01:51, 21. Studeni 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 3. studenoga 2017.

Objavljeno: 03.11.2017 u 07:25
Pregledano 50 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 3. studenoga 2017.

ZAGREB, 3. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Kriza u Agrokoru za sada je imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali 2018. će u tom smislu biti zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima, što će biti i glavni čimbenik projiciranog usporavanja rasta gospodarstva u slijedećoj godini na 2,3 posto, smatraju analitičari Raiffeisenbank Austria. Ove godine u RBA procjenjuju stopu rasta BDP-a na 2,9 posto. U trećoj ovogodišnjoj kvartalnoj RBAnalizi, pod naslovom "Skromni koraci ka putu održivog rasta", analitičari RBA podsjećaju da se rast hrvatskog gospodarstva u drugom ovogodišnjem tromjesečju ubrzao predvođen osobnom potrošnjom,  čiji je doprinos realnom rastu iznosio razmjerno visokih 3,3 postotna boda. Dodaju da je razvidno i da, barem za sada, financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali da pravi izazovi slijede u 2018. godini. "Još uvijek ostajemo pri ocjeni da je 2018. u tom smislu zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima. To je ujedno i glavni čimbenik projiciranog usporavanja rasta gospodarstva u 2018., koji bi se osim na investicijama mogao osjetiti i na osobnoj potrošnji kroz kanal (ne)zaposlenosti. Međutim, konačan rasplet situacije oko Agrokora još uvijek ostaje velika nepoznanica", ocjenjuju iz RBA.


ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca priopćila je u petak da se protivi uvođenju dodatnog poreza na cigarete i duhanske proizvode jer smatra da to neće riješiti nagomilane probleme zdravstvenog sustava. "Nezakonita prodaja duhanskih proizvoda, kao i prateće ilegalne aktivnosti su u velikom porastu, zbog čega Republika Hrvatska izravno gubi više od milijardu kuna, a neizravno vodi do pada prihoda i gubitka radnih mjesta u zakonitom lancu prodaje. Prateće negativne društvene pojave su financijski nemjerljive", ističe HUP u priopćenju kojim reagira na najave uvođenja dodatnog poreza na cigarete i duhanske proizvode. Kako navode iz HUP-a, u zadnjih pet godina cijene cigareta radi usklađivanja s Direktivom EU porasle su više od 40 posto, "što je rezultiralo time da hrvatski građani plaćaju najskuplje cigarete u Europi s obzirom na prosječna primanja". Važno je istaknuti kako ciljna skupina na koju se odnose ti zakoni (pušači svojim izborom) kupnjom duhanskih proizvoda u proračun uplati oko šest milijarda kuna na godinu, a uvođenje novih poreznih opterećenja ne bi rezultiralo prihodima većim od sedam milijarda kuna, nego, naprotiv, velika je opasnost od njihova pada "ispod trenutnih, čime bi se dodatno ugrozio državni proračun, a posredno i financiranje zdravstvenog sustava", ističu iz HUP-a.


BJELOVAR - Hrvatske ceste su na natječaju za gradnju bjelovarske istočne obilaznice odabrale zajednicu ponuditelja u kojoj su Strabag Zagreb, Poduzeće za ceste Split, Tehno-elektro Đakovo i GK Grupa Varaždin, objavljeno je u petak u elektroničkom oglasniku javne nabave. Cijena koju je istaknuo odabrani konzorcij je 56,9 milijuna kuna bez PDV-a. Rok završetka je 20 mjeseci nakon sklapanja ugovora potpisivanje kojega se očekuje nakon što prođe rok od 15 dana u kojem su moguće žalbe. Početkom srpnja Hrvatske ceste raspisale su natječaj za prvu fazu izgradnje istočne bjelovarske obilaznice, do sada najzahtjevnijeg i novčano najizdašnijeg dijela budućeg bjelovarskog prometnog prstena koji će omogućiti uklanjanje teretnog prijevoza iz centra grada. Iako je istočna obilaznica duga samo 3,45 kilometara, planirana vrijednost radova iznosila je visokih 64 milijuna kuna, prvenstveno zbog niza objekata koje treba izgraditi.


SLAVONSKI BROD - Predsjednik Uprave Đuro Đaković grupe Tomislav Mazal izjavio je u petak kako je toj kompaniji i dalje nužna dokapitalizacija, o čemu će odlučivati glavna skupština, a vjeruje kako interesa za dokapitalizaciju ima i kako, uz tvrtku Crni čelik, ima i drugih zainteresiranih. Mazal je u izjavi novinarima podsjetio kako je postupak povećanja temeljnog kapitala zaustavljen jer su istekli rokovi iz odluke glavne skupštine. "Nažalost, novac nije bio na našem računu i mi smo morali ovaj proces zaustaviti. Društvo je zaprimilo 256 milijuna valjanih upisnica, ali je njih pratila uplata od šest milijuna kuna. Uplatitelj, Crni čelik d.o.o. objasnio je to zastojem u provedbi uplate. U razloge ne mogu ulaziti. U ponedjeljak, 6. prosinca je rok za povrat uplaćenih sredstava. Za nas ova priča tu završava. Činjenica je da je glavni ponuđač i dalje zainteresiran", rekao je Mazal i dodao da je daljnji tijek dokapitalizacije u ovlasti glavne skupštine. Istaknuo je kako i dalje smatraju da je kompaniji potrebna dokapitalizacija. "Vjerujemo i imamo razloga vjerovati da postoje i drugi potencijalni zainteresirani ulagači. Treba sjesti i vidjeti kako u budućnosti te procese provesti", rekao je.


ZAGREB - Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze u petak su pali za gotovo 1,3 posto, a prvi dan ponovnog trgovanja dionicama tvrtki iz sastava Agrokora zaključen je uz izrazitiji pad njihovih cijena. Crobex indeks u petak je pao za 1,29 posto, na 1.841,12 bodova, a Crobex10 za 1,27 posto, na 1.080,48 bodova. Glavni su indeksi tako u minusu peti trgovinski dan za redom i na tjednoj razini Crobex bilježi pad za 2,68 posto, a Crobex10 za 2,86 posto. U fokusu su bile dionice Agrokorovih tvrtki koje kotiraju na Burzi, a kojima je promet bio obustavljen zadnjih šest mjeseci. Tako je i redovni promet dionicama bio znatno viši nego proteklih dana, iznosio je 15,6 milijuna kuna, što je oko 9 milijuna kuna više nego jučer. Najtrgovanija je bila dionica Leda, s prometom od 6,8 milijuna kuna, a cijena joj je potonula za 82,78 posto, na 603,07 kuna. Još veći pad cijene, za 89,06 posto, na 5.999 kuna, bilježi dionica Jamnice, uz promet od 959,8 tisuća kuna. I ostale dionice iz sastava Agrokora u 'debelim' su minusima. Tako je dionici Zvijezde cijena snižena za 80,84 posto, Belja za 68,97 posto, a Vupika za 56,38 posto. Uz dionicu Leda, milijunske su promete danas imale još dionice HT-a, 1,4 milijuna kuna, te Valamar Riviere, nešto više od milijun kuna. Kao i ostale trgovanije dionice i one su u cjenovnim minusima, dionici HT-a cijena je snižena za 1,26 posto, a Valamara za 2,24 posto. Većina dionica kojima se danas trgovalo u cjenovnim je minusima, a burzovna statistika pokazuje da je od 60-ak dionica kojima se trgovalo tek njih šest na kraju dana u plusu, dok ih je još šest završilo s nepromijenjenim cijenama.


WASHINGTON - Američki poslodavci u listopadu su značajno pojačali tempo zapošljavanja i otvorili najviše novih radnih mjesta od prošlogodišnjeg srpnja, nakon slabijeg rujna koji odražava posljedice snažnih uraganima na jugu zemlje. U listopadu je u Sjedinjenim Državama neto otvoreno 261.000 radnih mjesta, zahvaljujući povratku na posao 106 tisuća zaposlenih mahom u sektoru turizma i ugostiteljstva, pokazali su u petak objavljeni podaci američkog ministarstva trgovine. U privatnom sektoru pritom je otvoreno 219 tisuća radnih mjesta, nakon što je u rujnu njihov broj bio smanjen za tri tisuće. Stopa nezaposlenosti u listopadu je skliznula za desetinu postotnog boda, na 4,1 posto i blizu je najnižim razinama u 17 godina.  


PARIS - Francuska banka Societe Generale u petak je izvijestila o slabijim rezultatima poslovanja u trećem ovogodišnjem kvartalu u usporedbi s godinom ranije, navodeći među glavnim razlozima ultra niske kamatne stope i slabiju aktivnost na tržištima. Neto dobit im je u trećem tromjesečju 2017. smanjena za 15,2 posto u usporedbi s godinom ranije, na 932 milijuna eura. Neto bankovni prihod im je u navedenom razdoblju skliznuo 0,9 posto, na 5,96 milijardi eura. U trećem tromjesečju rezervirali su dodatnih 300 milijuna eura za troškove dviju sudskih parnica u Sjedinjenim Državama vezanih za libijski državni stabilizacijski fond LIA i optužbe za manipulacije referentnim kamatnim stopama poput Libora. "Societe Generale trenutno razgovara s američkim vlastima kako bi riješili ta dva slučaja... Razgovori bi mogli rezultirati sporazumom u idućim tjednima ili mjesecima", poručio je izvršni direktor.


FRANKFURT - Skupina većinom njemačkih proizvođača automobila najavila je u petak da će do kraja godine otvoriti ultrabrze punionice za električne automobile a do 2020. u planu je i uspostava mreže. IONITY je zajednički projekt BMW-a, Daimlera, Ford Motora i Volkswagena a uključuje 20 punionica za električne automobile u Njemačkoj, Norveškoj i Austriji koje bi trebale biti otvorene još ove godine. Punionice će biti međusobno udaljene 120 kilometara a njima će upravljati sudionici projekta zajedno s Tank & Rastom, Circle K-om i OMV-om. "Prva paneuropska mreža HPC-a (high-power charging - visoki kapaciteta punjenja) igra ključnu ulogu u uspostavi tržišta električnih vozila", kazao je izvršni direktor IONITY-ja Michael Hajesch. U IONITY-ju još pregovaraju s dobavljačima stanica za punjenje i očekuje se da će odluka biti donesena uskoro, kazala je glasnovornica kompanije, ne želeći navesti visinu ulaganja. Nove brze punionice koje će instalirati konzorcij proizvođača automobila stajat će oko 200 tisuća eura po komadu, kazali su prethodno izvori.


AMSTERDAM - Cijene nafte prekoračile su u petak razinu od 61 dolar na međunarodnim tržištima, potaknute očekivanjima da će vodeći proizvođači nastaviti smanjivati opskrbu do kraja iduće godine. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 41 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 61,03 dolara. Na američkom tržištu ostala je gotovo nepromijenjena i iznosila je 54,78 dolara.

 
ZAGREB - Hrvatsku je u deset mjeseci ove godine posjetilo gotovo 18 milijuna turista, koji su ostvarili 100,3 milijuna noćenja, što su porasti od 13 i 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a iste poraste ostvarilo je u listopadu 878 tisuća turista sa 3,1 milijunom noćenja, izvijestili su iz Ministarstva turizma. Komentirajući da su listopadski i desetomjesečni turistički rezultati odlični te da potvrđuju najave da će ovo biti povijesna godina za hrvatski turizam, ministar turizma Gari Cappelli ističe da veseli rast prometa u listopadu, kao i u cijeloj pred i posezoni ove godine.


ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić kazao je u petak kako aktivacija državne imovine, iako je ove godine podbacila u odnosu na planirano, i dalje ostaje jedna od tri komponente plana Vlade za smanjenje udjela javnog duga od BDP-a. Proračunom za ovu godinu prihodi od privatizacije planirani su, kao i 2016., na razini od 1,4 milijarde kuna. Taj je iznos rebalansom ovogodišnjeg proračuna, usvojenim na jučerašnjoj sjednici Vlade, smanjen na približno 800 milijuna kuna, a sam je ministar financija kazao kako su realizirani prihodi trenutno niži i od 400 milijuna kuna. U razgovoru s novinarima nakon što je otvorio konferenciju Instituta za javne financije o izazovima javnog sektora, Marić je na upit da li je onda planirani prihod od privatizacije bio nerealno velik kazao kako je njegovo ministarstvo te prihode unijelo u proračun prema procjeni Ministarstva državne imovine te da vjeruje da će do kraja godine privatizacija polučiti bolje rezultate.


ZAGREB - Tvrtke iz sastava Agrokora izvijestile su u petak, uoči ponovnog početka trgovanja njihovim dionicama na Zagrebačkoj burzi, o korporativnim jamstvima vrijednima više milijardi kuna, koja su dale kao osiguranje za obveze tog koncerna, a koje su dospjele na naplatu 9. travnja. U obavijestima tih tvrtki pojašnjava se da se radi o korporativnim jamstvima koja su dana kao osiguranje za obveze društva Agrokor te njegovih ovisnih i povezanih društava prema njegovim vjerovnicima.


ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora očekuje nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u, što će, kako navode u Komori, pozitivno djelovati na smanjivanje rizika, a time pridonijeti vrlo vjerojatnom skorom povećanju kreditnog rejtinga zemlje. Analitičari HGK u komentaru nedavno objavljenih podataka Hrvatske narodna banke (HNB) o kretanja bruto inozemnog duga navode kako je, nakon tri mjeseca uzastopnog pada, u srpnju razina tog duga neznatno povećana, za 64,6 milijuna eura, na 40,4 milijarde eura. Pritom su na godišnjoj razini zadržane i ojačane pozitivne tendencije jer je u odnosu na srpanj lani inozemni dug smanjen za 3,8 milijardi eura ili 8,6 posto, što je najveći pad u ovoj godini.


ZAGREB - Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug Hrvatske iznosio je krajem srpnja 288,6 milijardi kuna, što je oko 400 milijuna manje nego u srpnju lani, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju da bi se do kraja godine njegov udio mogao spustiti na 80 posto BDP-a. U osvrtu na nedavno objavljene podatke HNB-a, analitičari HGK ističu da su pozitivne tendencije u kretanju javnog duga nastavljene i u srpnju, kada je iznos duga bio za 0,1 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom je unutarnji dug povećan za 4,8 posto, na 185,8 milijardi kuna, dok je inozemna komponenta duga smanjena za 8 posto, na 102,8 milijardi kuna. Od kraja prošle godine do kraja srpnja ove godine javni je dug ukupno smanjen za 435,4 milijuna kuna, pri čemu je domaća komponenta duga povećana za 5,2 milijarde kuna, dok je inozemni dug smanjen za 5,6 milijardi kuna.


ZAGREB - Ini su na temelju jednogodišnjeg ugovora isporučene prve količine sirovog prirodnog plina koji proizvodi Geoenergo iz bušotina kod Lendave u Sloveniji, a dnevne isporuke kretat će se na razini od oko 70.000 prostornih metara, izvijestili su u petak iz Ine. Sirovi prirodni plin dolazi iz dviju bušotina na polju Petišovci nedaleko od Lendave u sjeveroistočnoj Sloveniji. Prethodno su Ina i Geoenergo ispunili sve tehničke, administrativne i zakonske preduvjete za realizaciju toga posla ugovorenog u srpnju 2016. Plin se transportira se preko sustava proizvodnih plinovoda do centralne plinske stanice u Molvama na daljnju obradu i pripremu za komercijalnu upotrebu.  


ZAGREB - MOL Grupa objavila je u petak da joj čista CCS EBITDA za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 520,8 milijardi forinti odnosno 1,87 milijardi dolara što je 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Neto dobit za treći kvartal iznosi 184 milijuna dolara, a za prvih devet mjeseci 823 milijuna dolara. U financijskom izvješću Grupe navodi se i da uz kapitalna ulaganja od 605 milijuna dolara u tri ovogodišnja kvartala, kompanija i dalje generira snažan novčani tijek u svim segmentima poslovanja.


ZAGREB - Neto dobit Erste&Steiermaerkische banke (ESB) bez ovisnih društava u prvih je devet mjeseci ove godine iznosila 564,6 milijuna kuna, što je 7,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestio je ESB u petak. Smanjenje neto dobiti dijelom je rezultat činjenice da su u istom razdoblju 2016. godine ostvareni jednokratni učinci prodaje udjela u društvu VISA Europe Limited, u iznosu od 74,9 milijuna kuna, a dodatni utjecaj imala je i niža dobit od aktivnosti trgovanja, što proizlazi iz općenito smanjenog intenziteta aktivnosti u tom segmentu na tržištu tijekom prvih devet mjeseci, objašnjava se u priopćenju ESB-a.


SAN FRANCISCO - Apple je u proteklom tromjesečju ostvario prihode od 52,6 milijardi dolara, 12,2 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju, a kako je snažno porasla i dobit, cijena dionice tog tehnološkog diva dosegnula je najvišu razinu u povijesti. Prema poslovnom izvješću, objavljeno u četvrtak, čista dobit Applea iznosila je u proteklom tromjesečju 10,7 milijardi dolara, što je 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Rast prihoda zahvaljuje se ponajviše rastu prodaje najvažnijeg Appleovog proizvoda iPhonea za 3 posto na godišnjoj razini, na 46,6 milijuna. Pritom su prihodi od prodaje tog pametnog telefona dosegnuli 28,85 milijardi dolara, pa čine gotovo 55 posto ukupnih prihoda Applea.


SHANGHAI - Kineska internetska trgovačka platforma Alibaba izvijestila je o rastu neto dobiti za 132 posto u, kako je ocijenila, "izvanrednom" tromjesečju, te je povećala procjene rasta godišnjih prihoda. Kineska najveća tvrtka za internetsku trgovinu u četvrtak je izvijestila o rastu neto dobiti u proteklom tromjesečju na 17,67 milijardi juana ili 2,67 milijardi dolara. Prihodi su, pak, dosegnuli 55,1 milijardu juana, više nego što su analitičari očekivali. "U ovom smo tromjesečju ostvarili izvrsne rezultate, pri čemu ukupni rast prihoda za 61 posto pokazuje snažan zamah u našoj temeljnoj poslovnoj djelatnosti i u cijeloj grupi Alibaba", navela je tvrtka u priopćenju.


ZAGREB - Na tečajnoj listi koju je Hrvatska narodna banka utvrdila u petak, u odnosu na tečajnicu od prošlog petka, kuna je prema euru oslabila za 0,11 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici središnje banke od petka, koja se primjenjuje od subote, iznosi 7,521716 kuna. Kuna je na tjednoj razini oslabila i u odnosu na švicarski franak i američki dolar, i to za po 0,02 posto, dok je u odnosu na britansku funtu ojačala za 0,15 posto. Tako srednji tečaj franka na kraju tjedna iznosi 6,464732 kune, dolara 6,459735 kuna, a funte 8,441881 kunu. Na dnevnoj razini, u odnosu na tečajnicu od četvrtka, kuna je prema euru oslabila za 0,09 posto, a prema dolaru i franku za po 0,12 posto, dok je u odnosu na funtu ojačala za 1,05 posto.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus