04:24, 22. Siječanj 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 11. siječnja 2018.

Objavljeno: 11.01.2018 u 09:00
Pregledano 45 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 11. siječnja 2018.

ZAGREB, 11. siječnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


LUXEMBOURG/ZAGREB - Hrvatska se u studenome 2017. svrstala među zemlje Europske unije s izrazitijim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj i godišnjoj razini, pokazale su u četvrtak prve procjene Eurostata. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u studenome 2017. uvećana je za 0,9 posto u usporedbi s mjesecom ranije. Njezin je rast na mjesečnoj razini ubrzao i u 19-članoj eurozoni, na jedan posto. Među zemljama EU čiji su podatci bili dostupni Eurostatu, najizrazitiji su rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježile Češka i Njemačka, po stopi od 3,6 posto. Hrvatska je pak uz Irsku i Mađarsku u studenome 2017. zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini. Proizvodnja u hrvatskoj industriji smanjena je za 3,6 posto u odnosu na listopad. Daleko najveći pad zabilježila je Irska. Na godišnjoj je razini rast industrijske proizvodnje u EU u studenom usporio na 3,5 posto, u odnosu na 4,2 posto zabilježenih u listopadu. Sporije je rasla i proizvodnja u eurozoni, za 3,2 posto, nakon revidiranih 3,9 posto u listopadu. Među zemljama EU-a čiji su podaci bili raspoloživi Eurostatu, najveći rast proizvodnje imala je Slovenija, 9,9 posto. U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena za 1,6 posto na godišnjoj razini.


OSIJEK - Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava "Život" u četvrtak je upozorila kako ne postoji popis ukupno raspoloživog državnog zemljišta zbog čega bi u ARKOD trebalo dodati kartu s ucrtanim svim poljoprivrednim površinama u vlasništvu države i Hrvatskih šuma i označi status tog zemljišta. "Popis ukupno raspoložive državne zemlje ne postoji, a ono što se može naći je manjkavo, netočno i netransparentno te takav lako može postati predmet manipulacija", upozorila je udruga Život u osvrtu na prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu. Prenosi kako u Agenciji za poljoprivredno zemljište navode da u Hrvatskoj ima ukupno 2.695.037 hektara poljoprivredne zemlje od čega oni raspolažu sa 738.125 hektara neobrađene zemlje. S obzirom da se obrađuje oko 1.100.000 hektara, u udruzi Život tvrde kako se na temelju tih podataka dolazi do toga da se ne zna gdje je 850.000 hektara, a po tome "do katastrofalnog podatka da se u RH obrađuje samo 40 posto poljoprivrednog zemljišta".


ZAGREB - HUP-ova Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) pozdravila je u četvrtak prijedlog novog zakona kojim se regulira porezno rasterećenje tvrtki koje ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije, kao i Vladinu odluku o osnivanju Vijeća za državnu informacijsku infrastrukturu, a očekuje i da će sve to potaknuti i investicije i razvoj novih proizvoda. "Upućivanje u saborsku proceduru nove zakonske regulative za porezno rasterećenje tvrtki koje ulažu u istraživanje i razvoj je svakako dobrodošlo i očekuje se brza procedura donošenja. Poznato je da ulaganje u te aktivnosti nosi rizik za ulagače tako da će kroz poticaje tvrtke imati jamstvo umanjenja rizika ulaganja. Očekujemo da će to potaknuti tvrtke da konačno krenu više ulagati i podignu nisku razinu ulaganja za istraživanje i razvoj, čime bi se i Hrvatska u tome 'podigla' na ljestvici EU zemalja", ističe za Hinu član izvršnog odbora udruge HUP ICT Darko Huljenić. "Dodatni pozitivni pomak može se s tim zakonom očekivati i u povećanju suradnje znanosti i gospodarstva, jer će uz neke druge mogućnosti za takve aktivnosti tvrtke moći koristiti i porezne olakšice. U svakom slučaju inicijativa ide u dobrom smjeru i očekujemo brzu primjenu novog zakona", poručio je.


ZAGREB - Novim predsjednikom Uprave Sberbank Hrvatske u četvrtak je imenovan dosadašnji član Uprave Csaba Soos, a on će na čelnom mjestu zamijeniti Marija Henjaka, koji je odlučio napustiti Sberbank, priopćeno je u četvrtak iz te banke. Kao predsjednik Uprave Sberbank Hrvatske, Csaba Soos će i nadalje biti zadužen za segment poslovanja s građanima, navodi se u priopćenju, uz napomenu kako će to imenovanje stupiti na snagu nakon suglasnosti Hrvatske narodne banke. Iz Sberbanke navode kako se Soos toj banci pridružio 2014. godine u Sberbank Slovačkoj, na funkciji člana Uprave zaduženog za segment poslovanja s građanima, a nakon što je u GE Money Bank Russia radio kao direktor prodaje i član Uprave. Csaba Soos je u Sberbank Hrvatska došao 2016. godine, na funkciju člana Uprave odgovornog za poslovanje s građanima.


MADRID - Španjolska petu godinu za redom bilježi rekordan broj dolazaka stranih gostiju, pokazuju službene statistike unatoč sigurnosnim prijetnjama nakon terorističkih napada u Kataloniji i političkoj neizvjesnosti zbog zahtjeva za njezinim odcjepljenjem.  Preliminarni podaci španjolske vlade pokazali su da je broj dolazaka stranih gostiju u 2017. godini porastao za 8,9 posto, na 82 milijuna turista. To bi Španjolskoj osiguralo drugo mjesto u svijetu po broju stranih turista, odmah iza Francuske. SAD bi pak bio potisnut na treće mjesto. Podatci su pokazali i novi rekord u stavci potrošnje turista u 2017., koja je skočila za 12,4 posto u usporedbi s godinom ranije. Prema konačnim podatcima za prvih 11 mjeseci 2017. godine, Britanci su zadržali poziciju najbrojnijh gostiju, s 18 milijuna dolazaka u tom razdoblju, što je povećanje od sedam posto u odnosu na godinu ranije.


OSLO - Gotovo 80 vlasnika električnih automobila Tesla u Norveškoj tužilo je njihova američkog proizvođača za obmanjujuće oglašavanje, tvrdeći da njihove performanse nisu u skladu s navodima u oglasima, objavio je u četvrtak norveški dnevnik Dagens Naeringsliv. Vlasnici se žale da je stvarna snaga limuzine Tesla S P85D 469 konjskih snaga a ne 700 kako navodi proizvođač. Traže istu odštetu kakvu je dobila skupina od 133 vlasnika Tesle u Norveškoj, koji su tužili tvrtku i nagodili se s njome u prosincu 2016. Američki je proizvođač tada pristao isplatiti odštetu svih 133 vlasnika automobila, u iznosu od 65.000 kruna (7.260 eura), uz alternativnu mogućnost isporuke nove opreme, podsjeća list. Prema pisanju norveških medija, Teslu je prošle jeseni tužila i skupina 38 vlasnika motocikala.


LONDON - Cijene nafte učvrstile su se u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad razine od 69 dolara, poduprte neočekivanim padom američke proizvodnje i smanjenim zalihama. Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 69,47 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 37 centi višoj cijeni, od 63,94 dolara.


ZAGREB - Redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u četvrtak je bio manji od pet milijuna kuna, pri čemu su glavni dionički indeksi u blagom plusu, a uz dionice Atlantske plovidbe i HT-a nešto se više trgovalo i dionicama crikveničkog Jadrana, koje su ujedno i među veći gubitnicama. Crobex indeks u neznatnom je plusu, za 0,02 posto, na 1.858,08 bodova, dok nešto veći rast, za 0,30 posto, na 1.079,45 bodova, bilježi Crobex10 indeks. Redovni promet dionicama iznosio je tek 4,6 milijuna kuna, što je oko 3,3 milijuna kuna manje nego jučer, a ni jedna dionica nije imala više od milijun kuna prometa. Najtrgovanija je tako s prometom od 863,9 tisuća kuna bila dionica Atlantske plovidbe, kojoj je cijena pala za 4,41 posto, na 650 kuna. Po prometu slijede dionice HT-a, protrgovano ih je za gotovo 820 tisuća kuna, a zadnja im cijena stagnira na 166 kuna. Više od pola milijuna kuna prometa, 575,1 tisuću kuna, imala je još samo dionica crikveničkog Jadrana, koja je veća gubitnica s padom cijene za 13,33 posto, na 7,80 kuna. Još veće padove cijene bilježe neke tvrtke iz sastava Agrokora, Zvijezde za 10,67 posto, PIK-a Vinkovci za 15,32, Vupika za 18,18 posto, doduše uz skromne promete od tri do 12 tisuća kuna. Dionica, pak, Leda među većim je likvidnijim dobitnicama s rastom cijena za 3,90 posto, a u cjenovnom su plusu i povlaštene dionice Adris grupe s rastom cijene za 1,87 posto te Đuro Đaković grupe za 2,43 posto.

 
ZAGREB - Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte sa ciljem pružanja podrške tvrtkama koje se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama, i to kroz poreznu olakšicu. Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da je riječ o kvalitetnom zakonu, koji će pomoći ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić istaknula je da je cilj je zakon povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se ostvario cilj da Hrvatska dosegne iznos ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto BDP-a do 2020. Naime, danas se po ulaganjima privatnih i javnih poduzeća u znanstveno istraživačke aktivnosti, koje je ispod 1 posto BDP-a, Hrvatska nalazi na donjem dijelu rang liste članica EU. Prosjek u EU je iznad 2 posto BDP-a.


ZAGREB - Vlada je u četvrtak donijela Uredbu o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila, prema kojoj se od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzimaju nova vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna, što predstavlja dvije trećine svih novih prodanih vozila. Uredba definira da se od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzimaju vozila čija je prodajna cijena sa PDV-om niža od 150 tisuća kuna, dok će veći naglasak biti na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje. Za vozila čija je cijena od 150.000 do 200.000 kuna vrijednosna naknada utvrđuje se u iznosu od 2.000 kuna, od 200.000 do 250.000 kuna ta naknada iznosi 4.500 kuna, a za vozila skuplja od 600.000 kuna iznosi 60.000 kuna. Ministar financija Zdravko Marić očekuje ukupno smanjenje poreznog opterećenja za 350 milijuna kuna, a smanjeni proračunski prihod po njegovim bi riječima trebao biti nadoknađen življom gospodarskom aktivnošću u segmentu prodaje vozila. Marić očekuje da će novi obračun poreza imati "efekt na odluke građana" prilikom kupnje automobila. Ističe i da nova uredba ispravlja anomaliju kod naplate vrijednosne komponente posebnog poreza na motorna vozila odnosno "izglađuje" skokove među razredima naplate.


ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je, komentirajući najnovije prognoze Svjetske banke o hrvatskom gospodarskom rastu, ustvrdio da je hrvatski gospodarski rast u ovom trenutku puno zdraviji i održiviji u odnosu na onaj u predrecesijskom razdoblju, kad su bilježene stope rasta od 4,5 i 5 posto te da treba dodatno iskoristiti pozitivne ekonomski trendove. Svjetska banka u najnovijim Globalnim gospodarskim izgledima očekuje rast hrvatskog gospodarstva u 2018. godini za 2,6 posto, potvrdivši svoje ažurirane procjene iz listopada prošle godine. To je usporavanje u odnosu na 2017., za koju u Svjetskoj banci procjenjuju da će završiti sa stopom rasta BDP-a od 3 posto. Najnovija procjena Svjetske banke o rastu gospodarstva u ovoj godini za 2,6 posto nešto je niža od prognoza ostalih institucija. Tako je Europska komisija u nedavnim prognozama objavila kako u 2018. očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast gospodarstva od 2,7 posto.


ZAGREB - Vlada je u četvrtak na sjednici ovlastila Ministarstvo financija da u ime Republike Hrvatske izda državno jamstvo u iznosu od 96 milijuna eura u korist Hrvatske poštanske banke i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji ili inozemstvu za kreditno zaduženje Uljanik Brodogradilišta radi provedbe sanacije i financijske konsolidacije, koje će postati aktivno tek po odobrenju Europske komisije. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da se Uljanik može svrstati u kategoriju poduzetnika u teškoćama, jer je bez državne intervencije gotovo siguran prestanak njegova poslovanja u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju.


RIM - Cijene hrane pale su u prosincu na međunarodnim tržištima pod utjecajem osjetnog pojeftinjenja biljnih ulja i mlijeka i mliječnih proizvoda dok su u cijeloj prošloj godini u prosjeku porasle nešto više od osam posto, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO. Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u prosincu za 3,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 169,8 bodova, utvrdili su u FAO-u. U cijeloj prošloj godini njegova je prosječna vrijednost iznosila 174,6 bodova i najviša je od 2014. godine. U odnosu na 2016. godinu viša je za 8,2 posto. Na kraju prošle godine najviše su pojeftinili mlijeko i mliječni proizvodi, za 9,7 posto na mjesečnoj razini, zbog obilne opskrbe i prigušene potražnje za obranim i punomasnim mlijekom u prahu, te sirom i maslacem. U cijeloj 2017. prosječna vrijednost indeksa koji mjeri kretanje cijena te kategorije prehrambenih proizvoda bila je 31,5 posto viša nego u godini ranije.


BERLIN - Njemačko gospodarstvo ubrzalo je u prošloj godini, zabilježivši najsnažniji rast aktivnosti u šest godina zahvaljujući u prvom redu snažnijoj domaćoj potražnji, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci saveznog statističkog ureda Destatisa. Podaci objavljeni u četvrtak pokazuju da su aktivnosti u najvećem europskom gospodarstvu porasle u 2017. za 2,2 posto, najsnažnije od 2011. godine, kada je stopa njihova rasta iznosila 3,7 posto. U 2016. godini njemački BDP povećan je 1,9 posto a u 2015. za 1,7 posto. Potrošnja domaćinstava uvećana je u prošloj godini dva posto a ulaganja u strojeve i ostalu opremu za 3,5 posto.


PARIS - Francuska vlada planira skratiti propisano razdoblje zimskih sezonskih sniženja u trgovinama sa sadašnjih šest na četiri tjedana, i to moguće već od iduće zimske sezone, dobije li takav prijedlog dobije zeleno svjetlo parlamenta. Malotrgovci također apeliraju na vladu u Parisu da potakne zanimanje potrošača i u drugim razdobljima u godini po uzoru na američki "Crni petak", čiji je cilj velikim popustima u kratkom roku potaknuti kupce na veću kupovinu. Najava vlade vremenski se podudarila sa samim početkom službenog šestotjednog zimskog sezonskog sniženja u Francuskoj, tijekom kojeg trgovci koriste prednost zakonskog dopuštenja da kupcima ponude robu uz popuste koji se obično kreću od najmanje 50 posto pa čak i 70 posto u odnosu na uobičajene cijene.


SEUL - Južna Koreja sprema se zatvoriti platforme za trgovanje kriptovalutama, upozorio je u četvrtak ministar pravosuđa, prouzročivši nagli pad vrijednosti bitcoina i ostalih virtualnih valuta na južnokorejskom tržištu. Južnokorejske vlasti poduzele su niz mjera koje nisu zauzdale špekulacije virtualnim valutama i njihova je vrijednost u posljednje vrijeme snažno rasla. Ministar Park Sang-Ki upozorio je da bi pucanje tog balona prouzročilo pravu katastrofu. "Miistarstvo priprema prijedlog zakona kojim se u osnovi zabranjuju sve transakcije na trgovačkim platformama koje se baziraju na virtualnim valutama", kazao je ministar novinarima. Vlasti su ozbiljno zabrinute zbog pomame za kriptovalutama i namjeravaju zatvoriti platforme na kojima se njima trguje, dodao je Park.


PARIS - Najveći lanci supermarketa u Francuskoj priopćili su da su prodavali neke Lactalisove proizvode u segmentu dojenačke hrane i nakon odluke o njezinom opozivu zbog bojazni da bi mogla biti kontaminirana salmonelom. Carrefour, Leclerc, Auchan i Systeme U objavili su u odvojenim priopćenjima da su Lactalisovi proizvodi, uključujući i dojenačku hranu, ostali na njihovim policama i nakon opoziva u prosincu 2017. Francuske su vlasti naložile povlačenje proizvoda brendova Picot, Milumel i Taranis, namijenjenih matičnom francuskom i inozemnim tržištima. Agencija za zaštitu potrošača DGCCRF započela je istragu i do sada je provela više od 2.000 provjera. "Pogriješili smo, kao i sve velike distribucijske tvrtke", izjavio je glasnogovornik Systeme U-a Thierry Desouches za tv postaju BFM, dodajući da je opoziv bio kompliciran i da su učinili sve kako bi bio proveden u što kraćem roku.


LONDON - Na europskim burzama u četvrtak prijepodne investitori oklijevali su trgovati dionicama, zabrinuti rasprodajom obveznica koja je jučer prekinula 6-dnevni pozitivni niz na Wall Streetu. Paneuropski STOXX 600 indeks oko 11 sati bio je u minusu 0,1 posto. Nakon što su šest dana zaredom dosezali rekordne razine, S&P 500 i Nasdaq indeks jučer su oslabili, kao i Dow Jones, jer je ulagače zabrinulo izvješće Bloomberga da bi Kina, najveći kupac američkih obveznica, mogla smanjiti ili sasvim prestati kupovati državne obveznice. Zbog toga su snažno porasli prinosi na američke obveznice, dosegnuvši najviše razine u deset mjeseci. Jutros je međutim kineski regulator objavio da bi to izvješće moglo biti 'lažno'.


LONDON - Dolar se u četvrtak na međunarodnim tržištima stabilizirao prema košarici valuta nakon najvećeg dnevnog gubitka u mjesec dana, zahvaljujući vijestima da je kineski regulator odbacio izvješće da bi Kina mogla smanjiti kupovine američkih obveznica. Dolarov indeks, koji pokazuju vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je ojačao 0,2 posto, odskočivši s najnižih razina u gotovo tri mjeseca, na koje je skliznuo u jednom trenutku u trgovanju u srijedu pod utjecajem izvješća vezanog za Kinu. Pritom je dolar prema jenu u jednom trenutku ojačao 0,4 posto, da bi se u kasnijem trgovanju stabilizirao na 111,57 jena, u plusu 0,13 posto u odnosu na prethodno zatvaranje trgovanja. Tečaj dolara zadržao se pak ispod ključne razine od 1,2 dolara euro, što znači da je ostao više-manje nepromijenjen u odnosu na završetak trgovanja dan ranije.


ZAGREB - Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u četvrtak, u odnosu na tečajnicu utvrđenu u srijedu kuna je oslabila u odnosu na sve važnije inozemne valute, a prema euru za 0,07 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici središnje banke od četvrtka, koja se primjenjuje od petka, iznosi 7,449343 kune. U odnosu na američki dolar kuna je oslabila za 0,58 posto, prema švicarskom franku za 0,26 posto, a u odnosu na britansku funtu za 0,18 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnici HNB-a iznosi 6,236369 kuna, franka 6,370771 kunu, a funte 8,415435 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 8
Utvrđena na dan 11.1.2018.
Primjenjuje se od 12.1.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,894876

4,909605

4,924334

Kanada

124

CAD

1

4,950670

4,965567

4,980464

Češka

203

CZK

1

0,290958

0,291834

0,292710

Danska

208

DKK

1

0,997314

1,000315

1,003316

Mađarska

348

HUF

100

2,404103

2,411337

2,418571

Japan

392

JPY

100

5,569550

5,586309

5,603068

Norveška

578

NOK

1

0,771323

0,773644

0,775965

Švedska

752

SEK

1

0,759088

0,761372

0,763656

Švicarska

756

CHF

1

6,351659

6,370771

6,389883

Velika Britanija

826

GBP

1

8,390189

8,415435

8,440681

SAD

840

USD

1

6,217660

6,236369

6,255078

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,797363

3,808789

3,820215

EMU

978

EUR

1

7,426995

7,449343

7,471691

Poljska

985

PLN

1

1,778112

1,783462

1,788812

Napomena:
Za 10.1.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,892692 kn. 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus