00:22, 12. Prosinac 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 26. studenoga 2017.

Objavljeno: 26.11.2017 u 02:37
Pregledano 45 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 26. studenoga 2017.

ZAGREB, 26. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


MAKROEKONOMIJA: Očekuje se rast BDP-a od 3,5 posto, najbrži u 10 godina


ZAGREB – Zahvaljujući ponajviše rekordnoj turističkoj sezoni i jačanju osobne potrošnje, makroekonomisti procjenjuju da se rast hrvatskog gospodarstva u trećem tromjesečju ubrzao na 3,5 posto, što bi bio njegov najveći skok u posljednjih 10 godina.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 3,3 do 3,9 posto.

Bit će to već 12. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.

Ostvare li se procjene makroekonomista, rast od 3,5 posto bio bi najbrži od četvrtog tromjesečja 2007. godine, kada je gospodarstvo također poraslo po toj stopi.


Turizam i rast plaća potaknuli potrošnju

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Najznačajniji doprinos rastu BDP-a očekujemo od rasta potrošnje kućanstava, zahvaljujući poreznoj reformi, turizmu i rastu povjerenja potrošača, te izvoza usluga", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na jačanje osobne potrošnje ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 37 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

U trećem je tromjesečju maloprodaja skočila za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.

Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5.958 kuna, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,9 posto ili 334 kune.

„Prosječne neto plaće nastavljaju rasti po stopama od oko 6 posto, troškovi financiranja nalaze se na povijesno najnižim razinama, a možda najveći poticaj dolazi od rezultata turističke sezone“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Nakon što je turizam lani zabilježio rekordne dosege, i ova će godina, po svemu sudeći, biti rekordna.

U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 82 milijuna noćenja, 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom je broj dolazaka turista porastao za 13 posto, na 16 milijuna, pokazuju podaci DZS-a.

"Osim što je turizam radno intenzivni segment gospodarstva, uzimajući u obzir strukturu smještajnih kapaciteta, prihodi od turizma značajno povećavaju dohodak kućanstava", navodi se u anketi Hine.


Rast izvoza i industrijske proizvodnje

Pozitivno je na gospodarstvo utjecao i snažan rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost robnog izvoza dosegnula je 75,45 milijardi kuna, što je 13,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

No, podaci DZS-a ukazuju istodobno i na snažan rast uvoza, za 10,3 posto, na 121 milijardu kuna, pa je deficit vanjskotrgovinske robne razmjene u prvih devet mjeseci uvećan za 2,3 milijarde kuna ili 5,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Unatoč dinamičnom rastu robnog izvoza, procjenjujemo da je i na razini trećeg kvartala zabilježen rast uvoza i robnog deficita, dinamičniji nego u prošloj godini, što umanjuje rast BDP-a u odnosu na ostvareni rast potražnje", navodi jedan od makroekonomista u anketi.

S druge strane, nakon kratkotrajnog poremećaja u drugom kvartalu zbog krize u Agrokoru, rast industrijske proizvodnje ponovno se ubrzao.

Tako je u trećem tromjesečju stopa rasta proizvodnje dosegnula 2,9 posto na godišnjoj razini, dok je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 2,1 posto.


Otpornost na krizu u Agrokoru

Makroekonomisti procjenjuju da je u trećem tromjesečju nastavljen i rast investicija, već deveti kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom, kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 3,2 posto na godišnjoj razini.

"Ocjenjujemo da je rast državne potrošnje, blago iznad 1,5 posto, nastavljen i u trećem tromjesečju, dok su investicije nastavile rasti po skromnijim stopama, dijelom obeshrabrene i neizvjesnošću oko Agrokora te slabijim od očekivanih povlačenjem sredstava iz EU fondova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Dodaje i da kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 58 milijardi kuna, zasad nije značajnije utjecala na rast BDP-a u ovoj godini.

Nedavno je i Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama poručila da se hrvatsko gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru, pa je zbog toga povećala procjene rasta BDP-a u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 3,2 posto.


Povećanje procjena rasta za 2017.

I neki domaći makroekonomisti povećali su posljednjih mjeseci svoje procjene.

Tako prema najnovijoj anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 3 posto, kao i lani, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,9 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,8 do 3,1 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je, pak, povećala procjenu rasta BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3 na 3,3 posto, dok je Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenu povećao s 2,9 na 3,1 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.



ZSE: Crobexi blago ojačali, promet skroman

 
ZAGREB - Na Zagrebačkoj je burzi prošloga tjedna promet dodatno splasnuo, spustivši se na najniže razine u pet tjedana, dok su Crobex indeksi tjedan završili s blagim pozitivnim predznakom, pri čemu su po dobicima prednjačile brodarske dionice.

Crobex indeks prošloga je tjedna ojačao 0,37 posto, na 1.859 bodova, a Crobex10 za 0,03 posto, na 1.087 bodova.

Među sektorskim indeksima, po dobitku od 12,5 posto ističe se Crobextransport, dok je u najvećem minusu bio Crobexnutris, oslabivši 0,95 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je oko 29,6 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna manje nego tjedan dana prije.

"Iza nas je miran tjedan na Zagrebačkoj burzi, obilježen niskim redovnim prometom te vrlo malim pomacima Crobexa. Nakon prošlotjednog blagog pada, indeks Crobex je dostigao najveću vrijednost od početka studenoga, no ostvareni prosječni redovni dnevni prometi bili su najniži u posljednjih pet tjedana", kaže Luka Grgić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Najlikvidnija je bila dionica Valamar Riviere s redovnim prometom od 5,2 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena korigirana 0,5 posto na tjednoj razini, na 43,69 kuna.

Uz to, u blok transakciji dionicom Valamara ostvareno je još 6,55 milijuna kuna prometa.

Po likvidnosti je slijedila dionica Atlantske plovidbe s prometom od 3,1 milijun kuna, i rastom cijene za 11,6 posto na tjednoj razini, na 578,99 kuna.

Među tri najlikvidnija izdanja nalazi se i dionica HT-a, s prometom od 2,6 milijuna kuna i blagim padom cijene od 0,27 posto, na 166,94 kune.

Najveće dobitnice bile su brodarske tvrtke, pa je uz Atlantsku plovidbu znatno poskupila i dionica Jadroplova, za 22,4 posto te Uljanik plovidbe, za 16,15 posto.

Ipak, najveća dobitnica među likvidnijim izdanjima bila je dionica Jamnice, sa skokom cijene za 25,1 posto.

Istodobno, najviše su potonule cijene dionica Belja, za 9,5 posto, te Tehnike, za 8,2 posto.

Ukupno se protekloga tjedna trgovalo  s 80 dionica, pri čemu su njih 33 zabilježile rast cijene, 35 pad, a 12 stagnaciju.

"U sljedećem tjednu ne očekujemo značajnija kretanja na domaćem tržištu kapitala", zaključuje Grgić.



Dolar pao treći tjedan za redom


ZAGREB – Dolar je na svjetskim valutnim tržištima prema košarici valuta pao i prošloga tjedna, trećega za redom, što je posljedica naznaka da će američka središnja banka usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti pao je 0,5 posto, na 111,50 jena.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura porasla 1,2 posto, na 1,1930 dolara, najvišu razinu od kraja rujna.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna skliznuo 1 posto, na 92,67 bodova.

Pad tog indeksa treći tjedan zaredom, pri čemu je zaronio na najnižu razinu u dva mjeseca, posljedica je uvjerenja ulagača da će američki Fed iduće godine usporiti tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.

Zapisnik s posljednje sjednice Feda pokazao je da su čelnici središnje banke zabrinuti zbog niske inflacije, koja bi se još dulje vrijeme mogla kretati ispod Fedovih ciljanih razina od 2 posto. A to znači da nema razloga za povećanje kamata.

Doduše, gotovo nitko ne sumnja da će Fed u prosincu još jednom, po treći put ove godine, povećati kamate, no iduće godine malo je vjrojatno da će Fed nastaviti tim tempom.

"Premda se povećanje kamatnih stopa u prosincu čini više-manje gotovom stvari, na tržištima je nakon objave zapisnika porasla zabrinutost u vezi mogućeg snižavanja očekivanja u pogledu rasta kamatnih stopa u idućoj godini. A to pritišće dolar", kazao je Kit Juckes, makroekonomist u banci Societe Generale.

Euro je, pak, početkom tjedna bio pod pritiskom zbog političke neizvjesnosti u Njemačkoj, nakon što su prošloga vikenda propali pregovori između triju stranaka o sastavljanju koalicijske vlade.

No, euro se relativno brzo stabilizirao jer su ulagači pažnju posvetili snažnim izgledima za rast europskog gospodarstva.

Zapisnik s posljednje sjednice Europske središnje banke (ECB) pokazao je da su dužnosnici uglavnom bili suglasni oko produljenja programa kvantitativnog popuštanja, iako uz manje mjesečne kupnje obveznica. Odluka da se ne odredi planirani dovršetak toga programa ipak je, čini se, izazvala žešću raspravu među njima, moglo se također iščitati iz zapisnika.

"Euro bi se vjerojatno kretao na još višim razinama da se ECB nedavno nije obvezao zadržati program kupnji obveznica do kraja rujna. Iako postoji određeni rizik da bi razvoj situacije na političkom planu mogao eventualno pokrenuti val prodaja eura u idućim tjednima ili mjesecima, svako bi njegovo slabljenje trebalo biti privremeno i ograničeno", kazao je Lee Hardman, valutni analitičar u MUFG-u.



Svjetske burze porasle nakon dva tjedna pada


ZAGREB – Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle, pri čemu je na Wall Streetu S&P 500 indeks dosegnuo novu rekordnu razinu, zahvaljujući dobrom početku predblagdanske sezone potrošnje i nadi ulagača da će Fed usporiti tempo povećanja kamata.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,85 posto, na 23.557 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na rekordna 2.602 boda, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na rekordnih 6.889 bodova.

Nakon dva tjedna pada, Dow Jones i S&P 500 indeks porasli su zahvaljujući dobrom početku predblagdanske sezone potrošnje na tzv. 'Crni petak', dan nakon Dana zahvalnosti, kada trgovine nude velike popuste i kada počinje kupovna groznica.

Potrošnja je porasla, posebice u online trgovanju, pa podaci tvrtke Adobe Analytics pokazuju da je na Dan zahvalnosti i 'Crni petak' online prodaja dosegnula 6,9 milijardi dolara, što je oko 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Procjenjuje se da od 'Crnog petka' do božićnih blagdana trgovine ostvare i do 40 posto svoje ukupne godišnje prodaje.

Zahvaljujući tome, prošloga su tjedna snažno porasle cijene dionica u trgovačkom i tehnološkom sektoru.

Među većim dobitnicama bile su i dionice energetskog te rudarskog sektora, što se zahvaljuje rastu cijena nafte i sirovina.

Pozitivno je na tržište utjecala i objava zapisnika s posljednje sjednice čelnika američke središnje banke. Doduše, ni nakon objave zapisnika nitko ne sumnja da će Fed povećati ključne kamatne stope u prosincu po treći put ove godine, no vjeruje se da će iduće godine usporiti tempo povećanja cijene novca.

Iz zapisnika je, naime, vidljivo da čelnike Feda zabrinjava niska inflacija, koja bi se još dulje vrijeme mogla kretati ispod ciljane razine Feda od 2 posto.

Zbog toga se sada na tržištu novca procjenjuje da će na kraju ove godine kamate na Fedove fondove biti povećane u raspon od 1,25 do 1,50 posto, dok će na kraju iduće godine iznositi 1,75 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,4 posto, na 7.409 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,5 posto, na 13.059 bodova, a pariški CAC 1,3 posto, na 5.390 bodova.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna ojačao 0,7 posto, na 22.550 bodova.



Grad Hvar sa 150 godina organiziranog turizma - obljetnica kakve nema u Europi


ZAGREB - Grad Hvar cijelu će iduću godinu posvetiti velikoj obljetnici 150-oj godini organiziranog turizma u tom gradu, uz očekivanje da će i to pridonijeti nastavku investicijskih i dobrih turističkih trendova iz ove godine, tijekom koje ga je do kraja listopada posjetilo 197 tisuća ili 15 posto više turista nego lani.

Komentirajući kako je takva velika obljetnica rijetka, ako ne i 'najstarija' u Europi, pa i šire, gradonačelnik Hvara i predsjednik gradske Turističke zajednice Rikardo Novak u razgovoru za Hinu otkrio je da to žele iskoristiti i za određeno repozicioniranje grada Hvara na turističkoj karti i tržištima, da i dalje, kao i do sada, ostane pomalo glamurozna i destinacija otvorena za sve, ali s većim naglaskom na bogatu kulturno-povijesnu i turističku baštinu.

"Nadamo se i činimo puno toga da se pozitivni turistički trendovi nastave, a vjerujemo da će i obljetnica 150 godina hvarskog turizma za mnoge biti dodatni ili i novi motivator dolaska u naš grad i na naš otok. To nije samo naša proslava nego i na nacionalnoj razini, važna za cjelokupni hrvatski turizam, što je davanjem pokroviteljstva potvrdila i Predsjednica RH te podrškom Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije", naglašava Novak.


Hvar se dodatno uređuje i jača ponudu

Za grad Hvar smatra da je oduvijek bio i ostao biser hrvatske turističke ponude, ali i ukupno među hrvatskim odredištima, zbog UNESCO lokaliteta i nematerijalne baštine, prirodnih ljepota i drugih specifičnosti, te je uvijek na svjetskoj turističkoj karti pozicioniran među deset najvažnijih odredišta u Hrvatskoj.

"Grad ćemo za iduću godinu dodatno infrastrukturno i okolišno urediti te ga više promovirati i kao poželjno mjesto za život. U turističkoj ponudi, uz jače isticanje kulture nastavljamo s promoviranjem i osnaživanjem ponude autohtone enogastronomije, aktivnog, kongresnog, zdravstvenog, nautičkog i drugih oblika turizma, kao i kvalitetnog smještaja, čemu bi se iduće godine trebao 'pridružiti' i prvi hotel s pet zvjezdica u Hvaru. U pregovorima smo i za pojačavanje katamaranskih i trajektnih linija prema Hvaru iduće godine", najavljuje Novak, držeći to dobrim i održiv smjerom razvoja, za što podršku dobivaju iz Hrvatske i svijeta, pa i nakon što su ovog ljeta uveli kazne za one koji se nedolično ponašaju i odijevaju na javnim mjestima u Hvaru.

Time, kako kaže gradonačelnik, "nisu nikoga htjeli 'maknuti' niti zabraniti bilo kome da dođe, nego ukazati da se u gradu s bogatom baštinom poput Hvara, gdje je uz ostalo i jedno od najstarijih kazališta u svijetu, svi trebaju pristojno ponašati i nadamo se da su nedolična ponašanja prošlost".


Advent u Hvaru uvod u slavljeničku godinu

Napominjući da 150. obljetnicu već dulje vrijeme promoviraju na stranim i domaćem tržištu, Katija Vučetić iz Grada Hvara i Georges Buj iz Turističke zajednice grada Hvara ističu da sve zapravo počinje programom Adventa u Hvaru početkom prosinca, koji će ove godine biti nešto skromniji zbog priprema za veliku obljetnicu, ali zato dosta gostiju očekuju za Novu godinu zbog već poznate tradicionalne novogodišnje regate.

"Središnja proslava bit će od 10. do 15. svibnja, jer je upravo na taj datum 1868. osnovano Higijeničko društvo, kao preteča turističkih zajednica koje poznajemo danas. Sve će pratiti brojne izložbe, koncerti i drugi programi, i sve će biti međunarodnog karaktera, a kako je 2018. godina još dviju velikih obljetnica, 160 godina hvarske meteorološke postaje, jedne od najstarijih u Europi, i 160 godina rođenja izumitelja daktiloskopije, Hvaranina Ivana Vučetića, te ujedno i godina u kojoj ćemo otvoriti obnovljenu povijesnu zgradu Arsenala s najstarijim javnim kazalištem Europe (nakon više od desetljeća obnove), bit će to uistinu prilika da se Hvar svijetu pokaže u pravom svjetlu", najavljuje Vučetić.

Buj pak ističe da se u Hvaru dovršava produženje rive za 45 metara, kao i šetnica na zapadnoj strani grada, a renoviraju se i tri hotela, od kojih hotel Palace u potpunosti na razinu pet zvjezdica, kao prvi te kategorije u Hvaru, čime će vratiti i sjaj iz doba carice Elizabete (Sissi), koja je pomogla da se izgradi.

"Trenutno su u Hvaru otvorena dva hotela i 20-ak objekata u privatnom smještaju sa ukupnim kapacitetom od 500-tinjak kreveta. Nadamo se da ćemo se do kraja ove godine približiti brojkama od 200 tisuća dolazaka turista i oko 720 tisuća noćenja, što su rekordne brojke, no bili bi zadovoljniji da nam se turisti zadržavaju više od prosječno dva-tri dana, jer bi se tada bolje mogli upoznali s destinacijom i financijski bi rezultati bili još bolji", ističe Buj, koji smatra i da turizam nije fast food, niti broj lajkova ili folowersa nego djelatnost koja zahtjeva delikatniji pristup gostu.


Stvaranje uvjeta za ugodan boravak i liječenje turista prije 150 godina

Upravo je takav pristup, kako kaže Buj, imala grupa hvarskih entuzijasta prije 150 godina, kada su se organizirali kao dioničko Higijeničko društvo s ciljem stvaranja atraktivnog i lječilišnog turističkog proizvoda, kojeg su i promovirali prema stranim tržištima.

Nakon što je ustupila Veneciju, Austrija je shvatila da nema mjesta na morskoj obali prikladnih za boravak osoba koje trpe od plućnih bolesti, te je to mjesto našla u Hvaru, gdje je Higijeničko društvo osiguravalo sve potrebno za ugodan boravak stranaca, od udobnih kuća do podvorbe, i da im se uz more i zrak olakšaju boljke. Proglas o toj ponudi tiskali su na francuskom i njemačkom jeziku te odaslali na brojne adrese diljem Europe, promičući tako ugostiteljske i turističke djelatnosti u gradu na temeljima blagotvorne klime.

U to vrijeme u Europi nije bilo sličnih ponuda, a već u jesen iste godine (1868.) u Hvaru je otvoren i prvi hotel sa 13 soba, da bi potom do 1914. gradili i otvorili još tri hotela i ljetovališta, u koje su dolazili relativno brojni gosti, većinom iz viših društvenih slojeva Austrije, Njemačke i Češke.

"Obljetnica 150 godina organiziranog turizma je i prilika da u duhu naših predaka analiziramo sadašnju situaciju te donesemo strategiju koja će Hvar učvrstiti među svjetske top destinacije atraktivnog i održivog turizma", poručuje Buj, uz podatke da cijeli otok Hvar raspolaže sa oko 20 tisuća turističkih kreveta, od čega je polovica u gradu Hvaru.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus