23:17, 10. Prosinac 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 17. studenoga 2017.

Objavljeno: 17.11.2017 u 05:52
Pregledano 78 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 17. studenoga 2017.

ZAGREB, 17. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić rekao je u petak kako je jučerašnjim izdavanjem euroobveznice završen prvi korak financijskog restrukturiranja cestarskog sektora te najavio da će se s konzorcijem domaćih banaka najkasnije do kraja prvog kvartala 2018. pokušati dogovoriti refinanciranje još 2,5 do 3 milijarde eura duga cestarskih poduzeća. Republika Hrvatska izdala je, naime, u četvrtak 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice, dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto, a Marić ističe da je to izdanje s najduljom ročnošću od kad Hrvatska izdaje vrijednosnice na međunarodnim tržištima, ali i najjeftinije izdanje euroobveznica do sada. Na konferenciji za novinare u Banskim dvorima Marić je rekao kako će to refinanciranje značiti najmanje 160 milijuna kuna godišnjih ušteda, odnosno oko dvije milijarde kuna u 12 godina ročnosti ove obveznice. Ukupni dug sektora, odnosno tvrtki Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb, iznosi oko 5,1 milijardu eura, a Marić je podsjetio da velik dio toga duga na naplatu dospijeva slijedeće dvije do tri godine.


ZAGREB -  Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izrazio je u petak zadovoljstvo postignutim izdanjem euroobveznica za refinanciranje duga cestarskog sektora te istaknuo da je već poduzet niz mjera restrukturiranja, od spajanja tvrtki HAC-ONC-a u HAC, do sezonskog povećanja cestarine, čiji je efekt bio oko 300 milijuna kuna. Najavio je i da će do kraja ove godine iz sustava HAC-a otići otprilike 200 ljudi, prirodnim odljevom ili dobrovoljno, a do 2020. iz sustava bi trebalo otići oko tisuću ljudi. "Odustali smo od monetizacije, odustali smo od prodaje autocesta, odredili smo se za financijsko i poslovno restrukturiranje. Smatramo da je to održiv projekt koji će definitivno imati za cilj da autoceste ostanu u hrvatskom vlasništvu. Smatramo da je to naš veliki potencijal", ocijenio je Butković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima koju je održao s ministrom financija Zdravkom Marićem. Butković je istaknuo i kako se uskoro očekuje početak izrade stručne studije o budućim modelima naplate cestarine, pri čemu bi novi model, svakako beskontaktni, trebao biti poznat do kraja 2018. Ističući da je ovaj proces "jedna od najvećih reformi u Hrvatskoj danas", Butković je kazao kako očekuje da on bude dovršen do 2020.- 2021. godine.


ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić u petak je izjavio da je kao zaposlenik Agrokora razgovarao s Ivicom Todorićem oko svog odlaska na mjesto ministra financija, kazavši da tu nema nikakve tajnovitosti. "Naravno da sam razgovarao, bio sam zaposlenik tada Agrokora. O čemu smo razgovarali i na koji način smo razgovarali, nema nikakve pretjerane tajnovitosti", rekao je Marić na novinarski upit je li prije odlaska na dužnost ministra financija o tome razgovarao s Ivicom Todorićem. Novinari su Marića pitali i je li sudjelovao u razgovorima o otpuštanju deviznih rezervi još dok je bio na mjestu državnog tajnika u Ministarstvu financija, kao što to spominje bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski, te je li sudjelovao u razgovorima s Tomislavom Karamarkom i Ivicom Todorićem o tome da Rohatinski uđe u politiku, o čemu je govorio Nikola Grmoja iz Mosta. Marić je rekao kako je proteklih par dana bio na putu te da nije čuo izlaganje odnosno cijelu sjednicu saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. "Kao državni tajnik i ministar bilo gdje i na bilo kojem sastanku uvijek i isključivo radim profesionalno i odgovorno", rekao je. U vrijeme mandata guvernera Rohatinskog neovisnost i nedodirljivost HNB-a bila je i na još višim razinama, rekao je Marić, koji ne zna kako se netko i na koji način mogao uplitati u bilo kakve odluke koje bi HNB donosio, poglavito što je u to vrijeme bio državni tajnik te je pomalo iznenađen zašto se spominje njegovo ime u tom kontekstu.


ZAGREB - Jadranski naftovod (Janaf) objavio je u petak poziv za izvanrednu glavnu skupštinu za 28. prosinca, a među prijedlozima odluka je i ona o sudjelovanju Janafa u postupku javne ponude novih dionica, tj. dokapitalizaciji kutinske Petrokemije. Uprava Petrokemije sazvala je za 11. prosinca skupštinu na kojoj će dioničarima predložiti povećanje temeljnog kapitala izdavanjem 45 milijuna redovnih dionica nominalne vrijednosti 10 kuna, čime se namjerava prikupiti 450 milijuna kuna. Janaf bi, kaže se u prijedlogu odluke, sudjelovao u dokapitalizaciji Petrokemije pod uvjetom cjelovite provedbe Faze 1 dokapitalizacije, u skladu s Programom restrukturiranja Petrokemije. To znači da bi u dokapitalizaciji temeljni kapital Petrokemije trebao biti povećan za 450 milijuna kuna izdavanjem novih dionica pojedinačnog nominalnog iznosa 10 kuna, s time da bi se dokapitalizacija smatrala uspjelom ako se upišu i uplate dionice od najmanje 400 milijuna kuna. Drugi Janafov uvjet je isključenje od obveze objave ponude za preuzimanje, a treći izuzeće Janafa od bilo kakve obveze na daljnja ulaganja u Petrokemiju ili davanja jamstava kutinskoj tvrtki. Pod pretpostavkom zadovoljenja tih triju uvjeta, Janaf će sudjelovati u povećanju temeljnog kapitala Petrokemije ulogom u novcu od 50 milijuna kuna, kaže se u prijedlogu odluke za izvanrednu skupštinu.


ZAGREB - Tvrtke iz sastava Agrokora koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi za kraj studenoga sazvale su glavne skupštine na kojima trebaju donijeti odluke o pokriću gubitaka iz prošle godine, a dioničarima Zvijezde predloženo je i da Deloitte imenuju posebnim revizorom za odnose s Agrokorom, dok taj prijedlog ne bi prihvatili Belje i Vupik. Kako se navodi u odlukama o sazivanju glavnih skupština objavljenim na Zagrebačkoj burzi, uprave Leda, Jamnice, Zvijezde, Belja, Vupika, PIK Vinkovaca i Žitnjaka sazvale su glavne skupštine na zahtjev izvanrednog povjerenika za Agrokor, a uz izvješće revizora za 2016., predloženo je i da dioničari usvoje temeljna i konsolidirana financijska izvješća za prošlu godinu kao i da donesu odluku o pokriću gubitaka ostvarenih u 2016. Sve bi te kompanije za revizora u 2017. izabrale PricewaterhouseCoopers. Prema prijedlogu odluka iz poziva, Ledo, Jamnica i Zvijezda pokrile bi svoje gubitke iz zadržane dobiti, a ostale tvrtke iz budućeg poslovanja. Dioničarima sedam Agrokorovih tvrtki predloženo je i da na skupštinama daju razrješnice (povjerenje) upravama za rad i način na koji su vodile te tvrtke kao i da daju razrješnice nadzornim odborima za rad i način na koji su nadzirali poslovanje društva za 2016. godinu. Na dnevnom redu skupština triju tvrtki - Zvijezde, Belja i Vupika - su i prijedlozi odluka da se Deloitte imenuje posebnim revizorom za vođenje poslova tih tvrtki s posebnim naglaskom na vođenje poslova spram najvećeg pojedinačnog dioničara, Agrokora d.d. I dok je, prema objavljenim pozivima, skupštini Zvijezde predloženo da taj prijedlog prihvati, dioničarima Belja i Vupika predloženo je da ga odbiju.


NIKOZIJA - Cipar je već u prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvario rekordnih 3,4 milijuna turističkih dolazaka, nadmašivši brojku od 3,18 milijuna ostvarenih u čitavoj 2016. godini, pokazale su u petak službene statistike. Otočna zemlja može zahvaliti takve rezultate reputaciji sigurne oaze u regiji istočnog Mediterana u razdoblju nemira i previranja koji pritišću turističke sektore njezinih tradicionalnih konkurenata Egipta, Tunisa i Turske. Procvat u turizmu pomogao je ciparskom gospodarstvu da se vrati na put rasta nakon što su međunarodni zajmodavci s 10 milijardi eura zajmova u ožujku 2013. pritekli u pomoć posrnulom otočnom gospodarstvu i tamošnjim insolventnim bankama. Prihodi od turizma čine oko 12 posto ciparskog BDP-a i smatraju se zaslužnim za brzi oporavak gospodarstva.


GUANGZHOU/PEKING - Njemački automobilski div Daimler planira uložiti pet milijardi juana (640 milijuna eura) u proizvodnju električnih automobila i baterija u Kini, najavio je čelnik Daimlerova kineskog poslovanja Hubertus Troska. Ulaganje je sastavni dio Daimlerove 10 milijardi eura vrijedne globalne inicijative u segmentu 'zelenih' automobila, kazao je Troska. Također bi trebalo pomoći kompaniji da ispuni najavljene službene kineske kvote o udjelu zelenih automobila u proizvodnji i prodaji.


LONDON - Cijene nafte ponovo su u petak prekoračile razinu od 62 dolara na međunarodnim tržištima, potaknute novim signalom iz Saudijske Arabije da su spremni poduprijeti produljenje razdoblja smanjene opskrbe i nakon isteka važećeg sporazuma. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 76 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 62,13 dolara. Na američkom tržištu bila je u plusu 89 centi te se barelom trgovalo po 56,03 dolara.


ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze trgovanje su petak zaključili u blagom plusu, no na tjednoj su razini u minusu, dok se nešto više danas trgovalo dionicama HT-a i Jamnice, a u bloku dionicama Ine. Crobex je u petak tek neznatno porastao, za 0,02 posto, na 1.853,08 bodova. To je četvrti dan za redom kao Crobex raste, no nije uspio nadoknaditi nešto veći pad s početka tjedna pa je u odnosu na prošli petak u minusu od 0,21 posto. Specijalizirani Crobex10 raste drugi dan za redom i u odnosu na jučer je u plusu za 0,08 posto te tjedan zaključuje na 1.087,28 bodova. Crobex10 veći je dio tjedna bio u minusu pa je na tjednoj razini niži za 0,50 posto. Redovni promet dionicama danas je iznosio 6,3 milijuna kuna, što je oko 1,9 milijuna kuna više nego jučer, a još je 2,2 milijuna kuna prometa ostvareno blok transakcijom dionicama Ine. U redovnom trgovanju najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 971,2 tisuće kuna, a cijena joj je pala za 0,42 posto, na 167,40 kuna. Dionicama Jamnice cijena stagnira na 11.000 kuna, a protrgovano ih je za 916,6 tisuća kuna. Više od pola milijuna kuna prometa danas su imale još dvije turističke dionice - Arena Hospitality groupa 672,3 tisuće kuna te Valamar Riivere 564,2 tisuće kuna, kao i dionica Atlantic grupe 642,6 tisuća kuna. Sve su tri u cjenovnom plusu, pri čemu najveći rast bilježi dionica Atlantica, za 3,25 posto, na 890,01 kunu, dok je dionicama Arene cijena porasla za 0,61 posto, na 468 kuna, a Valamara za 0,50 posto, na 43,90 kuna.


ZAGREB - Tržište nekretnina u dijelu Hrvatske je zbog povećane potražnje i investicija u odnosu na zadnjih par godina malo živnulo, ali u nekim dijelovima zemlje gotovo je zamrlo i teško je očekivati poboljšanje, ocjena je predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravka Ranilovića s 28. foruma poslovanja nekretninama. "Živahnije nego prije, tržište nekretnina vidimo na obali, što je velikim dijelom potaknuto turizmom, no u dijelovima zemlje poput Slavonije, Like, pa i u okolici Zagreba gotovo se ništa ne događa - niti se prodaje, niti kupuje, niti gradi i to je sigurno žalosna situacija za agente iz tih krajeva", kazao je Ranilović. Dodao je kako rast potražnje i nešto živahnije tržite nije pratio značajniji rast cijena nekretnina. Ističe da je tržište po kriteriju cijena obilježeno izrazitim razlikama Zagreba, obale i unutrašnjosti. Stoga, kako je rekao, ne bi trebalo stvarati krivi dojam da je sve "bajno i sjajno" jer u većini zemlje nije, kao što smatra da ne bi trebalo uprosječivati cijene jer to ne daje pravu sliku stanja.


ZAGREB - Zimski paket mjera Europske komisije (EK), koji uz ostalo predviđa objedinjavanje energetske i klimatske strategije s ciljem povećanja efikasnosti energetskog sustava i udjela "čistih" energija, unijet će velike promjene i u hrvatski energetski sustav te dovesti do revizije niza hrvatskih zakona, rečeno je na forumu "Dan energije u Hrvatskoj". "Hrvatsku i Europu čekaju dramatične promjene u sektoru energetike koje će početi vrlo brzo. Pred nama je snažno tranzicijsko razdoblje", rekao je predsjednik Hrvatskog energetskog društva Goran Granić. "Nakon što dobijemo direktive EU-a vezane uz zimski paket, doći će i do revizije hrvatskih zakona, vjerojatno već iduće godine", naveo je, dodavši  kako nas čekaju  promjene zakona o tržištu električnom energijom, obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti kao i promjene niza podzakonskih akata.


ZAGREB - Sunce koncern objavilo je u petak da je putem svoje tvrtke Punta Zlatarac Tučepi zaključilo kupnju turističkog zemljišta površine 320 tisuća četvornih metara u Sutivanu na Braču, s namjerom gradnje tri nova hotela, u suradnji s njemačkim touroperatorom TUI. Riječ je o završnoj fazi uspostave zajedničkog pothvata (Joint Venture - JV) Sunce koncerna, hotelske kuće iz sastava tog koncerna Hoteli Tučepi i TUI-ja kroz društvo Punta Zlatarac Tučepi d.o.o. Naime, prošlog su tjedna Hoteli Tučepi prodali TUI-ju 50 posto tvrtke Punta Zlatarac Tučepi za 31,5 milijuna eura. Prema tom sporazumu, Punta Zlatarac postaje JV, a u zajedničkom upravljačkom društvu (Managment Company) TUI će imati 51 posto, a Sunce koncern 49 posto vlasničkog udjela. To će zajedničko upravljačko društvo, najavljuju danas iz koncerna Sunce, upravljati i hotelima koji se planiraju izgraditi na Braču, kao i svim hotelima u vlasništvu tvrtke Punta Zlatarac (za sada je to samo hotel TUI Blue Jadran u Tučepima).


ZAGREB - Početkom sljedećeg tjedna počinje isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima za proizvodnu 2017. godinu i to isplatom predujma od 922 milijuna kuna, što je 116 milijuna kuna više nego prošle godine, izvijestilo je u petak Ministarstvo poljoprivrede. Potporu će primiti oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koja su podnijela jedinstveni zahtjev u 2017. i koja su prošla kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Predujam će poljoprivrednim proizvođačima biti isplaćen zaključno s 30. studenoga, navode iz Ministarstva. Napominju kako novac za tu avansnu isplatu dolazi iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi, a isplaćuje se 70 posto EU dijela sredstava namijenjenih proizvodnoj 2017. godini.


ZAGREB - Hrvatski realni sektor, odnosno poduzeća iz sektora industrije, građevinsrtva, trgovine i nefinancijskih usluga, u 2016. godini su zabilježila nominalni rast poslovne aktivnosti u odnosu na godinu ranije, tj. rast prometa, dodane vrijednsti i broja zaposlenih, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako su, prema privremenim podacima, poduzeća u realnom sektoru lani ostvarila promet od 611 milijardi kuna, što je rast od 3,3 posto prema godini ranije te dodanu vrijednost od 168,3 milijarde kuna ili 4,2 posto više. U realnom sektoru prošle je godine poslovalo ukupno 147.481 poduzeća s 996.794 zaposlenih, ili 0,7 posto više zaposlenih nego u godini ranije.


LUXEMBOURG - Godišnja stopa inflacije u eurozoni blago je oslabila u listopadu, skliznuvši na 1,4 posto, dok je na području Europske unije ponovo usporila na 1,7 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. U kolovozu i rujnu inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je 1,5 posto na području jedinstvene valute, dok je u listopadu skliznula na 1,4 posto. U EU je, pak, inflacija u kolovozu iznosila 1,7 posto, u rujnu je porasla na 1,8 posto, da bi u listopadu ponovno skliznula na 1,7 posto, pokazuju podaci Eurostata. Među zemljama članicama, najnižu godišnju inflaciju u listopadu su zabilježili Cipar, 0,4 posto, a potom Irska, Grčka i Finska, po 0,5 posto. Najviša je, pak, inflacija zabilježena u Litvi, 4,2 posto. Slijede Estonija, sa četiri posto, i Velika Britaniji, s tri posto. U Hrvatskoj je u listopadu godišnja inflacija, mjerena HICP-om, ostala nepromijenjena u odnosu na mjesec ranije i iznosila je 1,6 posto. Na mjesečnoj razini cijene su, pak, porasle 0,1 posto.


FRANKFURT - Gospodarstvo eurozone još ovisi o jeftinim kreditima a Europska središnja banka (ECB) koristi produljeni program kupnje obveznica kako bi odgodila očekivanja o podizanju troškova zaduživanja, kazao je u petak bančin predsjednik Mario Draghi. U ECB-u prevladava uvjerenje da će se ekonomski oporavak eurozone nastaviti iako slabašan rast plaća znači da monetarna politika mora ostati poticajna, ističe Draghi. "Ključni su motor oporavka i dalje vrlo povoljni uvjeti financiranja za kompanije i kućanstva, koji su pak uvelike ovisni o našim mjerama", dodao je predsjednik ECB-a. U listopadu središnja monetarna institucija eurozone odlučila je nastaviti kupovati obveznice do rujna iduće godine a po potrebi i dulje, čime bi ukupan iznos ubrizgan u financijski sustav mogao dosegnuti 2.550 milijardi eura. Također su najavili da će zadržati ključne kamatne stope na važećim, rekordno niskim razinama "znatno nakon" isteka programa kupnje imovine.


MÜNCHEN - Njemački inženjerski div Siemens širom svijeta ukinut će oko 6.900 radnih mjesta, čime će smanjiti ukupan broj zaposlenika za 2 posto i to uglavnom u odjelu za struju i plin, koji je pogođenim snažnim rastom obnovljivih izvora energije. Većina rezova, odnosno 6.100 radnih mjesta, biti će provedeno prije 2020. u odjelu struje i plina, koji je nekad rastao na opskrbi velikih plinskih turbina za proizvodnju električne energije, no do danas ih je pretekla globalna potražnja za solarnim i vjetrenim kapacitetima. "Industrija proizvodnje električne energije doživljava poremećaje neviđenog razmjera i brzine. Sa svojom inovativnom snagom i brzorastućim kapacitetima proizvodnje, obnovljivi izvori stavljaju druge oblike proizvodnje električne energije pod povećani pritisak", kazala je članica uprave Siemensa Lisa Davis.


LJUBLJANA - Ljubljanski Petrol u prvih je devet mjeseci ove godine ostvario 3,3 milijarde eura prihoda, 23 posto više nego u istom razdoblju lani te čistu dobit od 60,3 milijuna eura što je povećanje od pet posto, objavila je u petak po prihodu najveća slovenska kompanija. Petrolova EBITDA na razini grupe iznosila je 122,5 milijuna eura i povećana je prema lani za 11 posto. Iz osnovne djelatnosti, prodaje naftnih derivata, Petrol je ostvario 63 posto dobiti, 20 posto prodajom komercijalne robe u trgovinama na svojim crpkama, a ostalo uglavnom prodajom drugih energenata kao što su ukapljeni plin i električna energija.


LONDON - Dolar je u petak na međunarodnim tržištima oslabio prema košarici valuta, nakon što je dobra vijest u vezi porezne reforme pala u drugi plan zbog novih medijskih izvješća o mogućoj ruskoj ulozi u američkim predsjedničkim izborima. Američka je valuta u takvom ozračju prema japanskoj oslabila više od 0,5 posto, na 112,395 jena, najniže razine od 19. listopada. Eurom se trgovalo po 1,1794 dolara, što znači da je u usporedbi s prethodnim zatvaranjem prema dolaru ojačao 0,2 posto. Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je stoga skliznuo 0,3 posto, na 93,700 bodova.


TOKYO - Airbnbovi poslovni prostori u Japanu pretraženi su zbog sumnje u kršenje propisa o ravnopravnom tržišnom natjecanju, priopćio je u petak internetski gigant. Japanska Komisija za poštenu trgovinu (Fair Trade Commission - JFTC) navodno je pretražila urede zbog sumnje da Airbnb od korisnika traži da se registriraju samo na njihovim stranicama i da prekinu suradnju s drugim platformama. "Japan Fair Trade Commission pretražio je na licu mjesta prostorije Airbnb Japana i mi surađujemo s njihovom pokrenutom istragom", navodi se u priopćenju kompanije.


ZAGREB - Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u petak, u odnosu na tečajnicu od četvrtka oslabila prema euru za 0,11 posto, a prema tečajnici od prošloga petka za 0,29 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od subote, iznosi 7,559013 kuna. Istodobno su prema kuni na tjednoj razini oslabile sve ostale važnije inozemne valute. Američki je dolar pojeftinio 1,05 posto, britanska funta 0,55 posto, a švicarski franak 0,83 posto. Tako srednji tečaj dolara iznosi 6,401061 kunu, funte 8,462845 kuna i franka 6,459039 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a kuna je ojačala prema dolaru za 0,21 posto, prema funti za 0,01 posto i prema franku za 0,14 posto.

 

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 223
Utvrđena na dan 17.11.2017.
Primjenjuje se od 18.11.2017.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,814320

4,828806

4,843292

Kanada

124

CAD

1

5,005869

5,020932

5,035995

Češka

203

CZK

1

0,294768

0,295655

0,296542

Danska

208

DKK

1

1,012812

1,015860

1,018908

Mađarska

348

HUF

100

2,417894

2,425170

2,432446

Japan

392

JPY

100

5,669828

5,686889

5,703950

Norveška

578

NOK

1

0,780159

0,782507

0,784855

Švedska

752

SEK

1

0,759765

0,762051

0,764337

Švicarska

756

CHF

1

6,439662

6,459039

6,478416

Velika Britanija

826

GBP

1

8,437456

8,462845

8,488234

SAD

840

USD

1

6,381858

6,401061

6,420264

EMU

978

EUR

1

7,536336

7,559013

7,581690

Poljska

985

PLN

1

1,777563

1,782912

1,788261

Napomena:
Za 16.11.2017. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,981486 kn. 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus