07:46, 19. Prosinac 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 13.travnja 2018.

Objavljeno: 13.04.2018 u 08:55
Pregledano 142 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 13.travnja 2018.

ZAGREB, 13.travnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


SPLIT - Ministar državne imovine Goran Marić u petak je najavio da će na sjednici hrvatske Vlade početkom svibnja biti donese odluke o ustupanju projekata u državnome vlasništvu vrijednih više od pola milijarde kuna u vlasništvo Grada Splita. "Za sjednicu Vlade u Splitu bit će pripremljena odluka da se dio područja bivše vojarne Dračevac dodijeli gradu Splitu za tehnološki park, a dio Nadbiskupiji splitsko-makarskoj. Taj projekt vrijedan je oko 300 milijuna kuna," rekao je Marić nakon sastanka sa splitskim gradonačelnikom Androm Krstulović Oparom na kojemu se razgovaralo o pripremama za sjednicu vlade, predviđenu za 4. svibnja u Splitu. Marić je dodao kako je u pripremi i odluka da 1659 garažnih mjesta prijeđe u vlasništvo Grada Splita, a procjenjuje se da taj projekt vrijedi 104 milijuna kuna. Priprema se i odluka da se na padinama Mosora Gradu Splitu dodijeli 200.000 četvornih metara zemljišta za gradnju stanova za branitelje i za POS-ove stanove, a također će i "hotel za samce" u Vukovarskoj ulici prijeći u vlasništvo Grada Splita kojemu će se dodijeliti i jedna čestica zemljišta za dogradnju škole u splitskome naselju Šine.


ZAGREB - Na svim HAC-ovim i ARZ-ovim autocestama u prvom je tromjesečju zabilježen promet više od deset milijuna vozila, što je povećanje za 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je iznos naplaćene cestarine povećan za 9,6 posto, na 455,6 milijuna kuna (bez PDV-a), objavile su u petak Hrvatske autoceste. Po podacima HAC-a, na svim njihovim i autocestama kojima upravlja Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) u prva je tri mjeseca zabilježen promet 10.014.976 vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 455.636.108 kuna (bez PDV-a). Trend povećanja prometa i priljeva od naplaćene cestarine u prvom tromjesečju vidljiv je na svim autocestama, a iz HAC-a pritom posebno ističu porast prometa po svim kategorijama vozila, usprkos vrlo nepovoljnim vremenskim prilikama u veljači. S obzirom na nadolazeću turističku sezonu za očekivati je i daljnji rast, zaključuje se u priopćenju.


ZAGREB - Prva manifestacija "Vina od davnina" otvorena je u petak u zagrebačkoj Art galeriji Lauba, a okupila je više od 70 vinara s više od 150 vina isključivo autohtonih hrvatskih sorti. Cilj je manifestacije, koja se održava danas i sutra, istaknuti potencijale koje pružaju autohtone sorte vinove loze, okupiti vinare i stručnjake u tom segmentu vinarstva i vinogradarstva te poticati na proizvodnju autohtonih sorti i raditi na poboljšanju njihove kakvoće, sa željom stvaranja prepoznatljivosti Hrvatske kao autentične vinske zemlje. U Hrvatskoj je 20 tisuća hektara vinograda, nismo veliki po proizvodnji i količini, ali jesmo po kvaliteti, istaknuo je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Otvarajući manifestaciju koja promiče autohtone vinske sorte, Tolušić je iznio i podatak da imamo 125 autohtonih sorti, ali samo smo 42 komercijalizirali, među njima primjerice plavac mali, malvaziju, teran. Istaknuo je i važnost kontrole kako bi se smanjilo sivo tržište i patvorenje vina, čemu će pridonijeti i novi zakon o vinu koji je u pripremi te podzakonski akti.


IMOTSKI - Grad Imotski i osam općina s područja Imotske krajine osnovali su u petak Turističku zajednicu Imotu, prvu turističku zajednicu područja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, priopćeno je iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.  U Imotskom je, naime, danas održana osnivačka skupština i devet lokalnih jedinica svečano je potpisalo sporazum o osnivanju Turističke zajednice Imote, a odlukom je ugašena dosadašnja Turistička zajednica Imotski. Direktor HTZ-a Kristjan Staničić rekao je kako je poticanje udruživanja turističkih zajednica jedan od glavnih ciljeva novog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma.


ZAGREB - Redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u petak nije dosegnuo ni dva milijuna kuna, a Crobexi su u minusu od 0,35 posto te su na novim najnižim razinama u zadnjih 20-ak mjeseci. Crobex indeks pada treći dan za redom i s padom za 0,35 posto skliznuo je na 1.782,45 bodova, što je njegova najniža razina od 8. kolovoza 2016. kada je na kraju trgovanja iznosio 1.780,90 bodova. Crobex10 u minusu je četvrti dan za redom, danas je također pao za 0,35 posto, na 1.033,69 bodova, najnižu razinu od 16. kolovoza 2016., kada je trgovanje zaključio na 1.032 boda. Crobexi nastavljaju negativan niz i na tjednoj razini i u minusu su peti tjedna za redom. U odnosu na kraj prošlog tjedna Crobex je pao za 1,05 posto, a Crobex10 za 1,19 posto. Trgovanje u petak obilježava i izuzetno niska likvidnost - redovni promet iznosio je tek 1,92 milijuna kuna, trgovalo se sa 40-ak dionica, a samo je njih pet imalo promet veći od sto tisuća kuna. Tako je s prometom od 374,7 tisuća kuna najtrgovanija bila dionica Zagrebačke banke, čija je cijena porasla za 1,38 posto, na 58,80 kuna. Dionica HT-a protrgovano je za 142,7 tisuća kuna, uz cjenovni rast za 0,31 posto, na 161,50 kuna. Po prometu, koji je iznosio 135,4 tisuće kuna, slijede dionice Tehnike, koje su i najveće gubitnice s padom cijene za 10 posto, na 126 kuna. Nasuprot tomu, najveća je dobitnica dionica Instituta IGH  porastom cijene za 9,03 posto, na 169 kuna, uz promet od tek 17 tisuća kuna.


BERLIN - Njemačke tvrtke nailaze danas na trgovinske barijere s kakvima se nisu suočile od financijske krize iz 2008. godine, pokazalo je u petak istraživanje njemačkih komora industrijskih proizvođača i trgovine DIHK. Približno 40 posto od ukupno 2.100 kompanija koje su sudjelovale u istraživanju za 2018. kazalo je da se suočilo s većim zaprekama u poslovanju u inozemstvu u proteklih 12 mjeseci. U istraživanju za prošlu godinu takvu je ocjenu iznijelo njih 31 posto. Među glavnim zaprekama u poslovanju njemačke su tvrtke izdvojile stroge propise za izdavanje certifikata i sigurnosne zahtjeve te veće carine. Iz DIHK-a napominju da - uz Trumpov animozitet prema slobodnoj trgovini - neizvjesnost njemačkim kompanijama kontinuirano stvara i očekivani izlazak Velike Britanije iz EU-a.


FRANKFURT - Njemački telekomunikacijski div Deutsche Telekom postigao je dogovor sa sindikatom radnika u uslužnom sektoru Verdi o 5,2-postotnom povećanju plaća za 62.000 svojih radnika u Njemačkoj, priopćili su pregovarači. Sporazum je postignut nakon četiri kruga pregovora a uslijedio je nakon niza jednodnevnih štrajkova zaposlenika u najvećem europskom telekom operateru. Objava sporazuma vremenski se poklopila sa štrajkom zaposlenika u državnom sektoru koje također zastupa sindikat Verdi, napominje Reuters. Plaće će u DT-u biti povećane u dvije faze do ožujka 2020. godine. Većina DT-ovih zaposlenika od 1. svibnja primiti će plaće veće za 3,1 posto a godinu dana nakon toga slijedi njihovo uvećanje za 2,1 posto. Za zaposlenike s daleko većim primanjima dogovoreno je povećanje za 2,7 posto i 2,1 posto. Prema dogovoru sa sindikatima, u DT-u neće biti otkaza do kraja 2020. Ujedno je radnicima u glavnim operativnim jedinicama DT-a od iduće godine omogućeno 14 dodatnih dana odmora u skladu s dogovorenim skraćenjem radnog tjedna za dva sata, na 36 sati. "To je dobar rezultat koji je u skladu s naša tri cilja - više novca, većom sigurnošću radnog mjesta i boljom kvalitetom života", kazao je prema priopćenju glavni pregovarač Verdija Frank Sauerland.


LJUBLJANA - Nova Ljubljanska banka poslovala je u 2017. godini s 225 milijuna eura dobiti, što je dvostruko više od dobiti ostvarene 2016. godine, objavila je u petak slovenska bankarska grupacija koja je u stopostotnom vlasništvu države. Grupa NLB ostvarila je odličan rezultat i neto dobit u iznosu od 225,1 milijun eura, što je povećanje za 105 posto u odnosu na godinu prije, objavljeno je u priopćenju nakon sjednice Nadzornog odbora NLB-a na kojoj je potvrđeno financijsko izvješće za prošlu godinu. "Nadzorni odbor izražava zadovoljstvo postignutim rezultatima, najboljim u povijesti NLB grupe", navodi se u priopćenju.  Sve članice NLB grupe poslovale s dobiti - u matičnom, slovenskom dijelu poslovanja ostvarena je dobit od 190 milijuna eura, a ostalo u njenim tvrtkama kćerima u BiH, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.


LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima nadomak 72 dolara, poduprte najavom američkog predsjednika o mogućoj vojnoj akciji u Siriji i padom globalnih zaliha. Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 71,93 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 67 dolara.


ZAGREB - Oporba nije uspjela srušiti Martinu Dalić i ona ostaje ministrica u vladi Andreja Plenkovića, odlučio je tako u petak Hrvatski sabor. Protiv oporbene inicijative za izglasavanje nepovjerenja potpredsjednici vlade i ministrici gospodarstva Martini Dalić bilo je 76 zastupnika dok je 'za' nju bio 71 zastupnik. Iinicijativu o smjeni Dalić potpisalo je 37 zastupnika iz šest oporbenih klubova i redova nezavisnih zastupnika. Prozivaju ju zbog 'savjetničke afere' oko posebnog Vladina povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka koji je, poručivali su u jučerašnjoj saborskoj raspravi, njezin izbor, ali i njezina odgovornost. Vlada je sve oporbene navode iz prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja  Martini Dalić odbacila kao neutemeljene i neosnovane.


ZAGREB - Centru za restrukturiranje i prodaju stigle su 24 neobvezujuće ponude za kupnju 68,9 posto državnog udjela u dubrovačkoj hotelskoj kući Hoteli Maestral u drugom pokušaju te prodaje u zadnjih pola godine, doznaje se u petak iz CERP-a. Na zadnjem natječaju završenom u veljači za te je Hotele stiglo 40 pisama namjere i nakon toga samo jedna obvezujuća ponuda, koja je odbijena. Sada ponovo slijedi procjena vrijednosti i određivanje početne cijene prodaje za dionice i drugih uvjeta, nakon čega će CERP pozvati zainteresirane odnosno one koji su dostavili neobvezujuće ponude ili pisma interesa/namjere za tu kupnju da dostave obvezujuće ponude. "Očekujemo da će proces nove procjene vrijednosti i određivanja početne cijene prodaje tog dioničkog paketa te drugih uvjeta biti gotov do početka lipnja kada ćemo pozvati zainteresirane da dostave obvezujuće ponude", kažu iz CERP-a.


RIJEKA - Tvrtka Adria Polymers uplatila je za oko 266.000 četvornih metara zemljišta u kompleksu Dina Petrokemije u Omišlju 17,5 milijuna kuna, pa je riječki Trgovački sud u petak odredio da se zemljište koje je pripadalo tvrtki Piros u stečaju preda u posjed novom vlasniku. Piros je uz Ćuf jedna od tvrtaka-kćeri Dina Petrokemije. U njegovu vlasništvu bilo je oko 266.000 četvornih metara zemljišta u kompleksu Dine, koje je u ovršnom postupku prodano tvrki Adria Polymers. Oko 300.000 četvornih metara zemljišta na kojemu se predviđala gradnja kopnenog LNG terminala vlasništvo je, pak, Ćufa. Stečajni postupak u Ćufu otvoren je sredinom ožujka na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a ispitno i izvještajno ročište zakazano je za 6. lipnja. Prodaje se i zemljište Dina Petrokemije u stečaju, pa će se prva javna dražba za oko milijun četvornih metara ograđenog zemljišta Dine održati na Trgovačkom sudu u Rijeci 25. travnja, po procijenjenoj vrijednosti od 400,7 milijuna kuna.


ZAGREB - Odlazak Zoltana Aldotta s mjesta predsjednika Uprave Ine ne bi trebao utjecati na razgovore hrvatske Vlade i MOL-a u sklopu mogućega otkupa MOL-ova udjela u Ini, ocijenili su u petak potpredsjednica Vlade Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić. Upitana što odlazak Zoltana Aldotta s pozicije predsjednika Uprave Ine znači za proces pregovora s MOL-om, Dalić je istaknula kako je Vladin sugovornik MOL. I ministar financija Zdravko Marić smatra da promjena na čelu Uprave Ine ništa ne mijenja u odnosu na hrvatske planove s tom kompanijom. "S naše strane, imamo savjetnika te ideju i plan kojim ćemo krenuti u materijalizaciju odnosno konkretizaciju u tjednima i mjesecima koji dolaze", kazao je Marić. Na pitanje radi li se o promjeni strategije mađarske strane, Marić je rekao da je prerano za zaključke.


ZAGREB - Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić rekla je u petak kako se radi na zakonu kojim bi se uredilo nagrađivanje državnih službenika, pri čemu bi veći utjecaj na njihove plaće imali rezultati i kvaliteta rada. Potpredsjednica Vlade Dalić to je kazala na marginama konferencije o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) u Zagrebu, a nakon pisanja medija o tome da se priprema nacrt zakona o plaćama državnih službenika kojim bi se povećala produktivnost i efikasnost javne uprave. Na pitanje novinara hoće li uspjeti progurati ideju rangiranja i nagrađivanja državnih službenika, Martina Dalić rekla je da Ministarstvo rada zajedno sa Ministarstvom uprave priprema zakonski tekst, isto kao i podzakonske akte, kojima bi se na kvalitetniji način uredilo nagrađivanje državnih službenika.


ZAGREB - Za uspješnije korištenje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), poznatijeg kao Junckerov plan, treba povećati vidljivost tog fonda te poboljšati pružanje informacija krajnjim korisnicima, istaknuto je na konferenciji "Europski fond za strateška ulaganja - Prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice" održanoj u petak. Skup su organizirali predstavništvo Europske komisije, europarlamentarka Ivana Maletić i tvrtka Hanza Media. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je istaknula da nove članice ne mogu biti zadovoljne rasporedom projekata i strukturom korištenja Plana po državama članicama. Kako je navela, najveći broj projekata i najvrednije investicije realizirane su u najrazvijenijim državama-članicama pa treba raditi na dodatnom promoviranju mogućnosti ulaganja iz Junckerova plana, poručila je Dalić.


ZAGREB - U komercijalnim smještajnim objektima u veljači je u Hrvatskoj bilo oko 219 tisuća turista ili 4,6 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, dok je s otprilike 485 tisuća noćenja zabilježen porast od 3,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Stranih je turista u veljači u komercijalni smještaj došlo nešto malo više od 137 tisuća ili 9,6 posto više nego u veljači prošle godine, a porast od 7,2 posto ostvarili su i s gotovo 310 tisuća noćenja. Domaćih turista je, pak, bilo gotovo 3 posto manje ili njih 82 tisuće, koji su ostvarili 175,4 tisuće noćenja ili 3,2 posto manje. Među stranim noćenjima, najviše su, 19,7 posto, u komercijalnom smještaju ostvarili slovenski turisti, koje slijede Austrijanci, Talijani i Nijemci.


LUXEMBOURG - Robni izvoz na razini Europske unije porastao je u veljači dok je uvoz gotovo stagnirao, te je trgovinska bilanca ponovo iskazala višak u razmjeni sa svijetom, pokazale su u petak prve procjene europskog statističkog ureda. EU je u veljači prema sezonski neprilagođenim podacima Eurostata izvezao robu u vrijednosti 149,2 milijarde eura, što je za 1,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost uvoza gotovo je stagnirala i iznosila je 145,9 milijardi eura. To znači da je EU u veljači bilježio višak u bilanci robne razmjene sa svijetom od 3,3 milijarde eura, u odnosu na samo 200 milijuna eura viška u istom razdoblju prošle godine. U siječnju bilanca je iskazala manjak od 20,3 milijarde eura.


FRANKFURT - Dužnosnici Europske središnje banke izrazili su na sjednici u ožujku zabrinutost zbog potencijalno štetnog utjecaja jačeg eura na gospodarstvo i zbog opasnosti trgovinskog rata Kine i SAD-a, pokazuje zapisnik objavljen u četvrtak. Gospodarske aktivnosti u eurozoni rastu pet godina zaredom i dužnosnici sada raspravljaju o tome kako postupno ukidati poticaje i pripremiti ulagače za normalizaciju politike deset godina nakon globalne financijske krize koja je potaknula središnje banke širom svijeta na potporu gospodarstvu. ECB je pokrenuo program poticaja prije tri godine, snizivši ključne kamatne stope i kupujući imovinu kako bi snizili troškove zaduživanja i potaknuli gospodarski rast i inflaciju. Dok su se gospodarske aktivnosti oporavile, inflacija je i dalje slaba, daleko od zacrtanih nešto manje od dva posto.


PEKING - Kineski višak u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om poskočio je u prva tri ovogodišnja mjeseca 19,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavila je u petak kineska trgovinska uprava. U prvom je tromjesečju ove godine višak iznosio 58,3 milijarde dolara, pokazuju službeni kineski podaci. Kineski izvoz u SAD porastao je pritom 14,8 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši 99,9 milijardi dolara. Vrijednost uvoza rasla je nešto sporije, za 8,9 posto, na 41,7 milijardi dolara. Očekuje se da će povećanje viška dodatno pojačati napetosti u odnosima dva vodeća gospodarstva svijeta koja su prošlog tjedna razmijenila prijetnje carinama u vrijednosti nekoliko stotina milijardi dolara, napominje agencija dpa.


ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u petak, u odnosu na tečajnicu otprije tjedan dana ojačala prema euru za 0,15 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjuje od subote, je 7,417130 kuna. Kuna je na tjednoj razini ojačala i prema američkom dolaru, za 0,91 posto i prema švicarskom franku, za 0,78 posto, a oslabila prema britanskoj funti, za 0,99 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnici središnje banke je 6,013564 kune, franka 6,253904 kune, a funte 8,589612 kune. U odnosu na tečajnu listu utvrđenu u četvrtak, kuna je ojačala prema euru za 0,05 posto i prema dolaru za 0,01 posto, a oslabila prema švicarskom franku za 0,05 posto i britanskoj funti za 0,76 posto.


ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 73
Utvrđena na dan 13.4.2018.
Primjenjuje se od 14.4.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,676159

4,690230

4,704301

Kanada

124

CAD

1

4,771505

4,785863

4,800221

Češka

203

CZK

1

0,292103

0,292982

0,293861

Danska

208

DKK

1

0,993108

0,996096

0,999084

Mađarska

348

HUF

100

2,379611

2,386771

2,393931

Japan

392

JPY

100

5,571789

5,588555

5,605321

Norveška

578

NOK

1

0,773272

0,775599

0,777926

Švedska

752

SEK

1

0,712697

0,714842

0,716987

Švicarska

756

CHF

1

6,235142

6,253904

6,272666

Velika Britanija

826

GBP

1

8,563843

8,589612

8,615381

SAD

840

USD

1

5,995523

6,013564

6,031605

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,780941

3,792318

3,803695

EMU

978

EUR

1

7,394879

7,417130

7,439381

Poljska

985

PLN

1

1,771271

1,776601

1,781931

Napomena:
Za 12.4.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,722325 kn. 

 







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus