00:09, 12. Prosinac 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 20. studenoga 2017.

Objavljeno: 20.11.2017 u 07:28
Pregledano 50 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 20. studenoga 2017.

ZAGREB, 20. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Porezna reforma najveći je pozitivan pomak u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj, dok način razmišljanja i mentalitet i dalje predstavljaju najveću prepreku ulaganjima, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju 'Bijele knjige 2017' u organizaciji Udruženja stranih ulagača (FIC) u Hrvatskoj. Peto izdanje Bijele knjige, publikacije o poslovnoj i investicijskoj klimi i preprekama za ulaganje u Hrvatskoj, predstavio je njezin glavni urednik Hrvoje Stojić, ujedno i direktor odjela Ekonomskih istraživanja Addiko banke. Stojić je kazao da je najveći pozitivni pomak koji se dogodio u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj porezna reforma, čiji će efekti biti vidljivi i u slijedećoj godini. Kako je napomenuo, ona je pozitivno utjecala na konkurenost gospodarstva, s obzirom da ga je rasteretila za gotovo 2,5 milijarde kuna, a dovela je i do pojednostavljenja poreznog sustava.


ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak kako se u razdoblju od 2018. do 2020. očekuju stope gospodarskog rasta na razini nešto nižoj od tri posto, što je konzervativna projekcija, a uz stabilne javne financije, Vlada će i dalje raditi na stabilnom i predvidljivom poreznom sustavu, što je posebno potrebno hrvatskim izvoznicima. U 2018. godini predviđa se realni rast BDP-a od 2,9 posto, godinu kasnije 2,6 posto, a u 2020. godini rast za 2,5 posto. Radi se o konzervativnom planiranju, baznom scenariju, no radit će se na tome da ti postotci na kraju budu veći, istaknuo je Marić na skupu Hrvatskih izvoznika "Ekonomske politike RH i očekivanja za 2018. godinu". Kao jedno od pitanja u raspravi izneseno je upravo pitanje jesu li projicirane stope gospodarskog rasta za sljedeće tri godine postavljene previše konzervativno, odnosno neambiciozno, a na preoprezno je planiranje upozorio i saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić, koji smatra da bi planirane stope trebale biti puno veće, jer su i potrebe takve.


OPATIJA - Riječka luka je dio koridora Baltik – Jadran, a u kratkom roku postat će jako intermodalno odredište na Sjevernom Jadranu, poručio je u ponedjeljak na početku Međunarodne konferencije o moru, prometu i logistici ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa. Vukorepa je naglasio da je sada najveći pojedinačni dioničar u koncesionaru Luci Rijeka d.d. poljska tvrtka OT Logistic, a podsjetio je i na strateško partnerstvo s International Container Terminal Services na kontejnerskom terminalu Brajdica, koji ima teminal i u Poljskoj. "Luka Rijeka će u kratkom vremenu postati jako intermodalno odredište na Sjevernom Jadranu. Imamo suvremeni postojeći kontejnerski terminal i pozadinski lučki terminal Škrljevo u završnoj fazi realizacije. Do kraja iduće godine imat ćemo i novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, koji će uz operativnu obalu imati dubinu od 20 metara, jedini takav terminal u Sjevernom Jadranu", rekao je Vukorepa.


FRANKFURT - Zahvaljujući snažnoj industrijskoj aktivnosti njemačko će gospodarstvo ovu godinu zaključiti snažnim rastom a glavna prepreka u realizaciji narudžbi mogao bi biti manjak radnika, ocijenila je u ponedjeljak njemačka središnja banka. Optimistična ocjena Bundesbanka pokazuje da pat-pozicija nakon rujanskih parlamentarnih izbora nije utjecala na stanje u najvećem europskom gospodarstvu. Rješenje se još ne nazire, posebno nakon što su proteklog vikenda propala nastojanja njemačke kancelarke Angele Merkel da sastavi koalicijsku vladu, tumači Reuters. Snažan priljev novih narudžbi zasada upućuje na zaključak da je industrija glavni pokretač gospodarstva, primjećuju u središnjoj banci.


LONDON - Britanska premijerka Theresa May najavila je u ponedjeljak da će vlada izdvojiti četiri milijarde funti za istraživanje i razvoj i za strategije regionalnog rasta, skicirajući planove koji bi ekonomiju trebali zaštititi od posljedica Brexita. Nakon izlaska iz Europske unije Britanija će nastojati izgraditi novu globalnu ulogu predvodnika u segmentu "privrednih grana budućnosti", poput umjetne inteligencije i autonomnih automobila, pri čemu će se suočiti sa žestokom međunarodnom konkurencijom. U ponedjeljak je May uoči predstavljanja prijedloga proračuna za iduću godinu najavila osnivanje fonda u iznosu 1,7 milijardi funti za pomoć u obnovi gradova i dodatne 2,3 milijarde funti poticaja za istraživanja i razvoj, predviđenih za 2021/2022. godinu.


LONDON - Cijene nafte kliznule su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ispod razine od 62 dolara pod utjecajem nervoze u očekivanju sastanka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na kojem će se odlučivati o produljenju razdoblja smanjene opskrbe. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 77 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 61,95 dolara. Na američkom tržištu bila je niža 36 centi, kliznuvši na 56,19 dolara. OPEC je s grupom neovisnih proizvođača predvođenih Rusijom odlučio ograničiti proizvodnju od početka ove godine do kraja ožujka 2018. za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi poduprli cijene i sveli zalihe na petogodišnji prosjek. OPEC je danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 59,90 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.


ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak su Crobex indeksi oslabili, u danu u kojemu nije bilo većih prometa dionicama i u kojem je najveća dobitnica bila dionica Leda. Crobex indeks pao je u odnosu na petak za 0,42 posto, na 1.845,27 bodova, a Crobex10 spustio se za 0,44 posto, na 1.082,45 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 4,94 milijuna kuna, što je otprilike 1,3 milijuna kuna manje nego u petak. Najlikvidnija je bila dionica HT-a, s prometom od 888,6 tisuća kuna. Cijena joj se spustila 0,2 posto, na 167,06 kuna.


ZAGREB - Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić u ponedjeljak je izjavila da glavnu riječ u postupku izvanredne uprave nad Agrokorom vode vjerovnici i da tako i treba biti, odbacivši zahtjeve SDP-a za širom ulogom države. Na zamolbu novinara za komentar SDP-ove najave da predložiti promjene "lex Agrokora" pri čemu najavljuju da će te izmjene biti usmjerene zaštiti imovine i radnika odnosno većoj ulozi države odnosno Sabora, kojemu bi izvanredni povjerenik trebao podnositi izviješće o konačnom restrukturiranju, te većem utjecaju sudova u oblikovanju vjerovničkog vijeća,  Dalić je podsjetila na prošlotjednu raspravu o povjerenju Vladi koju je potaknuo SDP. Vlada je tijekom te rasprave pokazala da za svoje postupke oko Agrokora ima čvrste argumente, rekla je Dalić nakon predstavljanja Bijele knjige Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj. Dodala je da sve dosadašnje SDP-ove neuspjele inicijative pokazuju koliko i kako ta stranka prinosi razrješavanju toga iznimno teškog gospodarskog problema, tj. da prinosi na razarajući način. Dalić ističe da su dugovi koje je stvorila bivša Agrokorova uprava zapravo potraživanja koja imaju vjerovnici pa oni stoga vode glavnu riječ i odobravaju sve važnije odluke izvanrednog povjerenika. Naglašava i da Agrokorovi radnici nemaju tražbine, jer su one isplaćene na samom početku izvanredne uprave.


ZAGREB - Hrvatski gospodarski i fiskalni fundamenti značajno su poboljšani nedavno, a i srednjoročni izgledi se čine više obećavajućim, što sugerira da bi iduće godine Hrvatska mogla primiti pozitivne signale iz rejting agencija, navode analitičari Erste banke. U najnovijim procjenama analitičari Erste banke podsjećaju da je proračunski deficit u 2016. bio ispod 1 posto BDP-a, a slične razine deficita očekuju i u idućim godinama. Navode i da se popravila održivost javnog duga, poduprta nižim brojkama o deficitu i aktivnostima Ministarstva financija vezanim uz povoljnije refinanciranje domaćeg i vanjskog duga. Makroekonomski pokazatelji su solidni, ocjenjuju u Erste banci te očekuju da će se stopa rasta u srednjem roku kretati oko 3 posto godišnje. Dodatno, situacija u Agrokor čini im se stabilnijom (iako i dalje postoje neizvjesnosti), a Erste analitičari ne vide ni nikakve velike rizike u pogledu političke stabilnosti. "Stoga vidimo da bi sve rejting agencije mogle u prvoj polovini 2018. dići kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj", zaključuju u svojoj analizi.


ZAGREB - Predstavnici Udruženja taksi prijevoznika HOK-a i nekoliko drugih udruženja i taksi prijevoznika u ponedjeljak su upozorili kako se u nacrtu novog zakona o cestovnom prometu pogoduje interesima strane tvrtke, ugrožava egzistencija obrtnika, a prijeti i opasnost od prometnog kolapsa tijekom turističke sezone. Riječ je o predstavnicima Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, Eko Taxija, Radio Taksija Zagreb, Društva autotaksi prijevoznika Dubrovnik, Udruge za promicanje auto taksi prijevoza - Radio Taksija Split i Udruge VG Taxi. Predsjednik Udruženja taksi prijevoznika pri HOK-u Božo Miletić je na konferenciji za novinare istaknuo kako je sramotno da su za nacrt zakona saznali iz medija te da se ne zna tko je autor nacrta. Nacrt novog zakona, kako je kazao, naglasak stavlja na liberalizaciju, a studija Fakulteta prometnih znanosti dokazuje da Hrvatska ima jedan od najliberalnijih zakona u Europi. Naveo je i kako prijedlog podrazumijeva da s jednom izdanom dozvolom taksist može pružati usluge na području cijele Hrvatske. Istaknuo je kako se nacrtom novog zakona ugrožava egzistencija 2.500 hrvatskih obrtnika, a sve u korist strane kompanije. Predstavnici taksi prijevoznika su upozorili i kako je prijedlogom novog zakona potpuno zanemarena sigurnost, jer je znatno olakšano dobivanje dozvole za taksi prijevoz čime se putnici dovode u opasnost.


ZAGREB - Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u ponedjeljak je u objektu Odašiljača  i veza (OiV) na Sljemenu uključio prvo probno emitiranje digitalnog radija u Hrvatskoj preko kojeg signal može primati više od dva milijuna slušatelja 16 radijskih postaja na području Zagreba i osam županija sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske. Nova digitalna platforma omogućit će slušanje radija bez smetnji i veći broj programa kao i niz pratećih usluga, uključujući tekstualni i grafički prikaz vijesti i prognoze vremena. Radijskim postajama omogućit će dopiranje do više slušatelja nego putem dosadašnjih FM platformi. "Riječ je o probnom uvođenju digitalnog signala koji će trajati godinu dana i obuhvaćati područje Grada Zagreba i osam županija: Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, dijela Karlovačke i Sisačko-moslavačke te Primorsko-goranske i Istarske. Postojeći FM signal se ne gasi, ali je prostor sužen jer nema prostora za nove nakladnike. Digitalni signal novim će nakladnicima omogućiti rad, a postojećima proširenje i osuvremenjivanje sadržaja" istaknuo je Butković. Ujedno je najavio obnovu odašiljača OiV-a na Sljemenu koji je, kako je kazao, veliki turistički potencijal za Zagreb i Hrvatsku.


ZAGREB - Ukupni krediti stanovništvu u rujnu su iznosili 118 milijardi kuna, a uslijed mjesečnog i godišnjeg rasta kunskih kredita, uz istodobno smanjenje deviznih i onih s valutnom klauzulom, udio kredita u domaćoj valuti u ukupnima u tom je mjesecu skočio za više od 6,5 postotnih bodova na godišnjoj razini, na 46,9 posto. Ukupni krediti su prema kolovozu ove godine povećani za milijardu kuna ili 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini porast bio blaži i iznosio je 340 milijuna kuna ili 0,3 posto. Analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke ističu da, promatrano prema valutnoj strukturi, iza blagog porasta na godišnjoj razini stoje divergentna kretanja kunskih kredita u odnosu na devizne i kredite s valutnom klauzulom. Naime, ukupni kunski krediti krajem rujna su iznosili 55,3 milijarde kuna i bili za gotovo 8 milijardi kuna ili 16,7 posto veći u odnosu na kraj prošlogodišnjeg rujna. Istovremeno, devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom su na kraju rujna iznosili 62,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini zabilježili pad za 7,6 milijardi kuna ili 10,8 posto.


ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj potpisala je s UniCredit Leasing Croatia kreditnu liniju od 20 milijuna eura, namijenjenu financiranju mikro, malih i srednja poduzeća, priopćeno je u ponedjeljak iz EBRD-a. "U uvjetima gdje mala i srednja poduzeća imaju ograničen pristup izvorima tradicionalnog financiranja, leasing predstavlja atraktivnu i važnu alternativu. Zadovoljni smo što u suradnji s UniCredit Leasingom jačamo ulogu leasinga u privatnom sektoru, a bolji pristup izvorima financiranja potaknut će poduzetničke aktivnosti, što u konačnici podupire daljnji rast zemlje", ističe Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku.


ZÜRICH - Švicarska privatna banka Julius Baer u ponedjeljak je izvijestila da je vrijednost imovine povjerena joj na upravljanje dosegnula rekordne 393 milijarde švicarskih franaka nakon 17-postotnog rasta u prvih 10 mjeseci ove godine. Privatna banka sa sjedištem u Zuerichu pripisuje taj rast značajnom neto priljevu, kontinuiranoj pozitivnoj tržišnoj izvedbi i snažnijem euru u odnosu na franak. "Zamah je bio posebno snažan na tržištima u nastajanju i u azijsko-pacifičkoj regiji", navode u priopćenju.


PEKING - Kineski div u segmentu internetske trgovine Alibaba objavio je u ponedjeljak da će za 2,9 milijardi dolara kupiti udio u kineskom lancu trgovina hranom Sun Artu u sklopu daljnjeg širenja u području maloprodaje. Alibaba već nekoliko godina ulaže u povezivanje internetskih i fizičkih trgovina, kupivši udjele u više trgovina, trgovačkih centara i robnih kuća u Kini. Danas su objavili da će od tajvanskog konglomerata Ruentex Groupa kupiti 36-postotni udio u Sun Art Retailu, čime bi se u vlasničkim udjelima u 446 Sun Artovih hipermarketa izjednačili s francuskim Auchan Retailom.


MOSKVA - Najveći ruski proizvođač nafte Rosneft objavio je u ponedjeljak da je s kineskim CEFC China Energy Companyjem sklopio sporazum o opskrbi naftom. Rosneft će u petogodišnjem razdoblju počevši od 1. siječnja iduće godine isporučiti CEFC-u 60,8 milijuna tona nafte, navodi se u priopćenju. Cijena nafte bazirat će se na formuli koja je vezana za cijene na globalnim tržištima. Kina bi zahvaljujući osiguranom pristupu ruskoj nafti mogla na globalnoj razini formirati integrirani lanac opskrbe naftom. Pritom će CEFC, donedavno relativno nepoznati trgovac naftom, napredovati na 10. mjesto globalne ljestvice. CEFC je u rujnu postigao dogovor o kupnji 14,2 posto udjela u Rosneftu za više od devet milijardi dolara, podsjeća Reuters.


NEW YORK - Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna skliznule s najviših razina u gotovo dvije i pol godine jer ulagače zabrinjava rast proizvodnje u SAD-u, što bi moglo otežati postizanje ravnoteže između ponude i potražnje za 'crnim zlatom'. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1,3 posto, na 62,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 56,55 dolara. U četiri od pet radnih dana prošloga tjedna cijene su nafte pale, skliznuvši s najviših razina od polovice 2015. godine, jer se ulagači plaše da će rast proizvodnje u SAD-u narušiti nastojanja OPEC-a da uravnoteži ponudu i potražnju na svjetskim tržištima.


LONDON - Euro se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima stabilizirao nakon vala prodaja, koje su ulagači poduzeli zbog vijesti o prekidu pregovora u Njemačkoj o sastavljanju tročlane koalicijske vlade. Euro je u trgovanju na azijskim tržištima nakratko skliznuo 0,5 posto prema dolaru, na 1,1722 dolara. Jutros se, pak, na londonskom tržištu njime trgovalo po 1,1802 dolara, što znači da je u plusu blagih 0,1 posto u usporedbi sa zatvaranjem trgovanja u petak i ispod najviše razine u mjesec dana, od 1,1862 dolara, koliko je nakratko dosegnuo sredinom prošloga tjedna. Europska valuta oslabila je i 0,8 posto prema japanskoj u azijskom trgovanju, na 131,16 jena, najniže razine od sredine rujna. U kasnijem se trgovanju euro stabilizirao na 132,33 jena, što znači da je ojačao gotovo jedan posto prema jenu.


ZAGREB - Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u ponedjeljak, u odnosu na tečajnicu utvrđenu u petak kuna je oslabila u odnosu na sve važnije inozemne valute, a prema euru je oslabila neznatnih 0,01 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici središnje banke od ponedjeljka, koja se primjenjuje od utorka, iznosi 7,560523 kune. U odnosu na britansku funtu kuna je oslabila za 0,45 posto, prema švicarskom franku za 0,38 posto, a u odnosu na američki dolar za 0,21 posto.  Srednji tečaj funte na početku ovog tjedna tako iznosi 8,501656 kuna, franka 6,484154 kune, a dolara 6,414834 kune.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus