01:28, 19. Veljača 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 11. veljače 2018.

Objavljeno: 11.02.2018 u 02:28
Pregledano 40 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 11. veljače 2018.

ZAGREB, 11. veljače 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZSE: Crobexi oslabili zbog pada svjetskih burzi

 
ZAGREB - Crobex indeksi protekloga su tjedna oslabili zbog oštrog pada cijena dionica na najvažnijim svjetskim tržištima, koji je i na Zagrebačkoj burzi izazvao velika kolebanja cijena, no istodobno je porasla likvidnost.

Crobex indeks prošloga je tjedna pao za 0,7 posto, na 1.864 boda, a Crobex10 za 0,39 posto, na 1.081 bod.

Svi granski indeksi su zaronili u crveno, a najviše Crobextransport, za 2,73 posto, i Crobexnutris, za 2,07 posto.

Redovni promet iznosio je gotovo 50 milijuna kuna, što je otprilike 20 milijuna više nego tjedan ranije.

"Iza nas je tjedan obilježen snažnim ispravkom indeksa u SAD-u koji je donio veliku promjenljivost cijena i na Zagrebačkoj burzi. Tako je u utorak indeks Crobex zabilježio oštar dnevni pad, veći od 2 posto. Unatoč tome, tjedan je završio s tek manjim minusom", kaže Luka Grgić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Kako dodaje, ostvareni su prosječni redovni dnevni prometi od 13,7 milijuna kuna, što je dvostruko više nego prethodni tjedan.

Pritom je najlikvidnija bila dionica Valamar Riviere, s prometom od 13,2 milijuna kuna. Cijena joj je pala za 2,56 posto, na 41,9 kuna.

Slijedi dionica AD Plastika, s prometom od gotovo 5 milijuna kuna i rastom cijene za 2,47 posto, na 187 kuna.

Znatniji promet, od 4,6 milijuna kuna, ostvaren je i izdanjem HT-a, čija je cijena porasla za 1,2 posto, na 167 kuna.

"Poslovna vijest koja je obilježila tjedan svakako je potpisivanje strateškog ugovora između Adrisa i HUP-a kojim je skupina Adris posredno stekla gotovo 46 posto ove hotelske tvrtke. Tijekom tjedna oba su Adrisova izdanja dobila na vrijednosti", navodi Grgić.

Povlašteno izdanje Adrisa poskupilo je za 2,56 posto, na 441 kunu, uz 2,77 milijuna kuna prometa. Redovno izdanje poskupilo je, pak, za 1,64 posto, na 496 kuna, a njime je ostvareno gotovo milijun kuna prometa.

U središtu pozornosti ulagača bila je i dionica HUP-a Zagreb. Uz promet od 1,7 milijuna kuna, cijena joj je skočila za 5,62 posto, na 3.760 kuna.

Od 81 dionice kojima se trgovalo protekloga tjedna, njih 38 zabilježilo je pad cijene, 31 rast, a 12 je završilo tjedan bez promjene cijene.

Među likvidnijim izdanjima najveći pad cijene zabilježile su dionice Tehnike, za 10,2 posto, te Optima Telekoma, za 10,11 posto.

Istodobno su najviše poskupile dionice Lošinjske plovidbe Holdinga, za 27,74 posto, te Leda, za 6,52 posto.

Lošinjska plovidba izvijestila je u ponedjeljak da kreće s tri velika projekta u Malom Lošinju - izgradnjom novog hotela na Rujnici, razvojem nautičko-servisnog centra na području marine Privlaka i brodogradilišta Lošinj te s ulaganjem u kampove Lopari i Rapoća u Nerezinama, a ukupna vrijednost tih ulaganja procjenjuje se na 60 milijuna eura.


Oštar pad svjetskih burzi

ZAGREB - Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale jer se ulagači boje jačanja inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na brži tempo povećanja kamata, zbog čega rastu prinosi na obveznice.

Na Wall Streetu su Dow Jones i S&P 500 indeks prošloga tjedna potonuli za više od 5 posto, što je njihov najveći tjedni gubitak od siječnja g. 2016.

Pritisak na tržišta traje više od tjedan dana, od kada su podatci s američkog tržišta rada pokazali da zaposlenost i plaće snažno rastu. To je izazvalo strahovanja od rasta inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku da ubrza tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.

Fed je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga rastu prinosi, pa je prinos na 10-godišnje američke obveznice u ponedjeljak dosegnuo 2,885 posto, najvišu razinu u četiri godine.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja tvrtka i jer bi dio ulagača mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Zbog toga su i na europskim burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je za 4,7 posto, dok su frankfurtski DAX i pariški CAC potonuli za 5,3 posto.



Dolar prošloga tjedna ojačao za 1,4 posto, najviše u 15 mjeseci


ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna prema košarici valuta ojačao za 1,4 posto, što je njegov najveći tjedni dobitak u posljednjih 15 mjeseci, dok je tečaj eura znatno pao.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna ojačao za 1,4 posto, na 90,42 boda.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj oslabila za 1,2 posto, na 108,80 jena, blizu najniže razine u četiri mjeseca.

No, dolar je znatno ojačao prema europskoj valuti, pa je tečaj eura potonuo za 1,7 posto, na 1,2250 dolara.

Američka je valuta tjednima bila pod pritiskom zbog toga što je sve jasnije da američka središnja banka više ne će biti jedina velika banka u svijetu koja zateže monetarnu politiku.

To se u ovoj godini očekuje i od drugih velikih središnjih banaka, prvenstveno europske, koja bi mogla ukinuti dugogodišnje poticajne mjere.

No, prošloga je tjedna došlo do naglog zaokreta na tržištima valuta, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena dionica na svjetskim burzama.

Na Wall Streetu su prošloga tjedna vodeći indeksi potonuli za više od 5 posto, najviše u posljednje dvije godine, što je negativno utjecalo i na ostale najveće burze u svijetu.

Posljedica je to strahovanja ulagača od jačanja inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamata.

Fed je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga rastu prinosi, pa je prinos na 10-godišnje američke obveznice u ponedjeljak dosegnuo 2,885 posto, najvišu razinu u četiri godine. Kasnije je, doduše, nešto pao, no ne značajnije, a rast prinosa potaknuo je uspon tečaja dolara.

Stephen Gallo, valutni analitičar u tvrtki BMO Capital Markets, kaže da je ova rasprodaja na tržištima dionica i rizične imovine dovela do zdrave korekcije na tržištima valuta.

Zbog pada burzi, ulagači su okrenuli prema valutama koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanska i švicarska.

Tako je tečaj švicarskog franka prema euru tijekom tjedna nakratko dosegnuo najviše razine u posljednja četiri mjeseca.

Prije prošlotjednog kaosa na tržištima, među popularnijim potezima ulagača bile su kupnje eura zbog očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) postupno početi smanjivati izdašne monetarne poticaje u eurozoni.

Isto tako, popularne su bile i prodaje jena temeljem stajališta da će japanska središnja banka Bank of Japan (BOJ) biti zadnja koja će okončati ciklus vrlo labave monetarne politike.

No, to se prošloga tjedna promijenilo, pa je japanska valuta ojačala prema dolaru, dok je euro oslabio.

Unatoč prošlotjednom rastu, vrijednost dolara prema košarici valuta i dalje je u minusu od početka godine, nešto više od 1,5 posto.



Svjetske burze oštro pale zbog straha od rasta inflacije i kamata


ZAGREB – Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica znatno pale jer se ulagači boje jačanja inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na brži tempo povećanja kamata, zbog čega rastu prinosi na obveznice.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo za 5,2 posto, na 24.190 bodova. Za toliko je pao i S&P 500, skliznuvši na 2.619 bodova, dok je Nasdaq indeks pao za 5,1 posto, na 6.874 boda. To je najveći tjedni gubitak tih indeksa od siječnja 2016. godine.

Pritisak na tržište traje više od tjedan dana, od kada su podatci s američkog tržišta rada pokazali da zaposlenost i plaće snažno rastu. To je izazvalo strahovanja od rasta inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku da ubrza tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.

Fed je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga rastu prinosi, pa je prinos na 10-godišnje američke obveznice u ponedjeljak dosegnuo 2,885 posto, najvišu razinu u četiri godine.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja tvrtka i jer bi dio ulagača mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Nakon oštrog pada krajem prethodnoga i početkom protekloga tjedna, u utorak i srijedu cijene dionica su se nešto manje kolebale, pa su se ulagači ponadali da je tržište dotaknulo dno.

Međutim, oštar pad cijena dionica u četvrtak pokazao je da bi do stabilizacije tržišta moglo proći još neko vrijeme.

"Prašina se još nije slegla i čini mi se da kupci i prodavači pokušavaju dokučiti kakav će biti daljnji smjer tržišta. Mislim da se i idućih dana može očekivati slično trgovanje", kaže Jonathan Corpina, partner u tvrtki Meridian Equity Partners.

S&P 500 trenutačno je u minusu gotovo 9 posto, a u jednom je trenutku bio na gubitku i više od 10 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu dosegnutu 26. siječnja. U tom su razdoblju dionice iz sastava tog indeksa na vrijednosti izgubile oko 2.490 milijardi dolara.

Pad indeksa za više od 10 posto u odnosu na njihovu prethodnu razinu znači da su ušli u područje korekcije, a posljednji put S&P 500 indeks bio je u području korekcije u siječnju g. 2016., kada je zaronio za 13,3 posto ispod svoje prethodne najviše razine, što je tada bila posljedica oštrog pada cijena nafte.

Ispravak cijena dionica dugo se očekivao, s obzirom da su cijene godinama rasle gotovo bez prekida i posljednjih mjeseci neprestano dosezale rekordne razine.

Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih gospodarstava - od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana - dobri poslovni rezultati tvrtka i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi tvrtkama.

S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno, s obzirom na planove središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

"Trenutno na tržištu imate temeljne razlike. S jedne strane gospodarstvo snažno raste, kao i zarade tvrtka, dok s druge strane rastu inflacija i kamatne stope. Veliko je pitanje što će od toga prevladati", kaže Giri Cherukuri, upravitelj u tvrtki OakBrook Investment, koji i idućega tjedna očekuje nestabilno trgovanje.

I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je za 4,7 posto, na 7.092 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo za 5,3 posto, na 12.107 bodova. I pariški CAC izgubio je 5,3 posto, skliznuvši na 5.079 bodova.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks potonuo za 8,1 posto, na 21.382 boda.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus