06:55, 15. Prosinac 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 25.veljače 2018.

Objavljeno: 25.02.2018 u 05:44
Pregledano 191 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 25.veljače 2018.

ZAGREB, 25.veljače 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


MAKROEKONOMIJA: Rast BDP-a na kraju 2017. usporio, ispod 3 posto?


ZAGREB – Zbog usporavanja rasta osobne potrošnje i izvoza, kao i stagnacije industrijske proizvodnje, većina makroekonomista procjenjuje da je rast hrvatskog gospodarstva u četvrtom lanjskom tromjesečju iznosio manje od 3 posto na godišnjoj razini.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem tromjesečju prošle godine, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 2,1 do 3,2 posto.

Bit će to već 14. tromjesečje za redom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto na godišnjoj razini.


Usporen rast potrošnje

Makroekonomisti u anketi Hine navode da rast gospodarstva i dalje najviše podržava jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na jačanje osobne potrošnje ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 40 mjeseci za redom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

No, u posljednjem lanjskom tromjesečju "stvarni rast trgovine na malo usporen je na 3,4 posto godišnje u odnosu na 5,5 posto u prethodnom tromjesečju, unatoč dvoznamenkastoj stopi rasta stranih turističkih noćenja u istom razdoblju, a što upućuje na usporavanje rasta privatne potrošnje u tom razdoblju", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Premda je u posljednjem lanjskom tromjesečju oslabio utjecaj turizma, potrošnja i dalje raste zahvaljujući poreznim promjenama koje su dovele do rasta plaća.

Prema podatcima DZS-a, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama iznosila je u prosincu 5.973 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 2,3 posto ili 135 kuna.

S druge strane, na usporavanje rasta maloprodaje u posljednjim lanjskim mjesecima znatan utjecaj imalo je odgađanja kupovine automobila na 2018. zbog najavljenog smanjenja trošarina, navodi se u anketi.


Nastavljen rast izvoza

Pozitivno je na gospodarstvo lani utjecao i rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem lanjskom tromjesečju rast izvoza roba ponešto je usporio.

"Izvoz roba porastao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 7,4 posto na godišnjoj razini, dok je u četvrtom tromjesečju 2016. rast iznosio 12,6 posto", navodi jedan od makroekonomista.

Izvoz roba je podržavao rast BDP-a u cijeloj prošloj godini, u kojoj je porastao za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 103,9 milijardi kuna.

No, podatci DZS-a ukazuju istodobno i na snažan rast uvoza, za 8,6 posto, na 161 milijardu kuna, pa je manjak vanjskotrgovinske robne razmjene lani uvećan za 1,6 milijardi kuna ili za 3 posto na godišnjoj razini.

"Nastavljeni su dobri trendovi u kretanju izvoza, ali je snažan rast uvoza prisutan tijekom cijele godine i u četvrtom tromjesečju doveo do negativnog utjecaja robne razmjene s inozemstvom na rast BDP-a", ocjenjuje jedan od makroekonomista u anketi.


Industrijska proizvodnja stagnirala

Usporavanje rasta gospodarstva posljedica je i slabosti industrijske proizvodnje koja je u posljednja dva mjeseca prošle godine pala.

Pad industrije dva mjeseca za redom nije zabilježen još od polovice g. 2014. Zbog toga je industrijska proizvodnja u posljednjem lanjskom tromjesečju stagnirala na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porasla za 2,9 posto.

"Usporavanje prometa u maloprodaji i industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju posljedica je nekoliko čimbenika: usporavanja nakon rekordne turističke sezone, visokih osnovica od prethodne godine, a premda u blažem obliku, tu je još uvijek i učinak krize u Agrokoru, koji se osjeti kroz nešto blaži rast proizvodnje i ulaganja", navodi jedan od makroekonomista.

I dok je proizvodnja stagnirala, makroekonomisti procjenjuju da je u četvrtom lanjskom tromjesečju nastavljen rast ulaganja, već 10. tromjesečje za redom, no sporije nego u prethodnom, kada su bruto ulaganja u fiksni kapital porasla za 3,4 posto na godišnjoj razini.


Rast u 2017. ispod očekivanja

Ostvari li se prosječna procjena makroekonomista o rastu u posljednjem lanjskom tromjesečju za 2,7 posto, to bi značilo da je u cijeloj 2017. gospodarstvo poraslo za 2,9 posto, sporije u odnosu na 3,2 posto godinu dana prije.

To bi bio i sporiji rast nego što se očekivalo. U anketi Hine prije tri mjeseca, osam makroekonomista očekivali su u prosjeku rast BDP-a za 3 posto.

Europska komisija objavila je nedavno procjenu da bi u 2017. rast hrvatskog gospodarstva trebao iznositi 3,2 posto, dok Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje rast od 3,1 posto.

Vlada je, pak, proračun za prošlu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

Makroekonomisti kažu kako kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 58 milijardi kuna, zasad nije značajnije utjecala na rast BDP-a u ovoj godini.

"Sve u svemu, usprkos Agrokoru, koji je imao utjecaja kroz dio potencijalnih kanala - kroz ulaganja prvenstveno i potražnju, za dobavljače – 2017. je bila dobra godina zbog snažnog rasta inozemne potražnje, što se preslikalo na visoki rast izvoza roba i turističkih usluga", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.


U 2018. usporavanje rasta BDP-a

U ovoj se godini, pak, očekuje daljnje blago usporavanje gospodarskog rasta.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,8 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,3 do 3 posto.

HNB, pak, u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,9 posto, a na istoj stopi rasta Vlada temelji proračun za ovu godinu.

U zimskim predviđanjima Europska komisija procijenila je da će hrvatski BDP u ovoj godini porasti za 2,8 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Svjetska banka procjenjuje da će rast hrvatskog BDP-a iznositi 2,6 posto.

"Usporavanje rasta bi trebalo biti posljedica učinka povećane baze nakon rasta ostvarenog u protekle tri godine, što bi trebalo dovesti i do usporavanja rasta domaće potražnje i do usporavanja stvarnog rasta vrijednosti izvoza roba i usluga, posebno zbog izostanka mjera koje bi imale veći učinak na daljnji rast domaće potražnje poput prošlogodišnjih izmjena u porezu na dohodak. Pozitivne pomake očekujemo u kretanju ulaganja, posebno kroz povećano korištenje fondova EU, a najveći rizik i dalje ostaje rješavanje stanja u Agrokoru", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.



ZSE: Crobexi u minusu treći tjedan zaredom, promet smanjen


ZAGREB - Protekli su tjedan na Zagrebačkoj burzi obilježili poslovni rezultati tvrtki i obustava trgovanja dionicama kompanija iz sastava Agrokora, pri čemu su Crobexi pali treći tjedan zaredom, dok je promet splasnuo.

Crobex indeks završio je tjedan s minusom od 1,72 posto, na 1.823 boda, a Crobex10 za 1,67 posto, na 1.055 bodova.

Najveći dnevni pad, oko 1,5 posto, zabilježen je u srijedu, kada se tržište našlo pod pritiskom produbljivanja krize u Agrokoru, nakon što je izvanredni povjerenik u tom koncernu Ante Ramljak podnio ostavku.

Zagrebačka je burza zbog toga obustavila trgovanje dionicama kompanija iz sastava Agrokora - Zvijezde, Leda, Jamnice, Žitnjaka, PIK Vinkovaca i Vupika - dok izdavatelji ne obavijeste javnost o posljedicama njegove ostavke na postupak izvanredne uprave.

Premijer Andrej Plenković u petak je kazao da se oko izbora novog izvanrednog povjerenika vode razgovori s nekoliko ljudi i da će Vlada predložiti novog povjerenika i njegova zamjenika početkom idućega tjedna.

Među sektorskim indeksima, najviše je prošloga tjedna pao Crobexkonstrukt, za 5,3 posto, a jedini je bio u plusu Crobextransport, za 0,59 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 27,9 milijuna kuna, što je oko 7 milijuna manje nego u tjednu ranije.

Najveći promet, 5,5 milijuna kuna, ostvaren je dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena pala 1,2 posto, na 163 kune.

HT je u srijedu izvijestio o neto dobiti za 2017. od 863 milijuna kuna, što je za 7,5 posto manje nego godinu ranije.

Uprava i Nadzorni odbor glavnoj skupštini predložili su raspodjelu dividende od 6 kuna po dionici, isto kao i u prethodne dvije godine.

Po likvidnosti slijedi dionica Valamar Rivijere, s prometom nešto većim od 4 milijuna kuna, a cijena joj je pala 1,45 posto, na 40,8 kuna.

Među najlikvidnijima je bila i dionica Atlantske plovidbe, s prometom od gotovo 2 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 2,24 posto, na 640 kuna.

Znatniji promet ostvaren je i dionicom AD Plastika, 1,5 milijuna kuna, a cijena joj je ojačala 1,05 posto, na 192,5 kuna.

AD Plastik Grupa objavila je u petak da su njezini prihodi lani porasli za 16 posto, na 1,08 milijardi kuna, dok je neto dobit dosegnula 68 milijuna kuna, što je 37 posto više nego godinu dana ranije.

U fokusu investitora bila je i dionica Ericssona Nikole Tesle, koja je pojeftinila 3,3 posto, na 1.170 kuna, uz promet od 1,3 milijuna kuna.

Ta je kompanija u petak objavila da su njezini prihodi od prodaje u prošloj godini iznosili 1,48 milijardi kuna, što je 6,9 posto manje nego godinu dana prije i posljedica je pada prodaje na izvoznim tržištima, bez Ericssonova. Neto dobit Ericssona NT pala je istodobno za 38,7 posto, na 67,9 milijuna kuna.

Od 80 izdanja kojima se protekloga tjedna trgovalo, njih 20 ostvarilo je rast cijene, 46 je zabilježilo pad, a 14 stagnaciju u odnosu na tjedan ranije.

Među likvidnijim izdanjima, najviše su pale cijene dionica Instituta IGH, za 10,7 posto, Dalekovoda, za 6,9 posto, i Viktora Lenca, za 6,8 posto.

Istodobno su najviše poskupile dionice Medike, za 8,6 posto, i Đuro Đaković grupe, za 4 posto.



Dolar se odmaknuo od najnižih razina u tri godine


ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna ojačao zahvaljujući visokim prinosima na američke obveznice, pa se njegova vrijednost prema košarici valuta odmaknula od najnižih razina u tri godine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna porastao 0,8 posto, na 89,85 bodova.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj ojačala 0,6 posto, na 106,85 jena.

Dolar je ojačao i prema europskoj valuti, pa je tečaj eura skliznuo 0,9 posto, na 1,2229 dolara.

Dolarov indeks u četvrtak je nakratko dosegnuo najvišu razinu u 10 dana od 90,235 bodova, nakon čega je njegov uspon splasnuo. No, zadržao se osjetno iznad najniže razine u tri godine od 88,253 boda, na koju je skliznuo tjedan dana prije.

Jačanje dolara podržavao je rast prinosa na 10-godišnje američke državne obveznice koji su polovicom tjedna dosegnuli 2,957 posto, novu najvišu razinu u četiri godine, da bi se kasnije spustili na 2,904 posto.

Među čimbenicima koji se navode kao razlozi jačanja prinosa su izgledi za većim izdanjima američkih državnih obveznica radi financiranja novih poticajnih mjera, te izgledi daljnjeg rasta kamatnih stopa.

U fokusu tržišta idući će tjedan biti izgledi uoči talijanskih parlamentarnih izbora 4. ožujka, kao i rezultati ankete među njemačkim socijaldemokratima na kojoj bi se članovi stranke trebali izjasniti podržavaju li ponovni ulazak u koalicijsku vladu s konzervativcima kancelarke Angele Merkel.

S obzirom da su najnovija ispitivanja i zapisnik sa siječanjske sjednice Europske središnje banke (ECB) pokazali određene naznake opreza među dužnosnicima ECB-a u pogledu izgleda za gospodarstvo u kontekstu snažnog eura, ulagači traže nove čimbenike koji bi poduprli valutu.

Pokazujući pojačani oprez, dužnosnici ECB-a odbili su i najmanju promjenu u dosadašnjim bančinim porukama, ustvrdivši da je prerano signalizirati normalizaciju politike, s obzirom na slabu inflaciju, pokazao je u četvrtak zapisnik s posljednje sjednice ECB-a.

Fedovu su čelnici, pak, signalizirali tržištima da najveće svjetsko gospodarstvo stabilno raste i da ostaju pri svojim procjenama da će ove godine povećati ključne kamatne stope u tri navrata.



Svjetske burze porasle drugi tjedan za redom, prinosi na obveznice pali


ZAGREB – Na svjetskim su burzama cijene dionica porasle i prošloga tjedna, drugog za redom, jer su splasnule bojazni od ubrzanja tempa povećanja kamata u SAD-u, pa su pali i prinosi na američke državne obveznice.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,4 posto, na 25.309 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,6 posto, na 2.747 bodova, a Nasdaq indeks 1,35 posto, na 7.337 bodova.

Rast cijena dionica drugi tjedan zaredom ponajviše se zahvaljuje porukama američke središnje banke da ostaje pri svojoj procjeni da će u ovoj godini kamate povećati u tri navrata, kao i lani.

Fed je poručio da očekuje stabilan rast gospodarstva i da na horizontu ne vidi veće rizike koji bi mogli ugroziti planirani tempo povećanja kamata.

To je umirilo ulagače jer su se zbog jačanja inflacije i rasta prinosa na američke državne obveznice razmahale špekulacije da bi Fed mogao ubrzati tempo podizanja kamata i u ovoj godini povećati cijenu novca u četiri navrata.

Nakon poruka Feda, prinosi na 10-godišnje državne obveznice pali su na 2,8714 posto, dok su se danima kretali oko 2,95 posto, najviših razina u četiri godine.

Rast tih prinosa posljednjih tjedana štetio je tržištima dionica jer bi mogao dovesti do povećanja troškova zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli povući sredstva iz dionica i uložiti ih u obveznice.

Početkom veljače je upravo strah od jačanja inflacije i povećanja kamata izazvao oštar pad cijena dionica. U međuvremenu tržište se djelomično oporavilo, zahvaljujući naznakama ubrzanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i zarada kompanija.

Trenutačno je S&P 500 indeks u minusu oko 4 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu dosegnutu 26. siječnja.

Unatoč rastu tržišta dionica dva tjedna zaredom, ulagači su oprezni dok ne bude jasnija slika o kamatnim stopama.

"Ne bih agresivnije kupovao dionice dok slika o kamatnim stopama ne bude jasnija, a one će vjerojatno rasti, što bi moglo izazvati probleme na tržištu dionica", kaže Michael O'Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 0,25 posto, na 12.483 boda, a pariški CAC 0,7 posto, na 5.317 bodova. No, londonski FTSE oslabio je 0,7 posto, na 7.244 boda.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 0,4 posto, na 21.791 bod.



Lošinjski kamp Čikat dobitnik nagrade najvećeg njemačkog udruženja za promociju kamping turizma


RIJEKA - Kampu Čikat, koji posluje u lošinjskoj tvrtki Jadranka kampovi, na sajmu Reise &Camping u njemačkom Essenu dodijeljena prestižna nagrada Deutcher Camping Club (DCC) Europapreis 2018., koju od 1996. dodjeljuje najveće njemačko udruženje za promicanje kamping turizma.

Nagradu su svečano uručili predsjednik njemačkog automobilskog kluba ADAC-a Stefan Thurn, predsjednik Međunarodne udruge kampista (FICC) Alvaro Joao Pereira, i gradonačelnik Essena Thomas Kufen.  Uz kamp Čikat, nagradu je dobilo još pet kampova iz Njemačke, Austrije i Španjolske. Tu je nagradu do sada je dobilo ukupno šest kampova iz Hrvatske.

Uz luksuznu ponudu kampa, koja je upotpunjena novim superior parcelama i elegantnim mobilnim kućicama, te sveobuhvatan zabavni program, kamp Čikat nagrađen je i zbog kvalitetnog upravljanja, otvorenosti inovacijama i pravovremenom prepoznavanju želja gostiju, naveli su u obrazloženju nagrade iz DCC-a.

Upravitelj Jadranka kampova Dean Jakovljević rekao je da je nagrada potvrdila  da se ta tvrtka u poslovanju dugom 70 godina kreće u pravom smjeru.

Kamp Čikat dio je tvrtke Jadranka kampovi u okviru Grupe Jadranka, koja posluje na otocima Lošinju i Cresu. Kamp se prostire na 30-ak hektara u istoimenoj uvali okruženoj gustom borovom šumom i nosi titulu "prijatelja djece".

Uz kamp Čikat, tvrtke Jadranka kampovi i Kamp Slatina upravljaju s još tri kampa – Bijar, Baldarin i Slatina, a mogu primiti ukupno 9300 gostiju.



Započela "Maslina Split 2018." i "Intrada Split 2018."


SPLIT - Jubilarna 15. međunarodna manifestacija maslinara Mediterana "Maslina Split 2018." i  4. međunarodna manifestacija poljoprivrednika Mediterana "Intrada Split 2018.", na kojoj sudjeluje 750 natjecatelja iz osam zemalja Mediterana, otvorena je u subotu u splitskom hotelu Zagreb na Duilovu.

Na otvaranju manifestacije bio je pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karolić koji je istaknuo da je sektor maslinarstva, u kojem sudjeluje i proizvodi 22 tisuće gospodarstava, strateški sektor hrvatske poljoprivrede, osobito u segmentu mediteranske poljoprivrede.

Podsjetio je kako je krajem prošle godine na snagu stupio Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi kojim će se urediti tržište i spriječiti nametanje pregovaračke snage i nepoštenih trgovačkih praksi.

"Očekujemo da će taj zakon rezultirati bitno povoljnijim položajem na tržištu za naše proizvođače. Prije desetak dana na snagu je stupio i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim će se aktivirati sustav raspolaganja poljoprivrednim zemljištem tako što će nadležnost za to prijeći na općine i gradove, te će sustav raspolaganja funkcionirati na temelju jasnih kriterija, a i sve će biti pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede kao drugostupanjskog tijela u ovom postupku. U sektoru maslinarstva smo zadržali potporu za iznimno osjetljive sektore zahvaljujući čemu ćemo isplatiti po pojedinom gospodarstvu tijekom tri godine ukupno do 200 tisuća eura potpore", ustvrdio je pomoćnik Karolić.

Voditeljica Odjela za kemijsku analizu hrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Zlatka Knezović novinarima je rekla da im je poslano 500 uzoraka ekstra djevičanskog maslinovog ulja, a posao su započeli već početkom prosinca s obzirom na to da dnevno mogu analizirati 12 uzoraka.
 
"Analize su pokazale, ono što pokazuju već godinama, da imamo prekrasna ulja. I ove manifestacije pokazuju da smo u stanju proizvesti vrhunska ulja. Rezultati su iz godine u godinu sve bolji. Ono što ljude najviše zanima je kakav miris treba imati ulje. To je voćni miris, bilo na zelenu ili zrelu maslinu, ali voćni bez primjesa mana upaljenosti i pljesnivosti koje najčešće zatičemo u takvim vrstama ulja", kazala je Knezović i dodala da je iznimno važno skladištenje ulja, ali i da se ulja sklone od povišene temperature, svjetla i kontakta sa zrakom.

Otvaranje manifestacije je započelo podjelom godišnjih priznanja za unapređenje hrvatskog maslinarstva, a nakon toga se održao stručni skup na kojem se govorilo o zaštiti masline od štetnika, bolesti i hladnoće, te su naposljetku podijeljene diplome i medalje.

Posjetitelji tijekom dana mogu razgledati izložbeno-prodajni sajam domaćih i ekoloških gastronomskih delicija, vina, meda, konzerviranog povrća, džemova i marmelada, likera, sira, te opreme i sredstava za maslinarstvo i poljoprivredu. Upravo na toj izložbi su prikazana najnovija dostignuća opreme i tehnologije, sredstva za gnojidbu, prihranu i zaštitu vinove loze, masline, voća i povrća, dok će se tijekom popodneva moći kušati sortna maslinova ulja, te druge delicije.

Večeras se uz prigodni kulturni i zabavni program očekuje podjela posebnih nagrada i priznanja za najkvalitetnija maslinova ulja i poljoprivredne delicije, potom posebne nagrade za izgled pakovine, a proglasit će se i šampioni, te najuspješniji OPG- ovi u određenim natjecateljskim klasama. U nedjelju, drugog dana manifestacije, po programu je predviđena stručna radionica rezidbe masline.



SVJETSKA TRŽIŠTA: Wall Street skočio više od 1 posto, prinosi pali


NEW YORK – Na Wall Streetu su u petak cijene dionica skočile više od 1 posto, što se zahvaljuje jačanju tehnološkog sektora i padu prinosa na američke državne obveznice, zbog čega su splasnule bojazni od prebrzog rasta kamata u SAD-u.

Dow Jones ojačao je 347 bodova ili 1,39 posto, na 25.309 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,60 posto, na 2.747 bodova, a Nasdaq indeks 1,77 posto, na 7.337 bodova.

Snažan skok tih indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, za prosječno 2,2 posto.

Pritom je predvodio Hewlett Packard Enterprise sa skokom cijene od 10,5 posto, nakon što je ta kompanija objavila bolje kvartalne poslovne rezultate nego što se očekivalo.

Ulagače je ohrabrila i poruka američke središnje banke da očekuje stabilan rast gospodarstva i da na horizontu ne vidi veće rizike koji bi mogli ugroziti planirani tempo povećanja kamata.

Lani je Fed u tri navrata povećao ključne kamate za po 0,25 postotnih bodova, a ove se godine očekuje daljnje povećanje kamata u tri, a možda i četiri navrata, počevši od ožujka.

No, nakon poruke Feda splasnule su špekulacije o četiri povećanja cijene novca u ovoj godini.

Zbog toga su, pak, prinosi na 10-godišnje državne obveznice pali na 2,8714 posto, dok su dan prije iznosili 2,917 posto.

Rast tih prinosa posljednjih tjedana štetio je tržištima dionica jer bi mogao dovesti do povećanja troškova zaduživanja kompanija i jer bi neki ulagači mogli povući sredstva iz dionica i uložiti ih u obveznice.

Kako su prinosi pali, tako su znatno porasle cijene dionica u sektorima koji su najosjetljiviji na povećanje kamata. Tako je jučer komunalni sektor skočio 2,6, a nekretninski 1,7 posto.

Zahvaljujući jučerašnjem skoku, indeksi su tjedan završili na dobitku. Tako je u proteklom tjednu Dow Jones ojačao 0,37 posto, dok je S&P 500 porastao 0,56, a Nasdaq indeks 1,35 posto.

A na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,11 posto, na 7.244 boda, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,18 posto, na 12.483 boda, a pariški CAC 0,15 posto, na 5.317 bodova.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus