19:12, 23. Svibanj 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 14.svibnja 2018.

Objavljeno: 14.05.2018 u 06:17
Pregledano 32 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 14.svibnja 2018.

ZAGREB, 14. svibnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

 

ZAGREB - Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić u ponedjeljak je izjavio kako je Martina Dalić kao potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva bila predana provođenju reformi te se nada da će osoba koja će je zamijeniti nastaviti istim smjerom i jednako snažno se zauzimati za reforme, kao i da odlazak Dalić ne će zaustaviti proces postizanja nagodbe u Agrokoru. "Martina Dalić kao ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade bila je predana provođenju reformi i ulagala je napore kako bi se poboljšala poslovna i ulagačka klima te omogućilo lakše poslovanje u Hrvatskoj. Bila je otvorena za dijalog i pokazivala razumijevanje za probleme i zapreke koji stoje na putu snažnijeg gospodarskog rasta", izjavio je Majetić. U HUP-u se nadaju da će Martinu Dalić zamijeniti osoba koja će nastaviti istim smjerom. "Nadamo se da će osoba koja će ju zamijeniti nastaviti istim smjerom i jednako snažno se zauzimati za sveobuhvatne reforme jer je njihov izostanak glavna zapreka za daljnji rast gospodarstva, ali i razvoj zemlje", rekao je Majetić. Glavni ravnatelj HUP-a nada se i da odlazak Dalić ne će zaustaviti postizanje nagodbe u Agrokoru. "Također, nadamo se da odlazak Martine Dalić ne će zaustaviti postizanje nagodbe u Agrokoru i nalaženja rješenja za nastavak njegova poslovanja", istaknuo je Majetić.

BRUXELLES - Hrvatska će se u predstojećim pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) inzistirati na tome da se zadrži adekvatno financiranje kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, a posebno naglašava važnost programa za demografsku revitalizaciju, rekla je u ponedjeljak državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić. U ponedjeljak je u Bruxellesu na sastanku Vijeća za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove zemalja članica, održana prva rasprava o prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021-2027. koji je Komisija predstavila 2. svibnja. Predloženo je smanjenje za kohezijsku politiku, iz koje se financiraju manje razvijene regije, od sedam posto, a za poljoprivredu pet posto. "U predstojećim pregovorima Hrvatska će inzistirati na zadržavanju adekvatnog financiranja kohezije i poljoprivredne politike koje imaju važnu dodanu vrijednost na europskoj razini za sve zemlje članice i njihove građane i važne su za povećanje konvergencije u EU-u", rekla je Metelko Zgombić u raspravi koja je bila otvorena za javnost. Naglasila je da su kohezijska i zajednička poljoprivredna politika posebno važne za Hrvatsku, kao najmlađu državu članicu, čiji su građani imali najkraće vrijeme za dobitke od tih tradicionalih europskih politika. Također je istaknula da su programi za demografsku revitalizaciju iznimno bitni, za niz zemalja, među kojima je i Hrvatska.

ZAGREB - Županije, gradovi i općine su 2015. i 2016. primili gotovo milijardu kuna europskih pomoći, od čemu su gotovo polovicu iskoristile županije, oko trećinu gradovi, a općine manje od jedne petine, no istodobno gotovo polovica gradova i više od tri četvrtine općina nije u tom razdoblju iskoristila ni kune europskih pomoći, podaci su iz najnovijeg Newslettera Instituta za javne financije. U radu pod naslovom "Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama 2015. i 2016.", Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić daju osnovne podatke o pomoćima koje su te lokalne jedinice primile kao nositelji ili partneri/suradnici provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a u 2015. i 2016. Po podacima koji se iznose, u 2015. i 2016. EU pomoći su u ukupnom iznosu od 958 milijuna kuna koristile sve županije, preko polovice gradova i nešto manje od četvrtine općina. U 2016. su se te pomoći udvostručile u odnosu na 2015. - s oko 311 na oko 648 milijuna kuna. Tijekom 2015.-2016. najviše su pomoći primile županije (401 milijuna kuna), zatim gradovi (367 milijuna kuna) pa općine (190 milijuna kuna). Autori ističu i kako bi, s obzirom na ne baš najbolje financijsko stanje brojnih lokalnih jedinica, bilo izuzetno značajno što većim korištenjem EU sredstava poboljšavati životni standard građana u svim lokalnim jedinicama.

ZAGREB - Zagreb i Atena od ponedjeljka su povezani izravnom sezonskom zračnom linijom grčkog prijevoznika Aegean Airlines, koji će na toj liniji prometovati tri puta tjedno u ljetnom redu letenja, izvijestili su iz zagrebačke Zračne luke Franjo Tuđman na kojoj je tradicionalnim vodenim pozdravom dočekan prvi let iz Atene. Aegean Airlines će tijekom ljetnog reda letenja Zagreb i Atenu izravno povezivati tri puta tjedno - ponedjeljkom, srijedom i subotom. Napominjući kako je Aegean Airlines najveći grčki zrakoplovni prijevoznik, u zagrebačkoj zračnoj luci očekuju da će i ta linije pridonijeti ukupno dobrim rezultatima te porastu broja putnika kojeg na toj luci bilježe od početka ove godine.

FRANKFURT - Banke bi trebale staviti na stranu određeni iznos za pokrivanje poslovanja s virtualnim valutama poput bitcoina, poručio je u ponedjeljak dužnosnik izvršnog odbora Europske središnje banke. Kriptovalute koje izdaju privatne kompanije uz podršku korisnika nisu novac, upozorio je Yves Mersch, zatraživši regulaciju izdavatelja, platformi za trgovanje i banka odnosno klirinških kuća aktivnih u tom segmentu. "Zbog snažnih oscilacija virtualnih valuta možda bi trebalo zatražiti da trgovanje tim valutama bude poduprto odgovarajućom razinom kapitala i da bude odvojeno od ostalih aktivnosti trgovanja i ulaganja", kazao je Mersch na konferenciji u Istanbulu. Mersch je naglasio da je tržište zasada previše maleno da bi ugrozilo financijsku stabilnost, uz tržišnu kapitalizaciju početkom ove godine od 432 milijarde dolara. Naknadno je vrijednost bitcoina snažno pala. To bi se moglo promijeniti, upozorio je dužnosnik ECB-a, i virtualne bi valute mogle predstavljati rizik posebno ako se budu koristile kao kolateral za bankovne kredite odnosno za namiru transakcija u klirinškim kućama.

SEUL - Južna Koreja u ponedjeljak je objavila da je Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) prijavila Sjedinjene Države zbog uvođenja carina na perilice za rublje i solarne ploče, tvrdeći da time krše pravila te međunarodne organizacije. Južnokorejsko ministarstvo trgovine, industrije i energetike u priopćenju je objavilo da su američkoj strani uputili zahtjev za bilateralnim konzultacijama kako bi se pokrenuo postupak rješavanja spora. Prijava je sastavni dio mnoštva mjera koje je južnokorejska vlada poduzela nakon što je u veljači ove godine američki predsjednik Donald Trump radi zaštite američkih proizvođača nametnuo carine na uvoz perilica rublja i solarnih ploča, podsjeća Reuters. U travnju je Južna Koreja objavila da je izvijestila WTO da namjeravaju obustaviti carinska izuzeća na uvoz američke robe, vrijedan 480 milijuna dolara, nakon uvođenja američkih carinskih mjera na uvoz iz Južne Koreje.

TOKYO - Japan Airlines (JAL) objavio je u ponedjeljak da će pokrenuti niskobudžetnu zrakoplovnu kompaniju kako bi iskoristio očekivani skok potražnje uoči Olimpijskih igara u Tokiju 2020. Novi prijevoznik vozit će na međunarodnim linijama srednjeg doleta između Tokija i velikih gradova u Aziji, SAD-u i Europi od ljeta 2020. Zrakoplovna kompanija, za koju se još ne zna kako će se zvati, bit će podružnica JAL-a, navode u toj kompaniji, dodajući da bi mogli pozvati i druge investitore da prošire njegov poslovni model.

TOKYO - Japanski automobilski div Nissan u ponedjeljak je izvijestio o rekordnoj godišnjoj neto dobiti zahvaljujući smanjenju poreza u SAD-u, ali i upozorio na poslovne izglede u idućih 12 mjeseci u kontekstu snažnog jena. Neto dobit Nissana u poslovnoj je godini koja je završila krajem ožujka uvećana za 12,6 posto, na 746,9 milijardi jena (6,8 milijardi dolara), pokazalo je poslovno izvješće. Prihodi su u navedenom razdoblju uvećani za dva posto, na 11.950 milijardi jena. Operativnu dobit pritisnuli su pak povećani troškovi, uključujući sve više poticaja na američkom tržištu, a dodatni uteg bio je negativni utjecaj skandala s inspekcijom. Unatoč skandalu s inspekcijom, Nissan je u prošloj proračunskoj godini prodao 5,77 milijuna vozila, 2,6 posto više nego u godini ranije, pokazalo je izvješće.

LONDON - Cijene nafte zadržale su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad razine od 77 dolara nakon što se u Europi i Aziji pojavio otpor američkim sankcijama Iranu a novi podaci pokazali daljnji rast broja aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u. Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 77,27 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo također po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 70,75 dolara.

ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze tjedan su počeli padom vrijednosti, a u skromnom je burzovnom trgovanju milijunski promet imala samo dionica HUP-a Zagreb, dok je ukupnu likvidnost podigla blok transakcija dionicama HTP Orebić, čijih je 25,25 posto dionica CERP prodao dubrovačkoj tvrtki Gravosa. Crobex indeks je u ponedjeljak pao za 0,12 posto, na 1.843,09 bodova, a Crobex10 za nešto većih 0,36 posto, na 1.068,57 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je tek 4,77 milijuna kuna, što je oko 2,9 milijuna kuna manje nego u petak, no likvidnost je podigao blok promet dionicom HTP Orebić u iznosu od 8,63 milijuna kuna. Naime, Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju je krajem prošlog tjedna donijelo odluku o prodaji 110.609 dionica ili 23,25 posto dionica HTP-a Orebić dubrovačkoj tvrtki Gravosa, koja je ponudila cijenu od 78 kuna po dionici ili ukupno 8,63 milijuna kuna, a transakcija je obavljena kao blok-transakcija na Zagrebačkoj burzi. U redovnom trgovanju jedina milijunašica je bila dionica HUP-a Zagreb, kojom je ostvaren promet od 2,2 milijuna kuna, a cijena joj stagnira na 3.920 kuna. Po prometu slijede dionice Podravke, kojih je protrgovano za 413,7 tisuća kuna. Cijena dionici Podravke je pala za 0,32 posto, na 314 kuna. Među dionicama s više od sto tisuća kuna prometa cijena je porasla dionicama AD Plastika, za 2,33 posto, na 197,50 kuna, te dionicama Optima telekoma, za 7,35 posto, a pala dionicama Valamar Riviere, za 1,65 posto, na 41,80 kuna, te povlaštenim Adris grupe, za 0,92 posto, na 433 kune.

ZAGREB - Kako piše Bloomberg, tri najsiromašnije države Europske unije počele su s dugotrajnim procesom uvođenja eura kao nacionalne valute, a među njima je, pogađate, i Hrvatska.

Pišu kako se na taj potez zadnja odlučila Rumunjska koja će svoju strategiju za uvođenje eura predstaviti do kraja godine i dodaju kako se tako "pridružila Bugarskoj i Hrvatskoj na putu uvođenja valute", pritom misleći na euro.

"Tako bi balkanske nacije ostale bliskije Europskoj uniji, dok se u isto vrijeme pojavljuju pitanja o distribuiranju ključnih sredstava za razvoj", napisali su.

"Trebaju im sredstva iz EU-a"

Razgovarali su tom prigodom s Jurajem Kotianom, ekonomistom Erste Grupe u Beču, koji im je rekao kako se prema proračunu europske unije vidi kako je veći naglasak na eurozonu te kako se po slučaju s Brexitom vidi kako ste, ako niste u eurozoni, neka vrsta autsajdera.

Bloomberg piše i kako se planovi triju zemalja koje žele ući u eurozonu kose s planovima bogatijih zemalja istočne Europe.

"I dok Slovenija, Slovačka i baltičke nacije poput Estonije, Litve i Latvije već koriste euro, Poljska, Češka i Mađarska nemaju jasne planove oko toga. Iskustvo Grčke o tome što se može dogoditi kada se ispusti iz ruku neovisna monetarna politika jamačno im nije pomoglo. Ali za zemlje koje su se zadnje priključile Europskoj uniji, sredstva potrebna za razvoj će im možda trebati još godinama dok traže način kako premostiti razlike između bogatih i siromašnih", piše Bloomberg.

Tri zemlje siromašnije od ostatka eurozone

Osim toga Bloomberg je predstavio i graf koji pokazuje kako su zemlje koje žele ući u eurozonu značajno siromašnije od ostatka eurozone.

Bloomberg navodi i kako je Bugarska najdalje stigla s pripremama i dodaju kako se radi o najsiromašnijoj državi EU-a. Dodaju i kako se Hrvatska planira prebaciti na euro u roku od pet do sedam godina dok Rumunjska još nije otkrila rok u kojemu planira uvesti euro.

ZAGREB - Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić podnijela je u ponedjeljak ostavku zbog afere "Hotmail", objavili su premijer Andrej Plenković i Martina Dalić na konferenciji za novinare u Banskim dvorima. Nakon jučerašnjeg i današnjeg razgovora potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić i ja smo odlučili da ona danas podnese ostavku na svoju dužnost, koju sam ja i prihvatio, izjavio je premijer Plenković novinarima. Dalić je kazala kako u ovom nevjerojatnom spletu okolnosti i interesa oko Agrokora odjednom ispada da je ona postala uteg premijeru i Vladi, a što nikako ne želi biti. "Nisam učinila ništa loše, nemoralno ili nezakonito, ali percepcija je sve. Dajem ostavku jer ne želim biti uteg premijeru, vladi ili HDZ-u", rekla je Dalić, koja se nada da će nagodba u Agrokoru biti postignuta u zakonskim rokovima. Istaknula je i kako je važno otkriti tko je objavio fragmente komunikacije potpredsjednica Vlade. Afera "Hotmail" u čijem je središtu Martina Dalić nastavljena je u ponedjeljak objavom nove prepiske tzv. Grupe Borg, nakon čega je oporba na adresu Dalić i Plenkovića uputila žestoke kritike, zazivajući raspisivanje novih izbora.

ZAGREB - U koncernu Agrokor u prva tri ovogodišnja mjeseca sektori prehrane i poljoprivrede nastavili su pozitivno poslovati, dok je sektor maloprodaje i veleprodaje bilježio gubitak iz operativnog poslovanja, pokazuje u ponedjeljak objavljeno najnovije mjesečno izvješće izvanredne uprave, koja očekuje i da će najveći dio posla oko ugovora o nagodbi biti završen do kraja svibnja. Izvješće za razdoblje od 11. travnja do 10. svibnja pokazuje da je sektor maloprodaje i veleprodaje u prva je tri mjeseca ostvario 2,87 milijardi kuna prodajnih prihoda, uz negativnu EBITDA (dobit iz operativnog poslovanja, u koju nije uključena naknada za upravljanje) od 4,2 milijuna kuna. Najveća tvrtka u tom sektoru je Konzum koji je u prva tri mjeseca ostvario prodajni prihod od 1,96 milijardi kuna i EBITDA-u od 26 milijuna kuna. Tisak je, pak, imao prihod od 400 milijuna kuna, ali i negativnu EBITDA-u od 7,9 milijuna kuna. Po podacima iz izvješća, sektor prehrane ostvario je u prvom tromjesečju prihode od prodaje od gotovo 1,5 milijardi kuna i EBITDA-u od 136 milijuna kuna, a sektor poljoprivrede prihode od 466 milijuna kuna i EBITDA od 35 milijuna kuna. Od ulaska izvanredne uprave u Agrokor (10. travnja 2017.) do kraja ožujka ove godine, ukupni su troškovi Agrokora d.d. iznosili 580,5 milijuna kuna, od čega se najveći dio, 321,38 milijuna kuna, odnosi na troškove savjetnika.

ZAGREB - Ministarstvo državne imovine do 20. lipnja provodi javni poziv za prodaju hotela Hrvatska u Baškoj Vodi te za zakupe nekretnina na otoku Smokvica, turističkog naselja Perna s hotelom Komodor i kampom Orebić i kampa Uvala Slana s apart hotelom Club Vala u Selcu, a ukupno za njih traži nešto malo iznad 56 milijuna kuna. Javni poziv za prodaju i zakup tih državnih nekretnina objavljen je na web stranicama Ministarstva državne imovine i CERP-a te u dnevnom tisku. Hotel Hrvatska u Baškoj Vodi na Makarskoj rivijeri nudi se po početnoj cijeni od gotovo 44 milijuna kuna. Riječ je o hotelu u blizini mora i bivšoj vojnoj nekretnini, kategoriziranoj s dvije zvjezdice, koja je u funkciji i sezonski prima goste. Za zakup nekretnina na otoku Smokvici u Šibensko-kninskoj županiji, koje su prošle godine vraćene u državno okrilje nakon što ih je godinama koristila obitelj Todorić, početno se traži gotovo 5 milijuna kuna godišnje. Za zakup kampa Uvala Slana s apart hotelom Club Vala u Selcu na Crikveničkoj rivijeri početna je cijena 943 tisuće kuna godišnje. Taj se objekt zakup nudi na pet godina, kao i turističko naselje Perna s hotelom Komodor i kampom Orebić na Pelješcu, za koji je početna cijena zakupa 8 milijuna kuna godišnje.

ZAGREB - Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) donijelo je odluku o prodaji 110.609 dionica ili 23,25 posto dionica hotelsko-turističkog društva Orebić dubrovačkoj tvrtki Gravosa, koja je ponudila cijenu od 78 kuna po dionici ili ukupno 8,63 milijuna kuna, objavljeno je u ponedjeljak na Zagrebačkoj burzi. Riječ je o blok-transakciji na Zagrebačkoj burzi, a namira transakcije izvršit će se po modelu "ugovorna preknjižba uz plaćanje", u skladu s važećim Pravilima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva a sukladno Javnom pozivu 16. svibnja 2018. Javni poziv za iskazivanje interesa i dostavu obvezujućih ponuda za kupnju dionica društva HTP Orebić bio je objavljen 28. ožujka, a potencijalni kupci dionica HTP-a Orebić za 110.609 dionica, koje čine 23,25 posto temeljnog kapitala tog društva, trebali su minimalno ponuditi 76 kuna po dionici. Rok za podnošenje obvezujućih ponuda bio je do je 3. svibnja do 12 sati. Jedina obvezujuća ponuda bila je Gravose i to po cijeni od 78 kuna po dionici ili ukupno 8,63 milijuna kuna. HTP Orebić u svom vlasništvu ima hotel Orsan s tri zvjezdice te hotel, vile i depadanse Bellevue sa četiri zvjezdice.

ZAGREB - Proizvođačke su cijene u Hrvatskoj u travnju porasle za 1,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, čime je 16. mjesec zaredom nastavljen njihov rast na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Službena statistika pokazuje i da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u travnju na mjesečnoj razini, u odnosu na ožujak, porasla za 0,5 posto. Na mjesečnoj su razini cijene na domaćem i inozemnom tržištu bile više za 0,5 posto. Na godišnjoj su razini, pak, cijene na domaćem tržištu porasle za 1,4 posto, a na inozemnom tržištu za 0,7 posto.

ZAGREB - Prema podacima Fine, na kraju ožujka u blokadi je bilo oko 24 tisuće poslovnih subjekata s ukupnim dugom od 12,8 milijardi kuna, a najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba. Od ukupno 23.999 blokiranih poslovnih subjekata na kraju ožujka, 8.437 su pravne, a 15.562 fizičke osobe, odnosno obrtnici. Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 37,3 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 4,3 milijarde kuna, pokazuje izvješće Fine. Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 11,1 posto ili dugom od 1,4 milijarde kuna. Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju ožujka odnosilo 2,8 milijardi kuna ili 21,9 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje. Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 2,4 milijarde kuna duga i udjelom od 19,1 posto, prerađivačka industrija sa 1,5 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 12 posto, itd.

MOSKVA - Ruska naftna kompanija Rosneft izvijestila je u ponedjeljak da joj se neto dobit u prvom tromjesečju usedmerostručila, poduprta višim cijenama nafte, na 81 milijardu rubalja (1,3 milijarde dolara), priopćio je u ponedjeljak najveći ruski naftni proizvođač. U razdoblju od siječnja do ožujka najveći je proizvođač nafte u svijetu ostvario neto dobit od 81 milijardu rubalja (1,1 milijardu eura). Prihodi su mu poskočili 22 posto, na 1.720 milijardi rubalja. Nešto ranije kompanija je objavila da je u prvom tromjesečju proizvodnja nafte i plinskih kondenzata u prvom tromjesečju smanjena 1,2 posto na godišnjoj razini zbog sudjelovanja Rusije u globalnom sporazumu o smanjenju proizvodnje radi potpore cijenama.

MOSKVA - Rusija razmišlja o potpori proizvođaču aluminija Rusalu i proizvođaču kombija GAZ-u, dvjema kompanijama u vlasništvu tajkuna Olega Deripaske koje su se našle na udaru američkih sankcija, kazao je u ponedjeljak ministar financija Anton Siluanov. "Radi se na opciji kreditne potpore koju bi Rusalu i GAZ-u pružio Promsvjažbank (PSB)", kazao je ministar novinarima, ne navodeći visinu iznosa. Sjedinjene Države uvele su u travnju sankcije vlasniku Rusala Olegu Deripaski i njegovim kompanijama, uključujući En+, Rusal i GAZ, i još nekim ruskim tajkunima, obrazloživši odluku navodnim uplitanjem Moskve u američke izbore 2016. godine i drugim "malignim aktivnostima" ruske države. Rusal je najveći proizvođač aluminija u svijetu a Gaz Group najveći proizvođač kamiona u Rusiji. Vlada trenutno ne razmatra kupnju udjela u En+ i Rusalu kako bi ublažila utjecaj sankcija, napomenuo je ruski ministar. Deripaskina En+ Grupa vlasnik je 48 posto udjela u Rusalu čiji je neto dug na kraju ožujka iznosio 7,9 milijardi dolara.

SAN FRANCISCO - Facebook je dosad ukinuo oko 200 aplikacija, u prvom koraku revizije aplikacija koje imaju pristup velikoj količini korisničkih podataka, a kao odgovor na skandal u čijem je središtu tvrtka za političko savjetovanje Cambridge Analitica. Aplikacije su ukinute u okviru detaljne istrage o tome mogu li se pomoću njih zlorabiti podaci o korisnicima, rekao je Ime Archibong, potpredsjednik Facebooka. Tvrtka je objavila da je dosad obavila analizu tisuća aplikacija u sklopu istrage koju je 21. ožujka naložio izvršni direktor Mark Zuckeberg.

NEW YORK - Na svjetskim su tržištima cijene nafte i prošloga tjedna porasle, dosegnuvši nove najviše razine od studenoga 2014. godine, jer je Washington najavio ponovno uvođenje sankcija Iranu. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,8 posto, na 77,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,2 posto, na 70,70 dolara. Cijene nafte rastu već tjednima, a novi poticaj tom trendu uslijedio je nakon odluke SAD-a o povlačenju iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovnom uvođenju sankcija Iranu, koji proizvodi oko četiri posto svjetske nafte.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u ponedjeljak, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, ojačala prema euru za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici HNB-a, koji se primjenjuje od utorka, iznosi 7,385574 kune. Kuna je ojačala i prema ostalim važnijim inozemnim valutama, prema američkom dolaru za 0,35 posto, švicarskom franku 0,27 posto te prema britanskoj funti za 0,10 posto. Tako će se sutra primjenjivati srednji tečaj dolara od 6,166979 kuna, franka 6,168009 kuna i funte od 8,376516 kuna.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus