00:56, 23. Listopad 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 13. lipnja 2017.

Objavljeno: 12.06.2017 u 21:23
Pregledano 108 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 13. lipnja 2017.

ZAGREB, 13. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


DUBROVNIK - Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje projekta "Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom", koji je u utorak potpisan u Dubrovniku, Hrvatskim cestama su dodijeljena sredstva za izgradnju Pelješkog mosta, a ukupna vrijednost ugovora je 420,3 milijuna eura. Europska je komisija prošli tjedan donijela odluku o financiranju projekta "Cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom" u maksimalnom iznosu od 85 posto, odnosno sufinancirat će ga s 357 milijuna eura, a sljedeći je korak upravo potpisivanje Ugovora o dodjeli sredstava. Taj su ugovor danas u Dubrovniku potpisali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Tomislav Petric te direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić. "Svjedočimo potpisivanju najvećeg infrastrukturnog projekta - Pelješkog mosta. On će biti simbol Hrvatske i ujediniti naciju", rekao je Butković. Podsjetio je da projekt Pelješkog mosta uključuje nekoliko faza te da se do 2022. godine očekuje završetak cijelog projekta. "Natječaj je u tijeku i, ako ne bude problema oko žalbi, na jesen krećemo s izgradnjom. U posljednjih godinu dana intenzivirali smo se u pripremi ovog projekta, a u tom razdoblju napravili smo ključne korake", rekao je Butović.


ZAGREB -
BKS banka prošle je godine ostvarila povijesno najbolji rezultat na hrvatskom tržištu, završivši godinu s neto dobiti od 3,9 milijuna eura, a rast se nastavlja i ove godine, kada se obilježava 10 godina od ulaska na hrvatsko tržište akvizicijom Kvarner banke, izvijestili su u utorak iz BKS banke. Kako navode, za prva tri mjeseca ove godine neto dobit iznosi 1,1 milijun eura i povećana je za 38,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Neto prihod od kamata povećan je s 1,7 na 1,8 milijuna eura, a kreditni volumen hrvatskih poslovnica iznosio je na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja 169,1 milijuna eura. Primarni depoziti iznose, pak, 95 milijuna eura, ističu iz BKS Banke.


STRASBOURG -
Europski parlament je u utorak glasovao za uvođenje novog sustava označavanja kućanskih aparata koji će dosadašnje oznake energetske učinkovitosti poput A+++ postupno zamijeniti novom skalom od A do G bez pluseva. Novi sustav trebao bi potrošačima omogućiti jednostavniji odabir učinkovitijih proizvoda, čime bi smanjili potrošnju energije i račune za energiju, za njega glasovalo 535 zastupnika, 46 je bilo protiv, a 79 je bilo suzdržano. Kućanski aparati će se ubuduće označavati oznakama A do G koje će pokazivati njihovu potrošnju energije, a na nove oznake  bez pluseva (A+,A++, A+++...) potrošači bi mogli naići najranije 2019. godine. Izmjena oznaka bit će pokrenuta kada će 30 posto proizvoda prodanih na tržištu EU-a biti u kategoriji najviše energetske učinkovitosti (A) ili kada se 50 posto tih proizvoda nađe u dvije najviše kategorije energetske učinkovitosti (A i B).


FRANKFURT -
Investicijska klima u Njemačkoj u lipnju je pogoršana, pokazalo je u utorak najnovije izvješće njemačkog ekonomskog instituta ZEW, prekinuvši niz pokazatelja koji su upućivali na euforično raspoloženje u najvećem europskom gospodarstvu. U lipnju je indeks instituta ZEW, koji mjeri očekivanja ulagača i analitičara za njemačko gospodarstvo, skliznuo za dva boda, na 18,6 bodova, što je znatno ispod dugoročnog prosjeka od 23,9 bodova. Unatoč lipanjskom padu "izgledi za njemačko gospodarstvo ostaju povoljni, između ostalog zahvaljujući pozitivnim kretanjima po pitanju stopa rasta u Europskoj uniji u prvom ovogodišnjem kvartalu", kazao je predsjednik ZEW-a Achim Wambach.


LONDON -
Inflacija u Britaniji dosegnula je u svibnju najvišu razinu u četiri godine, poduprta višim cijenama energije, hrane i roba i usluga za rekreaciju, pokazali su u utorak objavljeni službeni podaci. Indeks potrošačkih cijena neočekivano je u svibnju poskočio na 2,9 posto, što je njegova najviša razina od lipnja 2013. godine, objavio je državni ured za statistiku ONS. Analitičari su očekivali da će cijene u svibnju rasti istim tempom kao i u travnju kada su uvećane 2,7 posto. Najveći je doprinos povećanju stope inflacije dao rast cijena rekreacijskih i kulturnih dobara i usluga, posebno igara, igračaka i hobi opreme. Manji su doprinos dale i više cijene električne energije i hrane, ističu iz ONS-a. Britanska inflacija time je i dalje iznad razine od 2,0 posto, koju ciljaju u središnjoj banci. To bi moglo pojačati pritisak na bančin odbor za monetarnu politiku koji će na redovnoj sjednici u četvrtak razmatrati mogućnost podizanja ključnih kamatnih stopa.


LONDON -
Cijene nafte zadržale su se u utorak na međunarodnim tržištima nadomak razini od 48 dolara, zakočene izvješćem Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) o većoj proizvodnji u svibnju koje je potisnulo u drugi plan saudijsku najavu smanjene opskrbe u srpnju. Na londonskom je tržištu cijena barela ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 48,12 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 45,86 dolara.


ZAGREB -
Crobex indeks Zagrebačke burze u utorak je ojačao četvrti dan za redom, a u skromnijem su redovnom trgovanju milijunske promete imale dionice Valamar Riviere i HT-a, dok se po rastu cijene za gotovo 23 posto izdvaja dionica Viadukta. Crobex je trgovanje zaključio s porastom za 0,73 posto, na 1.854,59 bodova. Nakon jučerašnjeg blagog pada, specijalizirani Crobex10 danas je snažnije poskočio, za 0,98 posto, na 1.106,64 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 6,8 milijuna kuna, što je oko 3,9 milijuna kuna manje nego jučer. Najtrgovanija je s prometom od 1,8 milijuna kuna bila dionica Valamar Riviere, kojoj je cijena porasla za 0,78 posto, na 42,78 kuna. Milijunski promet, 1,1 milijun kuna, imala je i dionica HT-a, uz rast cijene za 1,19 posto, na 178,10 kuna. Po prometu slijede dionice Podravke, protrgovano ih je za 778,1 tisuću kuna. Cijena dionici Podravke je porasla za 0,44 posto, na 314,89 kuna. Među trgovanijim dionicama najviše je, za 22,73 posto, na 135 kuna, porasla cijena dionicama Viadukta, koje su imale promet od 257,3 tisuće kuna.

 
ZAGREB -
Hrvatska i Ukrajina imaju dobre gospodarske odnose no prostora za napredak ima u brojnim sektorima, istaknuto je u utorak na Hrvatsko-ukrajinskom gospodarskom forumu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Posebno perspektivnim područjima za suradnju označeni su energetika, petrokemijska i kemijska industrija, metalurgija, brodogradnja, graditeljstvo, drvna industrija, poljoprivreda i prehrambena industrija te turizam. Forum je održan u sklopu službenog posjeta predsjednika Vlade Ukrajine Volodimira Grojsmana Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković ocijenio je da iskustvo koje brojne hrvatske kompanije imaju u realizaciji međunarodnih projekata pokazuje da sigurno imaju šansu i na ukrajinskom tržištu. Ukrajinski premijer Volodimir Grojsman istaknuo je kako je potencijal za jačanje gospodarske suradnje dviju zemalja velik, posebice u energetici, turizmu, poljoprivredi i visokim tehnologijama.


ZAGREB -
Novi ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar preuzeo je ministarstvo od dosadašnjeg ministra Lovre Kuščevića te istaknuo potrebu spajanja katastra i zemljišnih knjiga. Treba vidjeti kako spojiti katastar i zemljišne knjige te time olakšati građanima pristup njihovim dokumentima, rekao je Štromar. Želimo da to rade na jednom mjestu, da postupak bude vrlo jednostavan i transparentan i da građani imaju bolju javnu uslugu, dodao je. Kuščević, koji od danas preuzima dužnost ministra uprave, istaknuo je kako nasljedniku ostavlja dobro ministarstvo koje je završilo mnogo velikih projekata poput energetske obnove, informacijskog sustava prostornog uređenja, izgradnje nekoliko stotina stanova iz programa POS-a, te pokrenulo spajanje katastra i zemljišnih knjiga.


ZAGREB -
U nešto više od pet i pol godina postupak predstečajne nagodbe zatražilo je gotovo 9.000 tvrtki, a njih tek nešto više od 3.000 postupak je završilo sklapanjem nagodbe, i to najvećim dijelom pred trgovačkim sudovima u Zagrebu i Osijeku, pokazuju podaci Financijske agencije. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi stupio je na snagu početkom listopada 2012. godine, a od tada do 9. lipnja ove godine pokretanje postupka zatražilo je 8.959 tvrtki sa 66.761 zaposlenim. Njih 7.843 postupak je zatražilo zbog nepodmirenih obveza u iznosu manjem od 10 milijuna kuna, a obveze više od tog iznosa prijavilo je njih 1.116.


ZAGREB -
Na trećem Sajmu za trgovinu i investicije Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe - Kina+16 održanom u Ningbou, predstavilo se više od 20 hrvatskih tvrtki, a sajam je bio i dobra najava skorog otvaranja predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Šangaju. Na hrvatskom štandu predstavilo se više od 20 tvrtki proizvođača alkoholnih i bezalkoholnih pića i napitaka, prehrambenih proizvoda, tradicionalnih suvenira, nakita i umjetnina, a posjetitelji su imali prilike doznati više i o ponudi nekretnina te o dodacima prehrani za mačke, pse i konje. Na sajam su doputovali i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, a s obzirom na velik broj tvrtki koje su se ove godine predstavile u Ningbou, sajam bi mogao biti odličan uvod za otvaranje predstavništva HGK u Šangaju koje bi trebalo početi s radom do kraja godine. Sajam Kina+16 ima vodeću ulogu u jačanju trgovinske razmjene u sklopu kineske inicijative Pojas i put u koju najmnogoljudnija zemlja svijeta ubrizgava značajne količine novca s nizom projekata u cilju povezivanje Azije s Europom i Afrikom, na čijoj ruti je i Hrvatska.


ZAGREB -
Rovinjska Adris grupa najavila je kako će od utorka, 13. lipnja prikupljati obvezujuće ponude za otkup vlastitih dionica, do 400 tisuća redovnih dionica i do 400 tisuća povlaštenih dionica. Kako se navodi u obavijesti, ponude će prikupljati zagrebačka investicijska kuća Interkapital vrijednosni papiri, a ponude se mogu predati do ponedjeljka, 19. lipnja. Poziv za otkup dionica odnosi se na  do najviše 400 tisuća redovnih dionica, koje čine 4,16 posto izdanih redovnih dionica Adrisa, te do najviše 400 tisuća povlaštenih dionica, što je 5,9 posto svih izdanih povlaštenih dionica rovinjske kompanije. Raspon cijene po kojoj će Adris grupa otkupljivati svoje redovne dionice je od 520,30 do 575,10 kuna, a za povlaštene od 432,10 do 477,60 kuna, odnosno 5 posto iznad i 5 posto ispod njihove prosječne tržišne cijene ostvarene u ponedjeljak, 12. lipnja.


RIM -
Italija će sve više zaostajati za ostalim gospodarstvima eurozone ukoliko se njezini slabi izgledi za rastom drastično ne poboljšaju, upozorili su iz Međunarodnog monetarnog fonda u redovnom izvješću. Treće gospodarstvo eurozone stagnira u posljednjih 15 godina, a u prošle tri bilježilo je umjeren oporavak nakon rekordne recesije s dvostrukim dnom, konstatiraju analitičari MMF-a. Upozoravaju ipak na kontinuirano prigušenu zaposlenost i tempo rasta. "Prema scenariju umjerenog rasta, realni dohodak po stanovniku vratit će se na pretkrizne razine tek kroz nekoliko godina a Italija će se dodatno udaljiti od gospodarstava svoga ranga u eurozoni", napominju MMF-ovi analitičari nakon analize stanja u talijanskom gospodarstvu.


LONDON -
Agencija Standard & Poor's (S&P) vjerojatno će povisiti procjenu gospodarskog rasta Francuske i eurozone nakon pobjede Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima i očekivane velike pobjede njegove stranke na parlamentarnim izborima, kazao je šef njezina europskog odjela. Nastupajući kao neovisni kandidat centra, Macron je u svibnju pobijedio na predsjedničkim izborima i postao najmlađi predsjednik u povijesti Francuske. U nedjelju su njegova nova stranka Republique En Marche (REM) i njezina saveznica Modem dobile i 32,32 posto glasova u prvom krugu parlamentarnih izbora. Agencije za ispitivanje javnog mnijenja predviđaju da bi u drugom krugu te dvije stranke mogle osvojiti između 390 i 445 od ukupno 577 mjesta u donjem domu francuske skupštine i time omogućiti Macronu da progura obećane reforme, uključujući ublažavanje strogih zakona o radu i izmjene sustava mirovinske štednje.


LONDON -
Ulagači u javnom sektoru namjeravaju u idućoj godini povećati ulaganja u nekretnine, infrastrukturu, 'zelene' obveznice i obnovljive izvore energije a smanjiti portfelje državnih obveznica koji donose niske prinose, pokazalo je najnovije istraživanje. Službeni forum monetarnih i financijskih institucija (OMFIF) anketirao je financijske direktore i menadžere za rezerve u 31 instituciji javnog sektora koje upravljaju imovinom ukupne vrijednosti 4.210 milijardi dolara. Pitali su ih u koje kategorije imovine namjeravaju ulagati u idućih 12 mjeseci. S obzirom na niske ili čak negativne prinose na imovinu poput obveznica, te na snažne oscilacije na tržištima dionica, ulagači pokazuju sve izraženiji apetit za nelikvidnom imovinom koja donosi stabilne, predvidive prinose.


LONDON -
Tečaj dolara u utorak je na međunarodnim tržištima ostao više-manje stabilan u relativno mirnom trgovanju pred početak dvodnevne sjednice američke središnje banke Fed, a u fokusu ulagača bit će novi signali u vezi daljnjeg zaoštravanja monetarne politike. Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, ostao je u takvom ozračju više-manje nepromijenjen u odnosu na završetak trgovanja dan ranije. Veće promjene nisu zabilježene ni kod tečaja dolara prema euru čija se cijena zadržala na nešto iznad 1,12 dolara. Američka je valuta prema japanskoj ojačala pak blagih 0,2 posto u odnosu na prethodno zatvaranje, na 110,18 jena.


ZAGREB -
Na tečajnoj listi koju je Hrvatska narodna banka utvrdila u utorak, u odnosu na tečajnicu utvrđenu u ponedjeljak, kuna je oslabila u odnosu na većinu važnijih inozemnih valuta, a samo je prema euru ojačala, za 0,04 posto.  Srednji tečaj eura na tečajnoj listi središnje banke od utorka, koja se primjenjuje od srijede, iznosi 7,404527 kuna. Kuna je u odnosu na britansku funtu oslabila za 0,12 posto, prema američkom dolaru za 0,02 posto, a švicarskom franku za 0,01 posto. Srednji tečaj funte utvrđen je na 8,398012 kuna, dolara na 6,607055 kuna, a franka na 6,828225 kuna.


ZAGREB
- U nešto više od pet i pol godina postupak predstečajne nagodbe zatražilo je gotovo 9.000 tvrtki, a njih tek nešto više od 3.000 postupak je završilo sklapanjem nagodbe, i to najvećim dijelom pred trgovačkim sudovima u Zagrebu i Osijeku, pokazuju podatci Financijske agencije (Fina).

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi stupio je na snagu početkom listopada g. 2012., a od tada do 9. lipnja ove godine pokretanje postupka zatražilo je 8.959 tvrtki sa 66.761 zaposlenim.

Njih 7.843 postupak je zatražilo zbog nepodmirenih obveza u iznosu manjem od 10 milijuna kuna, a obveze više od tog iznosa prijavilo je njih 1.116.

Tvrtke koje su zatražile predstečaj ukupno su prijavile nepodmirena dugovanja u iznosu višem od 82,4 milijarde kuna, od čega 8,4 milijarde kuna čine obveze dužnika s dugovima manjima od 10 milijuna kuna, a 74 milijarde kuna 'otpada' na dužnike koji pojedinačno duguju više od 10 milijuna kuna. Naime, zakon predviđa dvije vrste postupka - za dužnike s manjim obvezama i manjim brojem zaposlenih postupak je skraćen, a za one s višim dugovanjima redovan.

Finini podaci pokazuju i da je predstečaj zatražilo najviše trgovaca i građevinara.

Naime, postupak je pokrenulo 2.049 (23 posto ukupnog broja) tvrtki iz djelatnosti trgovine na veliko i malo; popravaka motornih vozila i motocikala, s 9.553 zaposlena, i to zbog nenamirenih 13,5 milijardi kuna dugovanja.

Najveći iznos dugovanja, veći od 20,8 milijardi kuna, prijavile su tvrtke iz djelatnosti građevinarstva, i to njih 1,483 (16,5 posto) s 13.186 zaposlenih.

Predstečaj je zatražilo i 1.275 tvrtki iz prerađivačke industrije s 22.809 zaposlenih i 16,5 milijardi kuna prijavljenih nepodmirenih obveza, kao i 874 tvrtke koje se bave ugostiteljstvom i turizmom, koji su u trenutku pokretanja postupka imali 4.519 zaposlenih, a nisu mogli podmiriti više od 7,6 milijardi kuna obveza.

Zanimljivo je da Finini podatci pokazuju kako je predstečajnu nagodbu zatražilo i jedan poslovni subjekt iz djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja, koji je dugovao 90 tisuća kuna i nije imao zaposlenih.

Promatra li se teritorijalno, najviše je tvrtki koje su zatražile predstečaj iz Grada Zagreba - njih 2.473 ili 27,6 posto ukupnog broja, a slijede tvrtke sa sjedištem u Splitsko dalmatinskoj (881), Primorsko-goranskoj (645) i Zagrebačkoj županiji (592). Najmanje ih je, pak, s  područja Ličko-senjske županije, tek 51.


Nagodbe sklopila trećina

Od ukupnog broja tvrtki koje su ušle u postupak predstečaja kod njih 36 posto ili 3.241 postupak je došao do faze prihvaćanja plana financijskog preustroja ili samog sklapanja nagodbe.

Riječ je o tvrtkama koje ukupno duguju gotovo 51,3 milijarde kuna i imaju više od 43 tisuće zaposlenika.

Konkretno, nagodbu je sklopila 3.031 tvrtka ili 33,8 posto onih koji su počelki postupak, a najveći broj nagodbi sklopljeno je pred trgovačkim sudovima u Zagrebu, 962 ili 32 posto, te Osijeku - 553 ili 18 posto.


NEW YORK – Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale, a pod najvećim je pritiskom ponovno bio tehnološki sektor, drugi trgovinski dan zaredom.


BEČ - Na hrvatsko-austrijskom gospodarskom forumu u ponedjeljak u Beču istaknuta  je jako dobra gospodarska suradnja između dviju zemalja, te postojanje prostora i mogućnosti za njezino daljnje unaprjeđenje.

"Gospodarski odnosi Hrvatske i Austrije su u stalnom usponu. Austrija je Hrvatskoj jedan od najznačajnijih gospodarskih partnera", naglasila je pred stotinjak gospodarstvenika savjetnica za gospodarstvo u hrvatskom veleposlanstvu u Beču Tatjana Mrvoš.

Dodala je da su austrijska ulaganja izuzetno značajne za hrvatsko gospodarstvo, da je Hrvatska na putu gospodarskog oporavka te da se u tim okolnostima primjećuje ponovno pojačani interes austrijskih ulagača za Hrvatsku.

"U svrhu unaprjeđenja daljnje hrvatsko-austrijske gospodarske suradnje na poticaj veleposlanstva i Austrijske savezne gospodarske komore nedavno je ustrojena neslužbena platforma pod nazivom  'Gospodarski klub - Hrvatska', koji bi trebao prinijeti daljnjem razvoju i poticanju ulaganja u Hrvatsku", rekla je ona.

U Hrvatskoj djeluje preko 700 austrijskih tvrtki u kojima radi 35.000 ljudi, a Hrvatska je i vrlo popularno turističko odredište Austrijanaca.

O temi "Ulagati u Hrvatskoj", o ulagačkim okvirima i konkretnim projektima, govorio je i ravnatelj Agencije za ulaganje i konkurentnost Zdenko Lucić.

On je istaknuo da je Hrvatska otvorena za ulaganja te da postoje velike mogućnosti za suradnju i ulaganja na raznim područjima u proizvodnji, informacijskim tehnologijama, poljoprivredi, industriji hrane, metalo-prerađivačkoj grani i turizmu.

Predstavnici Agencije za ulaganje i konkurentnost održali su u Beču i niz sastanaka s austrijskim poduzetnicima na temu novih ulaganja u Hrvatskoj poput novog proizvodnog ulaganja tvrtke Palfinger u Delnicama.

Na konferenciji se moglo čuti da Hrvatska ide u pravcu gospodarskog oporavka, da je ulagačko ozračje mnogo bolje nego prije, što je dobar temelj za budućnost i ulaganja.

"Hrvatska ima velike prednosti u usporedbi s drugim zemljama u okruženju, u Hrvatskoj vlada pravi europski duh što nije slučaj u drugim zemljama i to je jedna od prednosti za ulagače kao i osposobljena radna snaga. Hrvatska je država s velikim mogućnostima i izgledima za strana ulaganja", rekao je Vladimir Preveden, jedan od managing partnera savjetničke kuće Roland Berger GmbH.


ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobex je u u odnosu na petak porastao za 0,07 posto, na 1.841,10 bodova, ojačavši treći trgovinski dan za redom, pri čemu su milijunski prometi ostvareni povlaštenim izdanjem Adrisa i dionicom Valamar Riviere.

Crobex10 pao je za 0,06 posto, na 1.095,86 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je 10,75 milijuna kuna, što je 770 tisuća kuna manje nego u petak.

Najlikvidnija, s prometom od 3,8 milijuna kuna bila je povlaštena dionica Adrisa, čija je cijena oslabila 1,29 posto, na 454 kune.

Dionicom Valamar Riviere trgovalo se za 1,58 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 1,07 posto na 42,45 kuna dok se cijena dionici Arena Hospitality Groupa nije mijenjala i uz promet od 1,45 milijuna kuna ostala na 450 kuna.

Kod dionica s većim prometom, za najvećih 2,16 posto pala je cijena dionice Končara Elektroindustrije, a za 2,03 posto dionice Podravke, dok je s druge strane za 17,95 posto porasla cijena dionice Tehnike, a za 8,44 posto dionice Ericssona Nikole Tesle.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 114
Utvrđena na dan 13.6.2017.
Primjenjuje se od 14.6.2017.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,970250

4,985206

5,000162

Kanada

124

CAD

1

4,964234

4,979172

4,994110

Češka

203

CZK

1

0,282015

0,282864

0,283713

Danska

208

DKK

1

0,992807

0,995794

0,998781

Mađarska

348

HUF

100

2,404741

2,411977

2,419213

Japan

392

JPY

100

5,984850

6,002859

6,020868

Norveška

578

NOK

1

0,781288

0,783639

0,785990

Švedska

752

SEK

1

0,758249

0,760531

0,762813

Švicarska

756

CHF

1

6,807740

6,828225

6,848710

Velika Britanija

826

GBP

1

8,372818

8,398012

8,423206

SAD

840

USD

1

6,587234

6,607055

6,626876

EMU

978

EUR

1

7,382313

7,404527

7,426741

Poljska

985

PLN

1

1,761216

1,766516

1,771816



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus