13:42, 23. Lipanj 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo, 15. lipnja 2017.

Objavljeno: 15.06.2017 u 08:24
Pregledano 35 puta

Autor: Icom, Hina
 Gospodarstvo, 15. lipnja 2017.

ZAGREB, 15. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZAGREB - S 15. lipnjem u zemljama EU-a počinje primjena nove uredbe koja određuje da korisnici i u roamingu ili u mobilnim mrežama u inozemstvu plaćaju cijene iz svojih tarifa u matičnim zemljama, pri čemu telekom analitičari upozoravaju na oprez pri 'trošenju' mobilnog interneta.

Roaming znači da korisnici 'gostuju' u drugim mobilnim mrežama izvan svojih zemalja, a novi propisi, koji su više od deset godina pripremani uz brojne otpore i ustanova i operatora u Europi, sada donose promjene uredbom Europskog parlamenta i Vijeća kojom su izmijenjena dosadašnja pravila za veleprodajna tržišta roaminga, čime su se stekli i svi preduvjeti da cijene usluga u roamingu (govorne i SMS usluge te prijenos podataka) budu jednake domaćim cijenama.

To znači da će cijene u roamingu korisnicima kada se nalaze u inozemstvu biti jednake nacionalnim cijenama prema drugim mobilnim mrežama, no telekom analitičari iz Europe upozoravaju korisnike na oprez pri korištenju mobilnog interneta odnosno prijenosa podataka.


Koristiti besplatni wi fi gdje god i kad god je moguće najbolje rješenje

Analitičari se slažu da će novu regulaciju roaminga korisnici najbolje moći osjetiti za glasovne mobilne pozive (razgovore) i SMS poruke, ali i da bi za mobilni pristup internetu i prijenos podataka mogli imati i troškove koji bi ih mogli iznenaditi.

Prenose i poruke Europske komisije korisnicima "ako kod kuće imate neograničene mobilne podatke ili vrlo jeftine mobilne podatke, vaš operator može primijeniti ograničenje na podatke tijekom roaminga. Ako je to slučaj, operator vas mora obavijestiti unaprijed o tome i upozoriti vas kada dođete do toga, a sve preko toga bit će podložno dodatnoj naplati".

Stoga korisnicima savjetuju da za mobilni pristup internetu u inozemstvu koriste besplatni wi fi gdje god i kad god je to moguće, a dobrim rješenjem drže i da korisnici na putovanju (turisti) kupe lokalnu SIM karticu u državi-članici koju posjećuju.


Međunarodni i pozivi iz Hrvatske prema drugim zemljama nisu u roaming regulaciji

Povodom nove regulacije roaminga, iz Hrvatskog telekoma (HT) su objasnili da to znači da će korisnici moći povoljnije koristiti usluge dok su na putovanju u stranoj zemlji, ali da se to ne odnosi na međunarodne pozive odnosno pozive iz Hrvatske prema stranim zemljama.

"Međunarodni pozivi nisu obuhvaćeni roaming regulacijom, te za njih i dalje vrijede sva postojeća pravila sukladno uvjetima tarife/opcije koju korisnik ima. Dakle, ako korisnik iz Hrvatske poziva broj u Njemačkoj, razgovor će mu se naplatiti sukladno njegovoj tarifi kao međunarodni poziv. No, ako korisnik iz Hrvatske, za vrijeme svog boravka u primjerice Njemačkoj, poziva broj u Hrvatskoj ili bilo gdje u EU, i pritom koristi SIM karticu nekog od hrvatskih operatora, poziv će se tretirati kao roaming te će se naplatiti sukladno važećim roaming pravilima", objašnjavaju iz najvećeg telekoma u Hrvatskoj.

Napominju da će HT, kao i ostali operatori u EU, s ciljem sprječavanja zloporabe ili prekomjerne uporabe u roamingu, moći primijeniti tzv. politiku pravedne uporabe na potrošnju roaming usluga u zemljama EEA, te će u tom slučaju povrh nacionalne cijene usluga moći dodatno naplatiti najviše 0,29 kuna za odlazni poziv unutar EEA, 0,09 kn za SMS i 0,07kn/MB.

Pritom će maksimalni iznosi koji se mogu naplatiti za usluge na području EEA iznositi od 1,76 kn za odlazni poziv, 0,55 kn za SMS, i 1,86 kn/MB, dok se dolazni poziv na području EEA ne naplaćuje, a obračunske jedinice u EEA u slučaju naplate dodatne roaming naknade su za odlazni poziv 30 sekundi prva minuta, kasnije 1 sekunda i za dolazni poziv 1 sekunda, prijenos podataka 1 kilobajt.


Nova regulacija roaminga isključivo za zemlje EU/EEA i s politikom pravedne uporabe

Iz Vipneta smatraju da svi korisnici trebaju znati da se nova regulacija roaminga odnosi isključivo na EU/EEA (zemlje EU-a uz još Norvešku, Island i Lihtenštajn), kao i da podrazumijeva i tzv. politike pravedne uporabe s više mjera kojima je cilj sprječavanje prekomjernog korištenja roaming usluga po domaćim cijenama, kao i zlouporaba.

"Među mjerama koje se mogu primijeniti su uvođenje praga za korištenje podatkovnog prometa po domaćim cijenama, primjena mehanizama za utvrđivanje jesu li korisnici u određenom periodu uglavnom boravili u RH ili drugoj državi, nadziranja eventualne organizirane preprodaje SIM kartica i drugih", kažu iz Vipneta dodajući da slijedom toga mogu za roaming odrediti prag potrošnje te u prekoračenju naplatiti dodatnu naknadu za podatkovni promet od 0,07 kuna po megabajtu (kn/MB) s uključenim PDV-om, odnosno maksimalnih 1,86 kn/MB s PDV-om.

Kažu i da je moguća i dodatna naplata SMS poruka i poziva u slučajevima prekoračenja tzv. fer upotrebe, a korisnici će prije naplate dodatne naknade o tome dobiti personaliziranu obavijest.


ZAGREB - Tvrtke iz sastava Agrokora u srijedu su izvijestile da će revizorsko izvješće za 2016. biti gotovo do 31. srpnja, a financijska izvješća za prvo i drugo tromjesečje ove godine najkasnije do 31. kolovoza, dok su neke u odgovorima dioničarima objavile i podatke o mogućim obvezama i potraživanjima prema koncernu i povezanim tvrtkama te po osnovu sudužništava i jamstava.

Putem Zagrebačke burze osam je tvrtki iz sastava Agrokora - Belje, Jamnica, PIK Vinkovci, Vupik, Zvijezda, Ledo, Tisak i Žitnjak - izvijestilo o odgodi objave financijskih izvješća.  

Kako navode, novi revizor PricewaterhouseCoopers obavijestio ih je da zbog neplanirano velikog opsega posla nije u mogućnosti završiti reviziju poslovanja u prvotno procijenjenim rokovima te procjenjuju da će ga revizorsko izvješće za poslovnu g. 2016. biti gotovo do 31. srpnja, a financijska izvješća za prvo i drugo tromjesečje ove godine najkasnije do 31. kolovoza. Prvotno je bilo najavljeno da će izvješća biti objavljena najkasnije do 30. srpnja.


Tri tvrtke objavile i podatke o potraživanjima i obvezama te jamstvima i sudužništvima

Tri su tvrtke iz sastava koncerna - Jamnica, Belje i PIK Vinkovci - na Zagrebačkoj burzi objavile i očitovanja svojih uprava na upite dioničara zaprimljene na glavnim skupštinama održanim početkom lipnja, a među deset pitanja su i ona o potraživanjima i obvezama prema svakoj pojedinačnoj povezanoj osobi kao i obvezama temeljem jamstava izdanih u korist vladajućeg društva odnosno Agrokora te jamstvima i sudužništvima u korist povezanih osoba.

Prema tim podatcima, ukupan iznos prijavljenih potraživanja Jamnice u postupak izvanredne uprave iznosi 1,36 milijardi kuna, od čega najviše, 1,06 milijardi kuna, prema Agrokoru d.d., dok ukupne obveze Jamnice prema povezanim društvima iznose 25,9 milijuna kuna.

Potraživanja Belja prema svakoj pojedinačnoj povezanoj osobi na dan 10. travnja 2017. iznose ukupno 106,06 milijuna kuna, od čega se polovica ili 53,2 milijuna kuna odnosi na PIK Vrbovec, dok u stavci obveza Belje iskazuje iznos od ukupno 987,6 milijuna kuna, od čega se na Agrokor odnosi 899,6 milijuna kuna.  

Potraživanja PIK-a Vinkovci ukupno iznose 36,5 milijuna kuna, od čega najviše, 14,1 milijun kuna, prema tvrtki Eko Biograd te Konzumu 11,04 milijuna kuna, dok obveze te tvrtke i njegovih tvrtki kćeri Eko Biograd i Felix iznose 1,1 milijardu kuna, od čega se najveći dio odnosi na Agrokor, 799,5 milijuna kuna, te Agrokor trgovinu 294 milijuna kuna.


Visoki iznosi danih jamstava

Uz ogradu kako nije riječ o konačnim odnosno finalnim iznosima te su tri tvrtke iznijele i podatke o ukupnom iznosu mogućih1 obveza po osnovi sudužništva i jamstava (supsidijarnih i solidarnih) u korist vladajućeg društva odnosno Agrokora te jamstava i sudužništava u korist povezanih osoba osim vladajućeg društva.  

Iz Jamnice tako navode kako ukupan iznos potencijalnih obveza te tvrtke po osnovi sudužništva i jamstava u korist Agrokora iznosi 27,08 milijardi kuna, a u korist povezanih osoba 4,13 milijardi kuna.

PIK Vinkovci navodi ukupan iznos potencijalnih obveza po osnovi sudužništava i jamstava u korist Agrokora u iznosu od 21,08 milijardi kuna, a u korist povezanih osoba 37,38 milijuna kuna.

Obveze Belja temeljem jamstava izdanih u korist Agrokora na dan 9. travnja 2017. iznose 19,35 milijardi kuna, a temeljem sudužništva u korist vladajućeg društva 375 milijuna kuna, dok jamstva i sudužništva u korist povezanih osoba iznose 879,09 milijuna kuna.

Sve tri tvrtke pritom napominju kako ti iznosi nisu konačni, s obzirom da je u tijeku usklađivanje potraživanja s vjerovnicima u postupku izvanredne uprave.

S obzirom da tvrtka trenutno nema informaciju o trenutnom stanju duga usuglašeno potvrđenu od strane vjerovnika i glavnog dužnika, izvješćuje o tražbinama na temelju iznosa određenih u potpisanim ugovorima što može biti različito od trenutnog duga ukoliko su određene tražbine djelomično ili u cijelosti podmirene, istovjetna su objašnjenja Jamnice, Belja i PIK-a Vinkovci.

Uprave tih tvrtki objašnjavaju i kako se sva jamstva odnose na društva koncerna Agrokor i riječ je uglavnom o jamstvima po zajmovima i drugim financijskim instrumentima koja su korištena u svrhu financiranja cijelog koncerna pa i same Jamnice, Belja i PIK-a Vinkovci.

"Kako je financiranje koncerna bilo centralizirana funkcija na razini Agrokora d.d., i uobičajena kroz dugi niz godina, Uprava društva nije imala nikakvih saznanja a niti su, prema njihovom najboljem znanju, postojale okolnosti na temelju kojih bi se dalo zaključiti o postojanju ili mogućim nedopuštenim raspolaganjima u svezi predmetnih jamstava.

Pored toga, imajući u vidu da je riječ o povezanim društvima, te da je Agrokor d.d. kao vladajuće društvo koncerna objavljivao godišnje revidirano konsolidirano financijsko izvješće, iz kojega se mogla vidjeti svrha i namjena za koja su jamstva izdavana te koja su izvješćivala o stabilnom financijskom stanju koncerna Agrokor, nije postojala nikakva okolnost koja bi upućivala na obvezu provođenja bilo kakvih insolvencijskih testova", ističu iz uprava triju Agrokorovih tvrtki.

Također navode kako se financijska politika koncerna temeljila na zajedničkom financiranju tvrtke, budući su sredstva bila namijenjena upravo članicama grupe. Tako su i Jamnica, Belje i PIK Vinkovci kao članice koncerna dugi niz godina imale korist od sinergijskih učinaka koncerna i to ponajviše kroz maloprodajne kanale, prvo Konzum a kasnije i Mercator, zatim izvoz u BiH, Srbiju te Sloveniju, ističu iz tih tvrtki, dodajući i kako su po potrebi od vladajućeg društva dobivale financijska sredstva potrebna za redovito financiranje tekućeg poslovanja. Pritom iz Belja i PIK-a Vinkovci iznose i podatke o ulaganjima Agrokora u te tvrtke u razdoblju od 2005. do 2017. - u Belje 2,02 milijarde kuna, a PIK Vinkovci 469,6 milijuna kuna.

Uprave triju tvrtki također smatraju da samo izdavanje jamstava u korist društava koncerna nije samo po sebi štetna radnja, kao i da u slučaju da jamstva budu aktivirana postoji obveza vladajućeg društva na naknadu štete koja proizlazi iz Zakona o trgovačkim društvima.

"Financiranje koncerna jamstvima povezanih društava nije neuobičajeno i tek s eventualnim formalnim zahtjevom za isplatu po jamstvu, društvu može prijetiti šteta. U tom smislu je društvo podnijelo u postupku izvanredne uprave nad vladajućim društvom zahtjev da mu se osigura iznos kojeg bi eventualno mogao platiti po izdanim jamstvima (uvjetna tražbina)", ističu iz Jamnice, Belja i PIK-a Vinkovci.

Te su tvrtke, sukladno zakonskim odredbama, podnijele zahtjev da im se osigura iznos što će ga možda platiti za dužnika i njegova ovisna i povezana društva i to razmjerno iznosu koji bi im pripao kao vjerovniku u postupku izvanredne uprave. Uprava je mišljenja da jedino aktivacija izdanih jamstava moguče predstavljaju štetu za tvrtku te da bi bilo kakav drugi oblik moguće buduće štete koja bi naknadno mogla nastati društvu nije moguće prijaviti temeljem zakonskih odredbi, navode iz Jamnice, Belja i PIK-a Vinkovci u odgovorima na upite dioničara.

 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus