04:03, 23. Svibanj 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 28. siječnja 2018.

Objavljeno: 28.01.2018 u 05:33
Pregledano 91 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 28. siječnja 2018.

ZAGREB, 28. siječnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZSE: Crobexi prošloga tjedna oslabili, promet skroman

ZAGREB - Protekloga tjedna na Zagrebačkoj burzi nije bilo važnijih poslovnih vijesti koje bi znatnije pokrenule ulagače, stoga je promet bio skroman, dok su Crobex indeksi oslabili.

Crobex indeks prošloga je tjedna skliznuo za 0,29 posto, na 1.868 bodova, a Crobex10 za 0,83 posto, na 1.079 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je 29,5 milijuna kuna, što je otprilike milijun kuna više nego u prethodnom tjednu.

Uz to, u blok transakcijama povlaštenom dionicom Adrisa ostvaren je promet od 83,6 milijuna kuna, HT-a 11,5 milijuna, a Čakovečkih mlinova 6,45 milijuna kuna.

"Likvidnost na burzi prošloga tjedna bila je na razini prosjeka zadnjih nekoliko tjedana, s ukupnim redovnim tjednim prometom od oko 30 milijuna kuna, odnosno prosječno oko 6 milijuna kuna po danu. Kao i u proteklom razdoblju, ponovno je tjedan bio obilježen manjkom korporativnih vijesti koje bi potaknule živost na burzi i dale smjernice investitorima", kaže Vinko Jurić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Ističe da u proteklom tjednu na burzi nije objavljena niti jedna vijest vezana uz nove poslove i ugovore kompanija, nego su korporativne vijesti bile rezervirane uglavnom za obavijesti o kupnji vlastitih dionica.

"Pritom se po količini i vrijednosti transakcije najviše istaknula Adris Grupa. Iz ove su rovinjske kompanije u ponedjeljak izvijestili da su proveli kupnju 190 tisuća vlastitih povlaštenih dionica putem blok transakcije u vrijednosti od 83,6 milijuna kuna, po cijeni od 440 kuna za dionicu", navodi Jurić.

U redovnom trgovanju tom dionicom ostvaren je promet od oko 440 tisuća kuna, a cijena joj je pala 2,7 posto, na 429 kuna. Redovnom dionicom Adrisa ostvaren je, pak, promet od 343 tisuće kuna, a cijena joj je pala 2,8 posto, na 486 kuna.

Najlikvidnija je u redovnom trgovanju protekloga tjedna bila dionica Podravke, s prometom od 4,36 milijuna kuna. Cijena joj je ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni tjedan, na 270 kuna.

S prometom od 2,8 milijuna kuna slijedila je dionica Valamar Rivijere, pri čemu je poskupila 0,47 posto, na 42,8 kuna.

Promet veći od 2 milijuna kuna ostvaren je i dionicom HT-a, čija je cijena pala 1,49 posto, na 165 kuna.

Od 87 izdanja kojima se trgovalo, 42 je ostvarilo rast cijene u odnosu na prethodni tjedan, 30 je zabilježilo pad, a 15 stagnaciju.

Među likvidnijim izdanjima najviše su pale cijene dionice Tehnike, za 3,7 posto, na 208 kuna.

Najveće dobitnice, pak, bile su dionice Jamnice, sa skokom cijene za gotovo 50 posto, na 5.600 kuna, te Leda, za 20,7 posto, na 358,5 kuna.

I ostale dionice iz sastava Agrokora ostvarile su znatne tjedne dobitke, no uz skromne promete. Tako je dionica Vupika poskupila 84 posto, na 4,6 kuna, a Zvijezde za gotovo 26 posto, na 165 kuna.

"Sljedeći tjedan ne očekujemo bitnije pomake u obujmu trgovine i kretanju indeksa, a u najavi nema bitnijih događaja koji bi mogli potaknuti veće promjene na burzi", zaključuje Jurić.



Tečaj eura najviši u tri godine, iznad 1,24 dolara


ZAGREB – Dolar je prema košarici valuta oslabio i prošloga tjedna, već šestoga zaredom, pri čemu je zaronio na novu najnižu razinu u tri godine, što je posljedica kontradiktornih komentara američkih vlasti i procjena da Fed više neće biti jedina velika središnja banka koja zateže monetarnu politiku.

Tečaj europske prema američkoj valuti skočio je prošloga tjedna 1,6 posto, na 1,2420 dolara, a polovicom tjedna probio se i iznad 1,25 dolara, po prvi put nakon tri godine.

Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je njezina cijena skliznula 1,9 posto, na 108,60 jena, najnižu razinu u četiri i pol mjeseci.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna potonuo 1,6 posto, na 89,10 bodova, a u jednom je trenutku zaronio na novu najnižu razinu od prosinca 2014. godine od 88,43 boda.

Taj indeks oslabio je već šesti tjedan zaredom, i to po najvećoj stopi još od lanjskog lipnja, što je posljedica očekivanja da američka središnja banka neće biti više jedina od velikih banaka u svijetu koja zaoštrava monetarnu politiku.

Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, dok su japanske i europske monetarne vlasti vodile poticajnu monetarnu politiku.

Očekuje se da će i ove godine Fed u dva do tri navrata povećati kamate, no sada se procjenjuje i da će europska i japanska središnja banka početi ukidati poticajne mjere.

U srijedu se tečaj eura po prvi put u tri godine probio i iznad razine od 1,25 dolara. Pritisak na dolar uslijedio je nakon što je američki ministar financija Steven Mnuchin kazao da je „slabi dolar očigledno dobar za nas jer se to odnosi na trgovinu i mogućnosti“.

Analitičari kažu kako se ne mogu sjetiti kada je neki američki ministar financija tako otvoreno zagovarao slabljenje dolara. No, neki smatraju da je to samo pritisak američke vlade.

„Mislim da Mnuchinov cilj nije slabljenje dolara samo po sebi nego više pritisak na trgovinske partnere na neke trgovinske dogovore s američkom vladom“, kazao je Masayuki Kichikawa.

U četvrtak je, pak, američki predsjednik Donald Trump u razgovoru za CNBC u švicarskom zimovalištu Davosu kazao da bi želio vidjeti snažniji dolar, dodavši da su izjave ministra financija Mnuchina bile krivo protumačene.

"Trump je doista kazao da želi jači dolar, no istodobno nije pokazao namjeru da promijeni svoj stav o guranju američkih interesa kroz trgovinske politike. Komentarima američkih vodećih dužnosnika vjerojatno će i ubuduće nedostajati konzistentnosti", kazao je Junichi Ishikawa, strateg u tvrtki IG Securities.

Kazao je i to da bi, čak i ako američka vlada nastavi zagovarati slabiji dolar, situaciju mogla zakomplicirati američka središnja banka.

Očekuje se, naime, da će Fed nastaviti zaoštravati monetarnu politiku, ako se nastavi snažan rast gospodarstva i jačanje inflacije.

"Za slabiji dolar trebala bi pomoć Feda. No, sada je Fed u ciklusu povećanja kamata, što nije spojivo sa slabljenjem valute", kaže Makoto Noji, strateg u tvrtki SMBC Nikko Securities.

Na izjave američkih dužnosnika osvrnuo se i predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi. Kazao je da najnovije jačanje eura prema dolaru predstavlja izvor neizvjesnosti za izglede inflacije u eurozoni.

Poručio je, također, da bi ECB mogao biti primoran preispitati strategiju budu li izjave američkih dužnosnika o prednostima slabog dolara dovele do promjena u monetarnom okruženju.



Na Wall Streetu novi rekordi, europski ulagači oprezniji


ZAGREB – Na Wall Streetu su i prošloga tjedna, četvrtoga za redom, cijene dionica dosegnule rekordne razine, što se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima tvrtki, no na europskim se burzama trgovalo opreznije zbog jačanja eura.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna porastao za 2,1 posto, na 26.616 bodova, dok je S&P 500 skočio za 2,2 posto, na 2.872 boda, a Nasdaq indeks za 2,3 posto, na 7.505 bodova.

Novi rekordi tih indeksa zahvaljuju se boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija. Od 133 tvrtke iz sastava S&P 500 indeksa koje su dosad objavile izvješća, njih 79,7 posto prebacilo je očekivanja, više nego u prethodnim kvartalima kada je prosječno bilo oko 72 posto prebačaja.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz S&P 500 indeksa u posljednjem lanjskom tromjesečju porasle za 13,2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, dok su na početku sezone objava rezultata očekivali rast od 11,8 posto.

Zbog toga ulagače nisu pokolebali ni slabiji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji.

Američki bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u posljednjem lanjskom tromjesečju 2,6 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu na 3,2 posto u prethodnom kvartalu i manje od 3 posto koliko su očekivali analitičari.

Premda je rast BDP-a usporen, "podaci pokazuju da proizvodnja i potrošnja istodobno znatno rastu, a jača i globalno gospodarstvo. To je dobar put za daljnji rast BDP-a, što će pružiti podlogu za rast zarada kompanija", kaže Brent Schutte, strateg u tvrtki Northwestern Mutual Wealth Management.

Takva očekivanja podržavaju Wall Street, kao i slabost dolara, čija se vrijednost prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta kreće na najnižim razinama u tri godine.

To je podržalo dionice američkih multinacionalnih kompanija. Niži tečaj dolara, naime, ide u prilog američkim izvoznicima jer zbog toga njihovi proizvodi na inozemnom tržištu postaju cjenovno konkurentniji.

No, europskim izvoznicima ne ide u prilog jačanje eura, čiji je tečaj prema dolaru dosegnuo najviše razine u tri godine, više od 1,24 dolara.

Zbog toga se na europskim burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,8 posto, na 7.665 bodova, a frankfurtski DAX 0,7 posto, na 13.340 bodova. No, pariški CAC ojačao je 0,1 posto, na 5.529 bodova.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks oslabio 0,7 posto, na 23.631 bod, skliznuvši s najviše razine u 26 godina, što je posljedica jačanja jena, što ne ide u prilog izvozno usmjerenom japanskom gospodarstvu.



Udruga dioničara KA: Izvanredna uprava opet ekstenzivno tumači Lex Agrokor


ZAGREB - Iz Udruge dioničara Koncerna Agrokor (KA) u subotu su ocijenili kako je Rješenje o utvrđenju razvrstavanja vjerovnika u skupine prema prijedlogu izvanrednog povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka "još jedan dokaz eklatantnog pokušaja ekstenzivnog tumačenja Lexa Agrokor od strane izvanredne uprave tamo gdje tome nema mjesta jer su zakonske odredbe potpuno jasne i nedvosmislene".

U tom rješenju, objavljenom u petak na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, skupina B (iz rješenja o utvrđivanju skupina po Lex Agrokoru) je prazna, a skupina C u sebi sadrži pogrešno razvrstane subjekte, istaknuli su iz Udruge dioničara KA.

U priopćenju su podsjetili kako je i sutkinja Nevenka Siladi Rstić u izjavi za medije naznačila tko ima pravo birati članove vijeća: "O članovima vjerovničkog vijeća izjašnjavaju se samo vjerovnici utvrđenih tražbina. To su one tražbine koje je priznao izvanredni povjerenik a nije osporio nitko od drugih vjerovnika. Takvih je 31 mlrd..."

Međutim, dodali su, to Ramljaka nije spriječilo da pokuša "podmetnuti skupine" uz obrazloženje da su vjerovnici koji će imati pravo birati članove vjerovničkog vijeća oni vjerovnici čije su tražbine utvrđene, kao i vjerovnici kojima će osporavanje njihovih tražbina biti otklonjeno.

Toj Ramljakovoj tvrdnji suprotstavljene su ranije spomenuta izjava sutkinje Rstić i vrlo jasne zakonske odredbe, naveli su dioničari.

"Dakle, članak 30. Lex Agrokora propisuje da se pozivaju vjerovnici utvrđenih tražbina 5 dana iza Rješenja o utvrđenim tražbinama, a ne nakon pravomoćnosti i/ili eventualnih parnica. To je jasno i samo po sebi jer ne smije se dogoditi situacija u kojoj za par mjeseci odjednom postoje samo 3 ili 4 člana/skupine jer ostale nisu popunjene. Osim toga, Ramljak se nije pridržavao ni odredbi Stečajnog zakona o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu (čl. 308), a koje se podredno primjenjuju u postupku izvanredne uprave.

Načelo 'različitih ekonomskih interesa tražbina' odnosi se na različit ekonomski položaj prije otvaranja postupka, a ne naknadne izmjene ekonomskog položaja, nakon što je postupak otvoren, potezima izvanredne uprave. Tako primjerice kasnije odobreni roll-up kredit nikako ne može biti temelj za bilo kakvo razvrstavanje sudionika u posebne skupine", obrazložili su u priopćenju.

Iz Udruge dioničara KA ocijenili su kako je "evidentno da se opet 'lovi u mutnom'".

"Iz predloženih skupina je razvidno da su temeljni kriterij grupiranja dana uzvodna jamstva koja su osporena iz čega proizlazi i pogrešno razvrstavanje pojedinih tražbina u skupinu C. Tako se držateljima jamstava pokušavaju omogućiti 3 glasa u vjerovničkom vijeću (!?) od čega čak 2 glasa roll-up kreditorima (jedan glas kroz obveznice i još jedan glas kroz posebnu skupinu, a koja uopće ne bi trebala egzistirati kako je ranije navedeno jer se temelji na različitosti ekonomskog položaja nakon otvaranja postupka). Potrebno je istaknuti i kako naglašena različitost skupine B u smislu podvrgnutosti inozemnom materijalnom pravu uopće ne stoji jer je i skupina C dominantno izložena inozemnom materijalnom pravu uslijed činjenice da se pretežito radi o sindiciranim klupskim kreditima za koje je mjerodavno pravo Velike Britanije i New Yorka", istaknuli su.

Iz Udruge dioničara KA ocijenili su i kako je daljnjom analizom medijske izjave na Internet stranicama Agrokora moguće zaključiti i kako je tvrdnja da su obveznice uvrštene na uređeno tržište "potpuno neistinita".

"Naime, obveznice Agrokora ne trguju na uređenom tržištu. Pojam uređenog tržišta je jasno zakonski definiran i reguliran tzv. MIFID direktivom Europskog parlamenta i Vijeća, a kotacije u kojima trguje Agrokorova obveznica to nisu. Da jesu, vjerojatno bi nastupila ranija reakcija regulatora u svezi insider tradinga Knightheada.

Dodatno, predložene skupine su posložene tako da skupina B trenutno ima 0 kn, a A-D imaju zajedno ukupno manje nego skupina E.

Paralelno iz Agrokora pokušavaju javnost uvjeriti da je sve u redu i da je ovakvo kuhanje skupina normalno naglašavajući kako sve to skupa nije bitno jer da glasuju tražbine, a ne predstavnici u vijeću. Pri tome se zaboravlja da su upravo predstavnici vijeća ti koji će odobriti nacrt nagodbe", naglasili su iz Udruge dioničara KA koje je potpisao zamjenik predsjednika udruge Miroslav Jeličić-Purko.

Dioničari su pitali i što je s tražbinama ovisnih društava iz regije čije su tražbine u iznosu od preko 600 milijuna kuna svrstane u skupinu E iako povezane osobe ne bi trebale imati pravo glasa.

Pitali su i imaju li hrvatski konzultanti poticajne ekonomske interese zbog pogodovanja savjetnicima pa su zatražili da se javno iskažu njihove naknade.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus