23:58, 16. Listopad 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 17.svibnja 2018.

Objavljeno: 17.05.2018 u 06:29
Pregledano 126 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 17.svibnja 2018.

ZAGREB, 17.svibnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

OPATIJA -  Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u četvrtak je na konferenciji Hrvatsko novčano tržište izjavio da ove i sljedeće godini očekuje rast BDP-a po stopama nešto nižima od 3 posto, da su strukturne reforme i dalje nužne te da razvoj tehnologije može znatno smanjiti buduće ekonomske probleme koji proizlaze iz demografskih kretanja, ali da se tome treba početi prilagođavati. Vujčić je izjavio da se u Hrvatskoj očekuje rast BDP-a po stopama nešto nižima od 3 posto u 2018. i 2019., ocijenivši da je to dobro jer se pokazatelji popravljaju, ali i loše ako se smatra da Hrvatska treba brže i bolje. A za to su nužne strukturne reforme, napominje. Posebni savjetnik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović Marko Jurčić ocijenio je da se u zadnjih par godina moglo čuti dosta konkretnog što treba učiniti, ali da danas situacija nije puno drugačija te su izgledi rasta još dosta niski. Naveo je da su prognoze ovogodišnjeg rasta tek 2,7 posto, uz ocjene da će rast biti takav ako se ništa ne promijeni te ustvrdio da nedostaju reforme. Jurčić smatra da je problem u kapacitetu javne uprave za provedbu reformi, dodavši da je reforma Agrokora provedena s resursima izvan javne uprave. Naglasio je da prva reforma mora biti reforma javne uprave, ali i da se postavlja pitanje kako će je sama javna uprava provesti. "Imamo sposobnosti, ali se trebamo odreći populističkih mjera i poduzeti prave reforme", zaključio je Jurčić.

ZAGREB - Ako Ministarstvo državne imovine u sljedeće tri, četiri godine ostvari 10 posto mogućeg, utjecaj na prihode u državnom proračunu računat će se u milijardama, istaknuo je u četvrtak u Saboru ministar državne imovine Goran Marić predstavljajući novi zakon o upravljanju državnom imovinom. Zakon je usmjeren na zaštitu i aktivaciju državne imovine, a njegova primjena, ističe G. Marić, utjecat će na rast zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda. "Zakon je novi zakonski okvir za aktivaciju zapuštene imovine, on je alat za poticanje gospodarske aktivnosti, on je alat za demografski impuls, on će dati krila kapitalu, on će potaknuti poduzetnički duh i moral i on će utjecati na rast poduzetničkog optimizma", rekao je. Kao jednu od važnijih promjena u odnosu na prvo čitanje ministar je izdvojio i to da će ministarstvo upravljati i planinarskim domovinama. "Ovo nije zakon kriptiranih namjera, nije stranački zakon, nije zakon interesnih grupacija ni bratstva, ni kartela. Ovo je zakon koji je uvažio duh naroda, koji je imovinu stvarao", poručio je Marić.

ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u četvrtak je apelirao da se zbog pojave afričke svinjske kuge u Mađarskoj ne uvoze žive svinje iz te zemlje jer bi pojedinci svojim nepromišljenim potezom mogli uništiti kompletnu svinjogojsku proizvodnju u Hrvatskoj. Afrička svinjska kuga je virusna bolest svinja koja nije opasna za ljude niti za druge životinje, obično se na svinje prenosi kontaktom sa zaraženom divljom svinjom, a pred nešto manje od mjesec dana pojavila se kod divljih svinja na sjeveru Mađarske na granici sa Slovačkom. "Ne možemo zabraniti uvoz niti to želimo. Kontroliramo strogo ulazak živih svinja i mesa iz Mađarske, ali nažalost uvijek ima i naših pojedinaca koji koriste priliku jeftinijih živih svinja, koje onda uvoze u Hrvatsku. Ne kažem da može doći do problema, ali uvijek postoji šansa. Ja apeliram na sve one koji to rade da uzmu u obzir da svojim nepromišljenim potezom mogu zapravo uništiti kompletnu svinjogojsku proizvodnju u Hrvatskoj", izjavio je Tolušić nakon sastanka s europskim povjerenikom za zdravlje i sigurnost hrane Vytenisom Andriukaitisom, koji boravi u dvodnevnom radnom posjetu Hrvatskoj. Tolušić je upozorio i kako se u slučaju zaraze svinja afričkom svinjskom kugom mora eutanazirati cijela populacija koja je zaražena, što može dovesti do velikih poteškoća kod naših svinjogojaca.

ZAGREB - HŽ Infrastruktura mogla bi promijeniti izvođača radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo-Križevci, ako postojeći ne ubrza radove, odnosno ako ne pokaže namjeru da misli završiti dogovoreni posao, izvijestili su u četvrtak iz HŽ Infrastrukture. "Ukoliko izvođač radova i nakon zamjene podizvođača, Hidroelektre Niskogradnje, nastavi s dosadašnjim dinamikom izvođenja radova, pokazao bi da nema ozbiljnu namjeru dovršiti što bi konačno bila osnova za raskid ugovora", odgovorili su iz HŽ Infrastrukture na upit Hine. Poručili su i da je izvođač radova na projektu Dugo Selo-Križevci, domaćim konzorcij ponuditelja u kojem su DIV, Zagreb-Montaža i Dalekovod, u proteklom razdoblju više puta upozoravan na problematiku kašnjenja radova i neispunjenje planirane dinamike. "Obzirom na veličinu gradilišta i dijelova građevina koji se istovremeno izvode i koji imaju pojedinačnu dinamiku razrađenu u vremenskom planu, nemoguće je jednoznačno reći o kolikom je kašnjenju riječ. Ugovoreni rok izvođenja radova je veljača 2020. te izvođač, ako želi anulirati kašnjenje, radove mora nastaviti sa znatno pojačanom dinamikom", naglašavaju iz HŽ Infrastrukture. Ističe se i kako je vrijednost projekta koji obuhvaća izvedbu i nadzor radova 1,25 milijardi kuna od čega se 85 posto financira novcem iz EU fondova.

ZAGREB - Zagrebačka Zračna luka "Franjo Tuđman" u četvrtak je zabilježila ovogodišnjeg milijuntog putnika, to jest putnicu, i to 13 dana ranije nego lani, a ove je godine dosad bilo 11 posto više putnika nego u istom razdoblju prošle godine, istaknuto je u Zračnoj luci na dočeku te putnice. Milijunta putnica Zračne luke "Franjo Tuđman" ove je godine Višnja Mrazovac, koja je na letu aviokompanije Emirates putovala iz Zagreba u Dubai, a s mužem je preko Dubaija letjela u Delhi u posjet sinu koji je ondje zaposlen. "Posebno nam je drago što je milijunta putnica na letu Emiratesa, koji je od dolaska u Zagreb početkom lipnja prošle godine znatno pridonio povećanju prometa, što zagrebačka Zračna luka kontinuirano bilježi od otvaranja novoga putničkog terminala, kako u putničkom i prometu tereta, tako i s dolaskom novih aviokompanija i otvaranju novih linija", istaknuo je na dočeku član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb Huseyin Bahadir Bedir.

LONDON - Britanija će ponovno nacionalizirati željezničku rutu između Londona i Edinburgha, po treći put od 2007. godine, najavili su ovih dana iz britanske vlade, poručivši da građani promjene u vlasničkoj strukturi neće osjetiti. Britanska vlada u srijedu je objavila da je raskinula ugovor s privatnom tvrtkom Stagecoach, pet godina prije utanačenog roka, dodajući da će upravljati tom linijom - kojom se godišnje preveze 22 milijuna ljudi -  dvije do tri godine, nakon čega će uspostaviti novo javno-privatno partnerstvo. To je treći put od 2007. godine da se ključna linija između engleske i škotske prijestolnice, duga nekih 630 kilometara, vraća u ruke države nakon raskida ugovora.

LONDON - Cijene nafte približile su se u četvrtak na međunarodnim tržištima razini od 80 dolara, potaknute zabrinutošću za iranski izvoz zbog najavljenih američkih sankcija, što bi dodatno smanjilo opskrbu na ionako tijesno opskrbljenom tržištu. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 58 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 79,86 dolara. U gotovo identičnom su iznosu porasle i na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 72,06 dolara.

ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze u četvrtak su blago porasli, dok se nešto više trgovalo dionicama Valamar Riviere, Podravke, AD Plastika i Adris grupe. Crobex indeks trgovanje je zaključio s porastom za 0,08 posto, na 1.845,70 bodova, a Crobex10 za 0,02 posto, na 1.072,71 bodu. Redovni promet dionicama iznosio je 5,8 milijuna kuna, što je oko 1,2 milijuna kuna manje nego jučer. Najlikvidnija je bila dionica Valamar Riviere, s prometom od 1,36 milijuna kuna. Cijena joj je porasla za 0,24 posto, na 41,50 kuna. Za 0,64 posto, na 315 kuna, porasla je cijena dionicama Podravke, kojih je protrgovano za 775,5 tisuća kuna. Dionice AD Plastika imale su promet od 675,3 tisuće kuna, uz rast cijene za 1,79 posto, na 199,50 kuna. Nešto se više trgovalo i dionicama Adris grupe, povlaštenih je protrgovano za 643 tisuće kuna, a redovnih za 385,65 tisuća kuna. Pritom je cijena povlaštenim dionicama rovinjske grupe porasla za blagih 0,23 posto, na 444 kune, dok su redovne u većem plusu, za 1,41 posto, na 505 kuna. Među trgovanijim dionicama najveća je dobitnica dionica Tehnike s rastom cijene za 9,09 posto, na 144 kune. Nakon jučerašnjeg rasta za gotovo 16,5 posto, dionica Brodogradilišta Viktor Lenac predvodi današnje gubitnike s padom cijene za 8,85 posto, na 10,30 kuna. kuna.

OPATIJA - Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je u četvrtak da će bankarski sustav, čak i da ne dođe do bilo kakvog rješenja u Agrokoru, ostati stabilan, a banke dobro kapitalizirane. "I u najgorem scenariju, čak i da ne dođe do bilo kakvog rješenja, da banke moraju otpisati sva potraživanja, da natrag dobiju nulu, bankarski sustav će ostati stabilan i banke će ostati dobro kapitalizirane", rekao je Vujčić, odgovarajući na upite novinara na marginama konferencije "Hrvatsko novčano tržište". Očekuje da će se nagodba ipak postići. Na upit hoće li ostavka potpredsjednice Vlade Martine Dalić bitno utjecati na procese u Agrokoru, podsjetio je da sudionici procesa - vjerovničko vijeće i izvanredni povjerenik - kažu da neće. Ocijenio je da to generalno na gospodarstvo nema značajne učinke. "Naša je procjena bila da je u 2017. utjecaj onoga što se dogodilo u Agrokoru bio otprilike 0,2 do 0,3 posto manji BDP nego što bi bio da se to nije dogodilo, prije svega zbog toga jer su stale investicije, ne samo Agrokora, nego svih povezanih poduzeća koja su došla u probleme", kazao je. Procjenjuje da bi učinak u ovoj godini mogao biti oko 0,2 posto BDP-a, prvenstveno zbog investicija. Upitan je li zainteresiran za još jedan mandat, Vujčić je rekao da će to reći onome tko će ga pitati, ako će ga pitati. Na upit o suradnji s premijerom Andrejem Plenkovićem, odgovorio da u najvećoj mjeru surađuju na projektu eura, koji je podjednako projekt Vlade i HNB-a i da je ta suradnja do sada bila jako dobra.

ZAGREB - Nadzorni odbor Adris grupe podržava Upravu u nastojanju da se na pravičan način postigne nagodba u Agrokoru, izvijestili su u četvrtak iz Agris grupe nakon sjednice Nadzornog odbora i Uprave, dodavši i da se u prva četiri ovogodišnja mjeseca nastavlja uspješno poslovanje grupe. "Na današnjoj sjednici Nadzornog odbora i Uprave Adris grupe razmatran je tijek poslovanja tvrtki u sastavu Adris grupe te najnovija zbivanja u vezi s Agrokorom i mogućnostima naplate Adrisovih potraživanja proizašlih iz ugovora o poslovnoj suradnji, osiguranih založnim pravima na dionicama i drugim kvalitetnim instrumentima osiguranja plaćanja", navodi se u priopćenju. Također se ističe kako je u vezi s nagodbom, "Nadzorni odbor podržao napore svih sudionika nagodbe, nastojanja Uprave Adris grupe i poduzete pravne radnje kako bi se na pravičan način riješio ovaj uistinu zahtjevan proces i zaštitili legitimni Adrisovi interesi". Prema podacima iz izvješća o gospodarskom i financijskom stanju te o provedbi mjera izvanredne uprave u Agrokoru, pojedinačno najveći ne-bankovni kreditor Agrokora bila je Adris grupa s 967 milijuna kuna, a od svih dobavljača Agrokora najveći je bio TDR, koji čini gotovo tri posto obaveza prema dobavljačima.

ZAGREB - Projektom "Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi" želi se pomoći u plasmanu hrvatskih proizvoda u inozemstvo i povećati potrošnju ribe u Hrvatskoj, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju projekta u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predsjednik Grupacije akvakulture HGK Goran Markulin rekao je da je hrvatsko ribarstvo uglavnom izvozno orijentirano, a glavnina proizvoda ide na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i u Japan. Najznačajniji izvozni proizvodi su pritom tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, svježa i smrznuta sitna plava riba iz ulova te proizvodi iz prerade (riblje konzerve i slani inćuni). "Hrvatska zaostaje u konzumaciji ribe u odnosu na zemlje EU. Kod nas se troši oko 10 kilograma po glavi stanovnika, a u EU 20 kilograma i više, što govori da ima potencijala za povećanje potrošnje", istaknuo je Markulin.

ZAGREB - Uprava i Nadzorni odbor Ine na jučerašnjoj sjednici Nadzornog odbora usuglasili su novi prijedlog o isplati 812 milijuna kuna dobiti kao dividende, odnosno 81,20 kuna po dionici, izvijestili su u četvrtak iz Ine. To je više nego su bili usuglasili krajem ožujka kada je prijedlog bio isplata 550 milijuna kuna dobiti kao dividende, to jest 55 kuna po dionici, iako su zaključili kako je moguća i isplata ukupnog zakonski raspoloživog iznosa za dividendu od 1,35 milijardi kuna ili 135,34 kune po dionici.

BRUXELLES - Potražnja za novim automobilima u Europskoj uniji snažno se oporavila u travnju dok je u Hrvatskoj njezin rast dodatno usporio, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci udruženja europskih proizvođača ACEA. U travnju je u 27 zemalja Europske unije (bez Malte za koju podaci nisu bili dostupni) registrirano ukupno 1,3 milijuna novih automobila, 9,6 posto više nego u istom mjesecu lani, pokazuju podaci ACEA-e. U Hrvatskoj je u travnju, po podacima ACEA-e, registrirano ukupno 7.068 novih automobila, 13 posto više nego u istom mjesecu lani. U prva četiri mjeseca ove godine potražnja za novim automobilima u 27 zemalja EU-a (bez Malte) porasla je 2,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupno je u tom razdoblju u EU registrirano 5,48 milijuna novih automobila. U Hrvatskoj je u prva četiri mjeseca registrirano ukupno 20.927 novih automobila, 22,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su ACEA-e.

TOKYO - Japan razmatra uvođenje carina na uvoz američkih proizvoda u vrijednosti od 409 milijuna dolara, kao odgovor na carine na uvoz čelika i aluminija u SAD koje je nedavno nametnuo američki predsjednik Donald Trump, objavila je u četvrtak javna televizija NHK. Japanska vlada se priprema ovoga tjedna obavijestiti Svjetsku trgovinsku organizaciju o tom planu, što je nužan postupak po svjetskim trgovinskim pravilima, objavila je NHK. Taj potez vjerojatno je dio nastojanja da Washington doda Japan na popis zemalja koje su izuzete od američkih carina. Washington je, naime, uveo te carine, ali je neke zemlje privremeno izuzeo od primjene tih carina. Planirane protumjere Tokija bile bi iste vrijednosti kao i carine koje je nametnuo Washington, javlja NHK.

PARIS - Francuski energetski gigant Total sprema se povući iz milijardu dolara vrijednog plinskog projekta u Iranu uoči američke najave obnove sankcija Iranu, slijedeći time primjer još nekih velikih europskih kompanija, poput Allianza i Maerska. "Total neće nastaviti s realizacijom projekta SP11 (South Pars 11) i bit će prisiljen postupno ugasiti sve povezane poslove do 4. studenoga 2018. godine, osim ako američke vlasti ne odobre izuzeće tom Totalovom projektu zahvaljujući potpori francuskih i europskih vlasti", priopćila je kompanija. Total je prošle godine sklopio sporazum o razvoju plinskog polja Južni Pars u Iranu, uz početnu vrijednost planirane investicije od milijardu dolara. Navode da su do sada u taj projekt uložili nešto manje od 47 milijuna dolara te da se povlačenje iz Irana neće odraziti na zacrtane stope povećanja njihove proizvodnje.

ZAGREB - Berkshire Hathaway, tvrtka u vlasništvu poznatog investitora Warrena Buffetta, objavio je da je više nego udvostručio svoj udjel u izraelskom proizvođaču generičkih lijekova Teva Pharmaceutical i potvrdio da je postao drugi najveći dioničar Applea. Te promjene u portfelju Berkshire je objavio u redovnom kvartalnom izvješću regulatorima. Prema izvješću, Berkshire je na kraju ožujka posjedovao oko 173 milijarde dolara vrijedne dionice u desecima tvrtki u željezničkom, osiguravateljskom, energetskom, kemijskom, prehrambenom, maloprodajnom i drugim sektorima. Tako je, među ostalim, Berkshire objavio da sada ima oko 40,5 milijuna Tevinih američkih depozitarnih potvrda (ADR) vrijednih 693 milijuna dolara, dok je prije tri mjeseca imao 18,9 milijuna ADR-ova. Nakon što je to objavljeno cijena dionice Teve, koja je među ostalim vlasnica i hrvatske kompanije Pliva, porasla je za više od 5 posto.

OSLO - Norveška nije oduševljena sporazumom o razmjeni imovine između austrijskog OMV i ruskog Gazproma, budući da bi ruskom divu omogućio pristup norveškom epikontinentalnom pojasu, rekao je Reutersu ministar energetike nadležan za odobravanje sporazuma. "Rekli smo da nismo baš oduševljeni tim sporazumom jer želimo imati raznovrsne izvore opskrbe plinom za Europu", rekao je ministar Terje Soeviknes. "To je Europljanima važno, da znaju da imaju Norvešku kao stabilnog proizvođača. S Gazpromom u epikontinentalnom pojasu nekima bi to moglo postati upitno", objasnio je. Prema sporazumu dogovorenom krajem 2016. OMV je ponudio 38,5-postotni udio u norveškoj podružnici u zamjenu za četvrtinu udjela u dijelu Gazpromova plinskog polja u ruskom Urengoju.

SAN FRANCISCO - Sve više Googleovih radnika potpisuje internu peticiju kojom od poslodavca traže da se ne uključuje u "poslovanje s ratom", a neki su navodno dali i otkaz u znak prosvjeda protiv suradnje s američkom vojskom, pišu svjetski mediji. Oko 4.000 Googleovih radnika potpisalo je navodno peticiju koja je počela kružiti po kompaniji prije tri mjeseca sa zahtjevom internetskom divu da ne koristi umjetnu inteligenciju kako bi američke vojne dronove osposobila za točnije raspoznavanje ciljeva koje prate. Internetska stranica za tehnološke vijesti Gizmodo izvijestila je ovog tjedna da je desetak radnika odlučilo dati otkaz iz etičkih razloga.

MOSKVA - Najveći proizvođač dijamanata u svijetu ruska Alrosa planira povećati prihode od prodaje rijetkih dijamanata u boji zbog stabilne potražnje i time konkurirati vodećim igračima na tržištu Rio Tintu i De Beersu. "Nadamo se da će... Alrosa postati jedan od globalno vodećih  u prodaji brušenih dijamata u boji", rekao je za Reuters čelnik odjela prodaje ruske tvrtke Jevgenij Agureev. Alrosa i De Beers proizvode oko polovine svjetskih nebrušenih dijamanata svih vrsta, prozirnih i u bojama. Ruska je kompanija dosada uglavnom prodavala nebrušene dijamante u 'rinfuzi', ne prosijavajući dijamante u boji koji postižu višu cijenu. Poslovanje s brušenjem prozirnih i dijamanata u boji dosada joj je bilo skromno i lani je generiralo samo dva posto ukupnih prihoda kompanije od 4,6 milijardi dolara. Ageev kaže da će od ove godine Alrosa sortirati dijamante u 19 kategorija i većinu brusiti kako bi dobili više cijene.

 ZAGREB - Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u četvrtak, u odnosu na tečajnicu od srijede, kuna je ojačala prema euru za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od petka, iznosi 7,376126 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubio i švicarski franak, za 0,17 posto, na 6,235629 kuna po srednjem tečaju. Istodobno su prema kuni ojačale američka i britanska valuta, američki dolar za 0,02 posto, a britanska funta za 0,20 posto. Tako srednji tečaj dolara na tečajnici središnje banke koja se primjenjuje od petka iznosi 6,250954 kune, a funte 8,438538 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 96
Utvrđena na dan 17.5.2018.
Primjenjuje se od 18.5.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,690349

4,704462

4,718575

Kanada

124

CAD

1

4,880864

4,895551

4,910238

Češka

203

CZK

1

0,287996

0,288863

0,289730

Danska

208

DKK

1

0,987499

0,990470

0,993441

Mađarska

348

HUF

100

2,325301

2,332298

2,339295

Japan

392

JPY

100

5,629209

5,646147

5,663085

Norveška

578

NOK

1

0,769890

0,772207

0,774524

Švedska

752

SEK

1

0,715439

0,717592

0,719745

Švicarska

756

CHF

1

6,216922

6,235629

6,254336

Velika Britanija

826

GBP

1

8,413222

8,438538

8,463854

SAD

840

USD

1

6,232201

6,250954

6,269707

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,760039

3,771353

3,782667

EMU

978

EUR

1

7,353998

7,376126

7,398254

Poljska

985

PLN

1

1,715899

1,721062

1,726225

Napomena:
Za 16.5.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,802371 kn. 

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus