje do 31. prosinca 2016. tako i u izvješću ulagateljima za prvo tromjesečje 2017.", ističu iz Nexusa.

Izostavljanjem tih činjenica, kako zaključuju, "kreira se posve netočna slika o Nexusu te se na takvim neistinitim i neobjektivnim konstrukcijama javno proziva i presuđuje Nexusu kao počinitelju kaznenih djela te mu time čini iznimna šteta".

ŽDO: Todorić primanjem nezakonitih pozajmica oštetio investitore za 47,5 milijuna kuna

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u četvrtak je potvrdilo da je pokrenulo novu istragu protiv osnivača Agrokora Ivice Todorića i još tri osobe zbog malverzacija povezanih s nezakonitim isplatama pozajmica pri čemu je za investitore nastala šteta od 47,5 milijuna kuna.

Odvjetništvo je objavilo samo dob osumnjičenika, no mediji su ranije objavili da su pod istragom Ivica Todorić, njegov savjetnik i sin Ivan Todorić te predsjednik uprave Nexusa Marko Lesić i član uprave Krešimir Ružđak.

Ivicu i Ivana Todorića tereti se da su potaknuli suosumnjičene šefove Nexusa da suprotno odgovarajućim zakonskim odredbama, bez znanja ulagatelja i protivno odluci Povjereničkog odbora daju ukupno 117,5 milijuna kuna zajma njihovom dioničkom društvu, iako su ta sredstava bila strogo namijenjena za ulaganje u tvrtku Zagreb-Montaža.

Šefove Nexusa tereti se da su zlouporabili povjerenje zbog nezakonitih zajmova koje je 2016. investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.

Oni su, prema sumnjama tužiteljstva, sklapanjem više ugovora o financijskom zajmu, isplatili dioničkom društvu novčana sredstva u vidu pozajmica, iako svjesni financijskih teškoća tog društva, a time i mogućnosti nastupa štete za ulagatelje u korist dioničkog  društva.

Sumnja se da su od 17. kolovoza 2016. dioničkom društvu isplatili pozajmicu u iznosu od 22,5 milijuna kuna, a potom od 25. kolovoza do 17. listopada 2016. daljnje kratkoročne pozajmice u iznosu od 95 milijuna kuna, od čega je dioničko društvo vratilo pozajmice u iznosu od 70 milijuna kuna, objavilo je Državno odvjetništvo.

Pritom je u nevraćenom dijelu dioničkom društvu pribavljena nepripadna dobit od 47,5 milijuna kuna, dok je za ulagatelje čiji novac nije uložen sukladno ugovorima nastupila šteta.

Osumnjičenici su zbog prikrivanja takvog postupanja nisu prikazali pozajmice u kvartalnom izvješću o pojedinim ulaganjima za treći kvartal 2016. godine za fond, nakon čega su tako sastavljeno izvješće 11. studenoga 2016. dostavili ulagateljima.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus