09:19, 20. Studeni 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 2. studenoga 2017.

Objavljeno: 02.11.2017 u 12:56
Pregledano 58 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 2. studenoga 2017.

ZAGREB, 2. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZAGREB - Vlada i poslodavci žele poboljšanje i stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja koje će omogućiti stabilan dugoročni rast po stopama koje će jamčiti rast standarda i povećanje konkurentnosti, ocijenili su u četvrtak predstavnici Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izjavila je nakon sastanka koji je premijer Andrej Plenković s kolegama iz Vlade održao s predstavnicima HUP-a, da se razgovaralo o planovima Vlade i konturama proračuna. "Vlada i HUP drže kako su poduzetnici i njihovi radnici glavni stvaratelji gospodarskih vrijednosti i rasta", rekla je Dalić. U tom smislu, dodala je, na današnjem sastanku razmatralo se kako osnažiti putanju gospodarskog rasta i učiniti je trajnom, dugoročnom i stabilnom. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić je istaknuo kako treba ubrzati reforme kako bi rast bio snažniji, a standard građana viši.


ZAGREB - Turistički djelatnici ovog su ljeta većinom pozdravljali goste na dolasku i odlasku, ali su ih rijetko pozivali da ponovo dođu, pokazalo je istraživanje agencije za mystery shopping Heraklea. Ta agencija od 2006. u Hrvatskoj provodi mjerenje kvalitete usluga na vrhuncu turističke sezone, pa je tako i ove godine od lipnja do rujna mjerila kvalitetu usluga u prijevozu, smještaju, pri kupnji suvenira, traženju informacija te u ugostiteljskim objektima. Mjerenje osnovnih elemenata kvalitete usluge, od početnog pozdrava i osmijeha do pozdrava na odlasku, zahvala te poziva na ponovni posjet obavljali su "tajni gosti" koje je angažirala Heraklea, na 978 lokacija u primorskoj i kontinentalne Hrvatske.


ZAGREB - Internetska platforma za rezervaciju smještaja Booking.com ovog je ljeta u Hrvatskoj imala bolju sezonu nego lani, s prosječnim boravkom gostiju od četiri noći, a turisti su najviše rezervirali Split, Zagreb i Dubrovnik, izvijestili su iz hrvatskog ureda Booking.coma. Među stranim turistima koji su smještaj u Hrvatskoj tražili putem te platforme, najviše ih je tražilo Split, a potom Dubrovnik, Zagreb, Zadar i Pulu, a te su gradove najviše rezervirali i putnici iz Hrvatske, ali s drugim poretkom, Zagreb je prvi, Split drugi i potom Dubrovnik i Pula.


RIM - Cijene hrane blago su pale u listopadu nakon što su mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili prvi puta od svibnja, pokazuje u četvrtak objavljeno izvješće agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO. FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u listopadu u prosjeku 176,4 boda i niži je 1,3 posto nego u rujnu. U odnosu na prošlogodišnji listopad njegova je vrijednost viša 2,5 posto. Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su u listopadu nakon četiri mjeseca poskupljenja, i to za 4,2 posto u odnosu na rujan.


LONDON - Britanska središnja banka Bank of England (BoE) u četvrtak je podigla ključne kamatne stope prvi put u više od 10 godina i najavila njihov vrlo polagan rast u iduće tri godine. Ključna kamatna stopa podignuta je za 0,25 postotnih bodova, na 0,5 posto, stoji u priopćenju BoE-a. Tako je vraćena četvrtina postotnog boda, za koliko je kamatna stopa snižena u kolovozu prošle godine u sklopu hitnih mjera netom nakon što je na britanskom referendumu većina građana podržala izlazak Britanije iz Europske unije. Referendumska odluka uzdrmala je tada tržišta, podsjeća Reuters.


LONDON - Digitalna valuta bitcoin u četvrtak je prvi puta prekoračila razinu od 7.000 dolara a od početka godine njezina je vrijednost više nego usedmerostručena. Vrijednost bitcoina vrtoglavo raste proteklih mjeseci i samo u prošlih sedam tjedana više je nego udvostručena. U četvrtak je na tržištu Bitstamp u Luxembourgu dosegnula čak 7.066,44 dolara, prenosi Reuters. Najnoviji uzlet potaknula je vijest objavljena ovog tjedna da se najveći operater tržišta financijskih izvedenica u svijetu CME Group sprema uvesti terminske ugovore u bitcoinima.


KOPENHAGEN - Danski pivar Carlsberg preliminarno je u četvrtak izvijestio da su mu prihodi u trećem tromjesečju blago pali zbog nepovoljnih vremenskih prilika u Europi a udio u ključnom ruskom tržištu dodatno je smanjen zbog viših cijena povezanih sa zabranom boca velike zapremnine. U razdoblju od srpnja do rujna Carlsbergovi su neto prihodi pali jedan posto, na 16,7 milijardi danskih kruna (2,62 milijarde dolara). Obujam prodaje smanjen je pet posto, na 32,1 milijun hektolitara piva, dijelom i zbog hladnijeg ljeta u Europi. "Na naše poslovanje u zapadnoj Europi utjecalo je loše vrijeme preko ljeta", ističe se u priopćenju.


ZÜRICH - Švicarski reosiguravatelj Swiss Re u četvrtak je izvijestio da je u prvih devet mjeseci 2017. godine poslovao s gubitkom zbog uragana Harveya, Irme i Marije te potresa u Meksiku. U razdoblju od siječnja do rujna Swiss Re poslovao je s neto gubitkom od 468 milijuna dolara, odnosno 402 milijuna eura, dok je u istom razdoblju lani ostvario neto dobit od tri milijarde dolara. Gubitak je ponajprije posljedica najavljenih očekivanih odštetnih zahtjeva nakon nedavnih uragana na Atlantskom oceanu i potresa u Meksiku, te nakon ciklone Debbie u Australiji i poplava u Peruu u prvoj polovini godine, pojasnili su u švicarskom reosiguravatelju.


LONDON - Cijene nafte kliznule su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 60 dolara, zakočene valom dobitonosnih prodaja nakon uzlaznog trenda u prethodnim danima. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 25 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 60,24 dolara.  Na američkom tržištu ostala je gotovo nepromijenjena i iznosila je 54,25 dolara. "Čini se da je uzlet cijena nafte zasada završio", zaključuje Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u srijedu iznosila 59,23 dolara, što znači da je bila viša 70 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan.


ZAGREB - Prijedlogom proračuna za 2018. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 129 milijardi kuna i biti za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna ili 5 milijardi više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić. Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto. Porezni se prihodi slijedeće godine očekuju na 3,4 posto višoj razini od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna, rekao je Marić, najavivši i da s prvim danom 2018. raste i granica za ulazak u sustav PDV-a s 230 na 300 tisuća kuna.


ZAGREB - Prijedlogom proračuna za 2018. godinu koji je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru u odnosu na originalni proračun za ovu godinu predviđen je rast proračuna većine ministarstva pri čemu najviše resorima gospodarstva i zaštite okoliša, za 27,6 odnosno 25,7 posto, dok je za tek tri ministarstva predviđeno manje sredstava, a najviše resoru financija, za gotovo 26 posto. Prijedlogom proračuna za Ministarstvo financija predviđeno je 34,6 milijardi kuna ili 25,8 posto manje nego u originalnom proračunu za ovu godinu. Najveće smanjenje iznosa na stavkama su izdaci za otplatu glavnica za izdane vrijednosne papire, za 35,7 posto, na 11,85 milijardi kuna, izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita za 35,6 posto, na 5,6 milijardi kuna, te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova za 35,5 posto, na 18 milijardi kuna.


ZAGREB - Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u četvrtak da se proračun za 2018. godinu temelji na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto i da će u srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika biti usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja te da će i dalje raditi na jačanju temelja za trajan i stabilan gospodarski rast. Plenković je na sjednici Vlade kazao da se u 2018. očekuje realni rast BDP-a od 2,9 posto, u 2019. od 2,6, a u 2020. od 2,5 posto. Istaknuo je, također, da se u 2018. očekuje manjak od 0,5 posto BDP-a. "Dakle još bolji rezultat nego prošle godine", ustvrdio je premijer, dodavši da u 2019. očekuje uravnoteženje proračuna, a u 2020. višak od 0,8 posto BDP-a. Plenković je poručio i da je važno da će se nastaviti i s brzim, dvostruko bržim od prosjeka EU, smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u. "U 2018. naša je ambicija da to bude 76,6 posto BDP-a, u 2019. 73,4 posto, a u 2020. 69,5 posto BDP-a. Dakle to su okviri u kojima se kreće naša politika fiskalne discipline, održivosti i vrlo racionalnog pristupa javnim financijama", istaknuo je premijer. Na kraju ove godine udjel javnog duga mogao bi, kazao je, biti 79,8 posto BDP-a.


ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora smatra da je Vladin prijedlog proračuna za 2018. realno planiran te da je riječ o nastavku kvalitetnih pomaka u javnim financijama, koje obilježava ubrzano smanjivanje proračunskog manjka i javnog duga. "Makroekonomske projekcije na kojima se temelji državni proračun za 2018. ocjenjujemo realnim i uravnoteženim, pa u tom kontekstu projekcije proračunskih prihoda ne bi trebale stvarati nerealna očekivanja na rashodnoj strani proračuna. U načelu, prihodi i njihova struktura realno su planirani, u skladu s očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, zaposlenosti i potrošnje", navodi se u komentaru HGK.


ZAGREB - Vlada je u četvrtak poslala u saborsku proceduru izmjene Zakona o poticanju ulaganja koje bi trebale pridonijeti povećanju realiziranih projekata ulaganja, posebno malog i srednjeg poduzetništva te gospodarskom aktiviranju neaktivne imovine u vlasništvu države. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić ističe da se izmjenama zakona malim i mikro poduzetnicima dopušta da im se kao projekti prihvatljivi za ostvarivanje poticanja ulaganja prizna i nabavljanje rabljene opreme (strojevi, informatička oprema…) maksimalno do 5 godina starosti. To do sada nije bio slučaj, već im se prihvaćalo samo projekte u kojima se nabavljala nova oprema. Druga izmjena tiče se informacijsko-komunikacijske industrije (ICT), koja do sada nije u značajnijoj mjeri mogla koristiti poticaje. Izmjenama se predlaže da su za ostvarivanje potpora prihvatljivi projekti u kojima su ulaganja veća od 50 tisuća eura umjesto dosadašnjih 150 tisuća eura, uz uvjet da se otvori 10 novih radnih mjesta.


ZAGREB - Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić izjavio je u četvrtak uoči sastanka s premijerom i članovima Vlade, kako je status Ivice Todorića kao počasnog predsjednika HUP-a u mirovanju. Novinari su Majetića pitali kako će HUP riješiti situaciju vezanu uz to što je Ivica Todorić počasni predsjednik HUP-a, a on je odgovorio kako HUP-ova tijela razmatraju situaciju s tim u vezi te će donijeti odluku, ali neće žuriti. "Nećemo osuđivati čovjeka prije nego budu donesene pravomoćne odluke, ali njegov status počasnog predsjednika ćemo ostaviti u statusu mirovanja do daljnjega", rekao je Majetić napominjući kako je odluka o stavljanju statusa Ivice Todorića u stanje mirovanja donesena prije nekoliko dana. "Gospodin Todorić je važna osoba za HUP. Puno je napravio za poslodavce i mi to nećemo nikada zaboraviti. Nama je bio vrlo važan i to poštujemo. Odluka nije bila jednostavna i laka, ali situacija je takva i moramo je akceptirati i tako postupiti", kazao je Majetić.


ZAGREB - Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za kolovoz iznosila je 6.018 kuna, što je realno 5 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Riječ je o drugim podacima DZS-a, koji potvrđuju prve procjene. U odnosu na srpanj, prosječna neto plaća isplaćena za kolovoz realno je povećana za 1,9 posto. Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za kolovoz iznosila je 5.435 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama isplaćena je za kolovoz zaposlenima u zračnom prijevozu, u iznosu od 11.552 kune, dok su najnižu, od 3.523 kune, dobili zaposleni u proizvodnji odjeće. Prosječna mjesečna bruto plaća za osmi mjesec iznosila je 8.122 kune, što je realno 2,1 posto više nego mjesec dana prije, a 3,6 posto više u odnosu na kolovoz prošle godine.


ZAGREB - Na privatna višednevna putovanja prošle godine je išlo 1,6 milijuna ili 44 posto hrvatskih građana u dobi od 15 i više godina, pri čemu su ukupno potrošili 6,45 milijardi kuna, od čega 3,1 milijardu kuna u Hrvatskoj, a 3,3 milijarde kuna u inozemstvu, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Riječ je o istraživanju DZS-a o turističkoj aktivnosti stanovništva RH, za što su podaci prikupljeni putem telefonskih intervjua na reprezentativnom uzorku od ukupno 22 tisuće stanovnika. Lani nije privatno putovalo 56 posto hrvatskih građana u dobi od 15 i više godina, od kojih je najviše, 62 posto, to objasnilo nedostatkom financijskih sredstava. Istraživanje DZS pokazuje da je jednodnevnih putovanja lani bilo gotovo 7 milijuna, od čega većina ili 6,1 milijun privatnih, a 765 tisuća poslovnih.


LONDON - Aktivnosti u proizvodnom sektoru eurozone nastavile su rasti na početku četvrtog tromjesečja najsnažnijim tempom u više od šest i pol godina, pokazalo je u četvrtak izvješće londonske tvrtke Markit. Indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodni sektor eurozone porastao je u listopadu na 58,5 bodova, s rujanskih 58,1 bodova, utvrdili su u londonskoj tvrtki za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka. Time su neznatno snizili početnu procjenu njegove vrijednosti. "Proizvodni pogoni u eurozoni započeli su četvrto tromjesečje još snažnijim tempom nego u prethodnom mjesecu. Zamah u sektoru ne pokazuje znakove slabosti", konstatira glavni ekonomist Markita Chris Williamson.


LUXEMBOURG/ZAGREB - Stopa nezaposlenosti u EU u rujnu se zadržala na najnižim razinama od studenoga 2008., a u eurozoni je skliznula na najniže razine od siječnja 2009. godine, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata. U EU u cjelini stopa nezaposlenosti, utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), u rujnu je stagnirala na 7,5 posto, koliko je iznosila i u kolovozu prema revidiranim podacima. U 19-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti skliznula je na 8,9 posto, s revidiranih devet posto u kolovozu. U rujnu prošle godine u EU je stopa nezaposlenosti iznosila 8,4 posto, a u eurozoni 9,9 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće. Bez posla je u ovogodišnjem rujnu na razini EU-a bilo ukupno 18,446 milijuna građana, od čega njih 14,513 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj u EU na mjesečnoj razini smanjen za 116 tisuća, a u eurozoni za 96 tisuća. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih u EU manji je za 2,076 milijuna, a u eurozoni za 1,463 milijuna. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u rujnu skliznula na 10,5 posto, s revidiranih 10,7 posto u kolovozu. Bez posla je, prema izvješću Eurostata, u rujnu bilo 188 tisuća građana Hrvatske, ili oko četiri tisuće manje nego u kolovozu, dok je na godišnjoj razini broj nezaposlenih smanjen za oko 44 tisuće.


NIKOZIJA - Zemlje eurozone mogle bi u slučaju ekonomskih šokova u budućnosti dobiti pomoć iz 'fonda za crne dane' ili kratkoročni kredit Europskog stabilizacijskog mehanizma, kazao je u četvrtak njegov čelnik Klaus Regling. Eurozoni nije potrebna puna fiskalna unija, ali ima prostora za instrument zaštite od asimetričnih šokova, rekao je on. "Može se formirati u obliku fonda za crne dane kakav imaju Sjedinjene Države ili kao dopunsko osiguranje od nezaposlenosti. Druga su mogućnost kratkoročni krediti ESM-a", pojasnio je Regling na konferenciji u Nikoziji.


SAN FRANCISCO - Facebook je u trećem tromjesečju ostvario prihode od 10,3 milijarde dolara, 47 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a snažno je porasla i dobit najveće svjetske društvene mreže. Prema poslovnom izvješću, čista dobit Facebooka dosegnula je u proteklom kvartalu 4,7 milijardi dolara, što je 79 posto više nego godinu dana prije. Pritom su prihodi od oglašavanja porasli za 49 posto, na 10,14 milijardi dolara, pri čemu prihodi od oglašavanja na mobilnim uređajima čine 88 posto ukupnih prihoda od oglašavanja. Prema podacima iz izvješća, Facebook je na kraju drugog tromjesečja imao 2,07 milijardi aktivnih mjesečnih korisnika širom svijeta, što je 16 posto više nego godinu dana prije. Tvrtka je izvijestila i da trenutačno ima oko šest milijuna aktivnih oglašivača.


SAN FRANCISCO - Američki proizvođač električnih automobila Tesla zabilježio je u trećem tromjesečju najveći kvartalni gubitak u povijesti tvrtke, a poteškoće u proizvodnji narušile su planirani tempo proizvodnje novog Modela 3 sedan, izvijestila je kompanija. Tesla je u proteklom kvartalu zabilježila neto gubitak od 619,4 milijuna dolara, u odnosu na dobit od 21,9 milijuna dolara u istom razdoblju lani. Prihodi tvrtke skočili su 30 posto, na 2,98 milijardi dolara. Prošlog mjeseca Tesla je izvijestio da je u trećem tromjesečju isporučio 26.150 vozila, što je povećanje od 4,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, no poručio je i da su 'uska grla' u proizvodnji onemogućila planirani tempo proizvodnje novog Modela 3. Tako je u trećem tromjesečju, umjesto planiranih više od 1.500, proizvedeno tek 260 Modela 3.


TOKYO - Japanska tehnološka kompanija Fujitsu objavila je u četvrtak da je odlučila spojiti posrnulo poslovanje s osobnim računalima s kineskim Lenovom, koji će postati vlasnik kontrolnog paketa dionica tog poslovanja. Iz kompanije sa sjedištem u Tokiju priopćili su da su odlučili "službeno potpisati sporazum" s Lenovom, najvećim svjetskim proizvođačem računala, i s Japanskom razvojnom bankom (DBJ) o „strateškom partnerstvu" u razvoju i prodaji računala. Lenovo će u vlasništvu imati 51 posto dionica Fujitsuova odjela za osobna računala dok će razvojna banka imati udio od pet posto, objavili su iz japanske kompanije.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 212
Utvrđena na dan 2.11.2017.
Primjenjuje se od 3.11.2017.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,952138

4,967039

4,981940

Kanada

124

CAD

1

5,006408

5,021472

5,036536

Češka

203

CZK

1

0,293141

0,294023

0,294905

Danska

208

DKK

1

1,006744

1,009773

1,012802

Mađarska

348

HUF

100

2,409807

2,417058

2,424309

Japan

392

JPY

100

5,638236

5,655202

5,672168

Norveška

578

NOK

1

0,789439

0,791814

0,794189

Švedska

752

SEK

1

0,767066

0,769374

0,771682

Švicarska

756

CHF

1

6,437056

6,456425

6,475794

Velika Britanija

826

GBP

1

8,506005

8,531600

8,557195

SAD

840

USD

1

6,432082

6,451436

6,470790

EMU

978

EUR

1

7,492089

7,514633

7,537177

Poljska

985

PLN

1

1,769130

1,774453

1,779776

Napomena:
Za 31.10.2017. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,062720 kn. Za 1.11.2017. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,077035 kn. 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus