15:14, 17. Prosinac 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 2. prosinca 2017.

Objavljeno: 02.12.2017 u 09:40
Pregledano 44 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 2. prosinca 2017.

ZAGREB, 2. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


DZS: Investicije u 2016. porasle 4,6 posto, na 48,6 milijardi kuna


ZAGREB - Tijekom 2016. godine u Hrvatskoj su investicije u dugotrajnu imovinu dosegnule 48,6 milijardi kuna, što je 4,62 posto ili 2,1 milijardi kuna više u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Riječ je o ukupnim bruto investicijama u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu koje su u 2016. godini ostvarili poduzetnici, financijske i osiguravajuće institucije, proračunski korisnici, neprofitne organizacije i sl., a izvješće se temelji na podacima iz godišnjih i tromjesečnih financijskih izvještaja koje je DZS preuzeo od Financijske agencije (Fina).

Od ukupnih investicija, one u novu dugotrajnu imovinu čine 91,26 posto, a u takvu imovinu lani je uloženo 44,34 milijarde kuna, odnosno 6,03 posto ili 2,52 milijarde kuna više nego u 2015. godini.

Promatrano prema djelatnosti investitora, najveći udio u ukupnim ulaganjima tijekom 2016. godine, od 14,18 posto, imala je prerađivačka industrija, u kojoj je u dugotrajnu imovinu lani uloženo gotovo 6,9 milijardi kuna.

Slijedi djelatnost javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja, pri čemu su ukupna ulaganja iznosila 6,3 milijardi kuna ili 13,07 posto ukupnog iznosa.

Pritom podaci DZS-a pokazuju da su glavninu ulaganja ostvarenih u 2016. - gotovo 26 milijardi kuna ili 53,36 posto, investitori financirali vlastitim sredstvima ili zajedničkim ulaganjima.

Nešto više od 24 posto ukupnih ulaganja, odnosno 11,73 milijardi kuna, financirano je kreditima ili putem financijskog najma - leasinga.

Proračunskim sredstvima ili sredstvima ostvarenima prema posebnim propisima lani je realizirano 6,36 milijardi kuna investicija, 13,1 posto, a sredstvima Europske unije 2,99 milijarde kuna ili 6,17 posto.

Vlastita sredstva kao izvor financiranja su prema iznosu najviše korištena u prerađivačkoj industriji, 4,89 milijarde kuna, što je 71 posto od ukupnih investicija u toj djelatnosti.  

Prema skupinama vrsta imovine, najveći dio investicija, 21,80 milijarde kuna ili 44,88 posto, odnosi se na građevinske objekte, prostore i građevine. U postrojenja i opremu s montažom u 2016. je uloženo 14,64 milijardi kuna, transportnu imovinu 6,4 milijardi kuna, a u intelektualnu imovinu 2,15 milijarde kuna.

U građevine se najviše, 4,2 milijardi kuna, ulagalo u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane to je iznosilo 2,47 milijardi kuna, a u djelatnosti opskrbe vodom 2,37 milijardi kuna.

Teritorijalno, lani su najviše, 24,83 milijarde kuna ili 51,1 posto ukupnih ulaganja, uložili investitori iz Grada Zagreba, a najmanje, oko 259 milijuna kuna, realizirali su ulagači na području Ličko-senjske županije.



Advent i ove godine Zagrebu donosi rast turističkog prometa


ZAGREB - Advent u Zagrebu jedna je od najvažnijih turističko-kulturnih manifestacija za zagrebački i hrvatski turizam, koja bogatim programom želi stvoriti što ljepši predblagdanski ugođaj, a očekuje se da će kao i lanjskih godina pridonijeti rastu turističkog prometa u Zagrebu, ističu iz Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ).

Osmi po redu Advent u Zagrebu trajat će od 2. prosinac ove do 7. siječnja iduće godine, a tradicionalno počinje paljenjem prve adventske svijeće na vijencu oko Manduševca na Trgu bana Jelačića, dok će se kasnije navečer na trgu Zrinjevac upaliti i središnja blagdanska rasvjeta te otvoriti Ledena bajka s klizalištem ispred Umjetničkog paviljona na Tomislavovom trgu.

Sutradan, 3. prosinca otvara se i Advent na Gornjem gradu, gdje će se i ove godine održavati programi na platou Gradec, u galeriji Klovićevi dvori, na Vranicanijevoj poljani, u tunelu Grič, na Strossu i drugim mjestima.

Novost je ove godine dogovor s Uredom predsjednice RH da se za posjet građanima za vrijeme Adventa otvori Vila Prekrižje od 16 do 20 sati svaki dan, za što će ZET organizirati posebne autobusne linije.

Nastavlja se i program Adventa na Europskom trgu, u Marićevom prolazu, na Kaptolu (žive jaslice ispred katedrale) i na ulicama u središtu grada s Božićnim sajmom.

Posjetitelji će moći pogledati i tri velike izložbe, među kojima "Mind from the future" o Nikoli Tesli, koja će potom u New York, a zanimljivost su i božićni koncerti s balkona na više lokacija, Advent u Zoološkom vrtu u Maksimiru te novogodišnja smjena straže.

Šećer dolazi na kraju... godine

"Advent u Zagrebu je do sada već dva puta za redom bio pobjednik natjecanja European Best Christmas Destination, a ove godine po tu 'titulu' kreće treći i zadnji puta, a svi koji žele glasovati to mogu učiniti do 11. prosinca na web stranicama organizacije European Best Destinations (EBD)", poručuju iz TZGZ-a.

Slogan ovogodišnjeg Adventa je "Šećer dolazi na kraju.. godine", čime se želi ukazati pažnja na važnost te manifestacije za zagrebački turizam, ali i sinergije javnog i privatnog sektora koja je ključna za uspjeh i turizma i takve manifestacije, pogotovo zbog njene duljine trajanja, opsežnosti i kvalitete programa.

"Program Adventa ove će godine trajati 40 dana s ukupno više od 300 različitih događanja, a troškovi TZGZ-a za to su slični lanjskima. Kako je bilo primjedbi o previše lokacija, odlučili smo smanjiti njihov broj, a neke promijeniti pa tako primjerice popularno "fuliranje" seli iz Tomićeve i Kurelčeve ulice na Strossmayerov trg. Ove smo godine odlučili više pažnje posvetiti kvaliteti, a manje kvantiteti", naglašavaju iz TZGZ-a.

Vjeruju i da bi u Zagreb zbog Adventa u prosincu moglo doći više od lanjskih 95 tisuća turista, koji su ostvarili gotovo 170 tisuća noćenja, što su u odnosu na prosinca 2015. bila povećanja od 34 i 37 posto.



SVJETSKA TRŽIŠTA: Wall Street skliznuo s rekordnih razina

   
NEW YORK – Na Wall Streetu su u petak najvažniji indeksi skliznuli s rekordnih razina zbog novih političkih problema predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, no podršku tržištu pruža nada ulagača u poreznu reformu.

Dow Jones oslabio je 0,17 posto, na 24.231 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,20 posto, na 2.642 boda, a Nasdaq indeks 0,38 posto, na 6.847 bodova.

Ti su indeksi bili i u većem minusu, pa je S&P 500 u jednom trenutku potonuo 1,6 posto, zbog novih političkih problema predsjednika Trumpa, nakon što je bivši savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Michael Flynn priznao krivnju za davanje lažnog iskaza FBI-u vezano za istragu o navodnom ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore.

Flynn je, pišu mediji, spreman svjedočiti kako mu je Trump rekao da uspostavi kontakte s Rusima u vrijeme dok je bio predsjednički kandidat. Iz Bijele kuće brzo su poručili kako ništa u vezi Flynnova priznanja krivnje ne tereti nikoga drugoga osim njega.

Ipak, do kraja trgovanja indeksi su ublažili gubitke zahvaljujući poruci republikanaca iz Senata kako imaju dovoljnu podršku za prijedlog poreznog zakona.

A prihvaćanje porezne reforme značilo bi da je Trump ispunio jedno od najvažnijih obećanja iz predsjedničke kampanje, koje je mjesecima podržavalo rast cijena dionica.

Ulagači se nadaju da će smanjenje poreza kompanijama i građanima potaknuti brži rast gospodarstva i zarada tvrtki, te tako podržati daljnji rast cijena dionica.

"Posljednjih 18 do 24 mjeseca gospodarstvo je raslo sporije, a sada se rast ubrzava, pa se ulagači usmjeravaju u dionice onih kompanija koje su dosad zaostajale po rastu cijena, a ubuduće bi mogle najviše profitirati od ubrzanja rasta gospodarstva", kaže Gary Bradshaw.

Najviše su jučer porasle, za 0,8 posto, cijene dionica u energetskom sektoru, što se zahvaljuje rastu cijena nafte nakon što su u četvrtak OPEC i drugi najveći svjetski proizvođači 'crnog zlata' odlučili produljiti dogovor o smanjenoj proizvodnji do kraja 2018. godina.

U cijelom proteklom tjednu Dow Jones skočio je za 2,9, a S&P 500 za 1,5 posto. Nasdaq indeks skliznuo je, pak, 0,6 posto, što je posljedica oštrog pada cijena dionica tehnoloških kompanija polovicom tjedna.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,36 posto, na 7.300 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,25 posto, na 12.861 bod, a pariški CAC 1,04 posto, na 5.316 bodova.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus