11:42, 19. Rujan 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 10. rujna 2017.

Objavljeno: 10.09.2017 u 03:37
Pregledano 34 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 10. rujna 2017.

ZAGREB, 10. rujna 2017. (icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze pali su i prošloga tjedna, drugoga zaredom, pri čemu su najviše na gubitku bile dionice građevinskog i industrijskog sektora, a na dobitku dionice transportnog sektora.

Crobex indeks prošloga je tjedna oslabio 0,75 posto, na 1.882 boda, a Crobex10 za 0,89 posto, na 1.114 bodova.

Većina sektorskih indeksa bila je na gubitku, a najviše Crobexkonstrukt, za 5,6 posto i Crobexindustrija, za 4,66 posto.

Najviše je, pak, porastao Crobextransport, za 1,34 posto.

Redovni promet iznosio je 45 milijuna kuna, što je otprilike 14 milijuna više nego u tjednu ranije.

"Sukladno očekivanjima, redovni promet na burzi je u oporavku nakon slabijeg intenziteta trgovanja tijekom ljetnih mjeseci. Prosječni redovni dnevni prometi prošloga su tjedna iznosili 9 milijuna kuna, što je 23 posto više nego prethodni tjedan, odnosno čak 180 posto više nego prije 2 tjedna, čime je ostvaren najviši redovni tjedni promet još od kraja travnja", ističe Luka Grgić, finacnijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Kako dodaje, Crobex je pao drugi tjedan zaredom i sada je na najnižoj razini od kraj srpnja.

Najlikvidnija je bila dionica Valamar Rivijere, s prometom od 6,7 milijuna kuna. Cijena joj je smanjena 1,2 posto, na 46,88 kuna, nakon što su iz kompanije u utorak izvijestili o odgodi dijela investicija za 2018. godinu, koji se odnosi na Valamar Piniu Family Suites radi složenosti pripreme tehničke dokumentacije te neizvjesne fiskalne politike za investitore u turizmu.

Druga najlikvidnija bila je povlaštena dionica Adris Grupe s prometom od 3,3 milijuna kuna, čija je cijena oslabila 0,95 posto, na 449,19 kuna.

Dionicom Zagrebačke banke protrgovano je, pak, 3,1 milijun kuna, a cijena joj se spustila 1,29 posto, na 52,8 kuna.

Nešto veći promet, 2,3 milijuna kuna, ostvaren je i dionicom HT-a, uz pad njezine cijene za 1,7 posto, na 176 kuna.

Od važnijih korporativnih vijesti Grgić ističe da je CERP u ponedjeljak prihvatio ponudu OT Logisticsa za kupnju 1,6 milijuna dionica Luke Rijeka, nakon čega je u utorak i izvršena blok transakcija kojom je OT Logistics postao najveći dioničar te kompanije.

Tim stjecanjem dionica, dodaje Grgić, nastala je obveza te poljske kompanije za objavljivanje ponude za preuzimanje.

Dionica Luke Rijeka pojeftinila je prošloga tjedna 0,16 posto, na 49,92 kune.

Od ukupno 75 protrgovanih izdanja, njih 22 protekloga tjedna ostvarilo je rast cijene, 44 pad, a 9 stagnaciju.

Među likvidnijim izdanjima, najviše su potonule cijene dionica Viadukta, za 32,5 posto, Petrokemije, za 25,4 posto, i Đuro Đaković grupe, za 10,8 posto.

Najviše su, pak, porasle cijene dionica Atlantske plovidbe, za 7,4 posto, i Dukata, za 5 posto.

"U sljedećem tjednu ne očekujemo značajnije poslovne vijesti, pa se očekuje još jedan miran tjedan na domaćem tržištu kapitala", zaključuje Grgić.



ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala je prošloga tjedna na najnižu razinu od siječnja 2015. godine, dok je europska valuta u zamahu.

Cijena eura prema američkoj valuti skočila je prošloga tjedna 1,5 posto, na 1,2035 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula i 1,2092 dolara, novu najvišu razinu od siječnja 2015.

Dolar je oslabio i u odnosu na japansku valutu, pa je njegov tečaj potonuo 2,2 posto, na 107,85 jena, a u jednom trenutku i na samo 107,33 jena, najnižu razinu u 10 mjeseci.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna skliznuo 1,5 posto, na 91,40 bodova.

U petak je taj indeks zaronio na samo 90,99 bodova, novu najnižu razinu u više od dvije i pol godine, jer je američka valuta pod pritiskom zbog geopolitičkih napetosti u vezi Sjeverne Koreje i prijetnji uragana Irma Floridi, pa u ovakva nesigurna vremena ulagači traže sigurnija utočišta za kapital.

Zbog toga su ojačale valute koje se smatraju sigurnijima, kao što su švicarski franak i japanski jen.

Snažno je prema dolar ojačala i jedinstvena europska valuta jer se u eurozoni uskoro očekuje zaoštravanje monetarne politike, nakon što je Europska središnja banka (ECB) godinama vodila vrlo labavu politiku.

Doduše, po tom pitanju zasad nema ništa nova jer je u četvrtak, nakon sjednice čelnika ECB-a, Mario Draghi kazao da će banka ove jeseni, najvjerojatnije u listopadu, odlučivati o smanjenju poticajnih mjera.

Predsjednik ECB-a poručio je i da gospodarstvo eurozone jača, ali da inflacija i dalje slabi. Kazao je i da ECB mora uzeti u obzir slabljenje inflacije zbog snažnog eura.

No, osim toga nije se više osvrnuo na jačanje europske valute, pa su ulagači odahnuli jer su se plašili da bi Draghi mogao upozoriti da jaki euro, koji je prema dolaru od početka godine ojačao oko 15 posto, šteti izvozno usmjerenom gospodarstvu eurozone.

"Draghi je govorio o euru, ali o njegovom utjecaju na inflaciju. No, osim što je kazao da će pratiti kretanje tečaja eura, Draghi nije naznačio da će banka nešto poduzeti u vezi toga", kaže Mitul Kotecha, direktor u Barclays banci u Singapuru.

Tržišta su pozorno pratila i poruke iz američke središnje banke. U četvrtak je predsjednik Fedova ogranka u New Yorku William Dudley izjavio da bi Fed trebao nastaviti postupno podizati kamatne stope, bude li niska inflacija jačala.

No, sve je više sumnje u to da će Fed do kraja godine još jednom povećati kamate. Šanse da ključne kamatne stope budu podignute do kraja godine sada iznose svega 20 posto, dok su još prije dva tjedna iznosile oko 33 posto.

"Zamah je sada apsolutno na strani eura i mišljenja smo da u idućim mjesecima možemo očekivati nastavak oporavka tečaja eura prema dolaru", kazala je Christin Tuxen, valutna analitičarka u Danske Banku.



ZAGREB – Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale jer su ulagači bili suzdržani zbog geopolitičkih napetosti u vezi Sjeverne Koreje i približavanja uragana Irma Floridi.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 0,9 posto, na 21.797 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,6 posto, na 2.461 bod, a Nasdaq indeks 1,2 posto, na 6.360 bodova.

U fokusu ulagača posljednjih su dana bile vijesti o Irmi jer se taj uragan, jedan od najjačih u posljednjem stoljeću, približava Floridi.

Taj je uragan nanio velike štete na karipskom području, pa se na Floridi provode velike pripreme, a nekoliko milijuna ljudi napustilo je svoje domove.

"Na tržištu vlada nesigurnost jer će Irma pogoditi Floridu. Nitko ne zna kakve bi štete taj uragan mogao nanijeti. A štete bi, zajedno s onima od nedavnog uragana Harvey koji je pogodio Teksas, mogle kratkoročno negativno utjecati na rast gospodarstva i zarada, pa su zbog toga ulagači oprezni", kaže John Praveen, direktor u tvrtki Prudential International Investments Advisers.

Zbog mogućih velikih šteta od uragana, pod pritiskom su posljednjih dana bile dionice osiguravajućih društava. Isto tako, pale su cijene dionica u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte.

Barel je, naime, na američkom tržištu u petak pojeftinio oko 3 posto jer se očekuje da će zbog uragana u idućih nekoliko dana pasti potražnja za gorivom na Floridi i u jugoistočnom dijelu SAD-a.

Osim uragana Irma, ulagače su zabrinule geopolitičke napetosti nakon što je prošloga vikenda Sjeverna Koreja izvela šesti i dosad najjači nuklearni pokus detoniranjem hidrogenske bombe.

"Čini se da Sjeverna Koreja izaziva na tržištu najveću reakciju, barem u posljednjih mjesec, dva. U osnovi, na tržištima je pala sklonost ulagača prema riziku", kaže Aaron Jett, potpredsjednik u tvrtki Bel Air Investment Advisors.

Unatoč svemu tome, S&P 500 indeks kreće se nedaleko najviših razina u povijesti jer ga, kažu analitičari, podržavaju dobre zarade kompanija i stabilan rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

"S obzirom kakva nervoza vlada u svijetu, tržištu ide sasvim dobro", kaže Peter Tuz, predsjednik tvrtke Chase Investment Counsel.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,8 posto, na 7.377 bodova, a pariški CAC 0,2 posto, na 5.113 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 1,3 posto, na 12.303 boda,

A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna pao 2,1 posto, na 19.274 boda, što je ponajviše posljedica jačanja jena jer zbog toga japanski proizvodi na inozemnim tržištima postaju manje cjenovno konkurentni.



RIJEKA – Brodogradilište Viktor Lenac dobilo je novi posao za Američku ratnu mornaricu čiji bi logistički brod iz Šeste flote 'USNS Trenton' početkom idućeg tjedna trebao stići na remont u uvalu Martinšćica.

USNS Trenton je logistički brod Šeste flote Američke ratne mornarice, aluminijski katamaran namijenjen za brze intervencije servisiranja američkih vojnih brodova na Mediteranu te za prijevoz ljudi i opreme.  Na remontu bi trebao ostati do početka listopada, priopćilo je u subotu brodogradilište, napominjući da je riječ o „blizancu“ broda „USNS Chocktaw County“, koji je na remontu u Martinšćici bio potkraj 2015.

Predsjednik Uprave Aljoša Pavelin smatra da je novi posao riječkoga škvera iznimno važan zbog kontinuiteta odnosa s Američkom ratnom mornaricom i jasna poruka tržištu o njegovoj snazi.

Sljedećeg tjedna će na dokovima brodogradilišta biti privezana dva američka vojna broda, jer se u Martinšćici još nalazi zapovjedni brod Šeste flote Američke ratne mornarice „USS Mount Whitney“, na kojem se završava opsežan projekt remonta i preinake. Na brodu su ugovoreni dodatni radovi, pa će prihodi od modernizacije tog broda i najvažnijeg ovogodišnjeg posla, porasti u odnosu na prvobitna očekivanja, naglašavaju iz kostrenskog brodogradilišta.

Ističu da u V. Lencu uspješno rade i druge projekte, te da se unatoč kratkom zatišju nastavlja pozitivni trend punih dokova iz prve polovice godine.


ZAGREB - U organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u subotu je na zagrebačkome Cvjetnom trgu održano događanje pod nazivom "Sve na jednom mjestu" kojim se građanima, potrošačima i poduzetnicima želi predstaviti i približiti alate koje imaju na raspolaganju, a koji im mogu pomoći da ostvare svoja prava i iskoriste poslovne prilike koje pruža zajedničko europsko tržište.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić rekla je kako je cilj upoznati građane i poduzetnika s alatima koje ministarstvo nudi u ostvarivanju njihovih prava.

"Kroz različite instrumente i alate naši poduzetnici primjerice mogu doznati informacije o načinu na koji se u drugim državama može osnovati tvrtka, koje tehničke specifikacije je potrebno da udovoljavaju njihovi proizvodi itd.", rekla je Dalić.

Navela je i kako građani najviše koriste alate i servise koji se tiču prava potrošača i zaštite potrošača, a poduzetnici sve više koriste alate koji im olakšavaju i pružaju podršku u poslovnim aktivnostima na drugim tržištima.

Voditelj Predstavništva Europske komisije (EK) u Hrvatskoj Branko Baričević je istaknuo kako je važno da se građani i poduzetnici upoznaju sa svim alatima koji su im na raspolaganju.

Zaštita potrošača, kako je kazao, jedan je od bitnih segmenata koji EK propagira i cilj je da na čitavom europskom tržištu potrošači imaju jednaka i jedinstvena prava. Zalažemo se da roba koja se prodaje ima istu kvalitetu, rekao je Baričević.

Ministarstvo će ovakve događaje organizirati tijekom rujna i listopada u Osijeku, Varaždinu, Rijeci i Puli.

Iz Ministarstva napominju kako je uspostavom određenih mehanizama i alata do kojih se pristupa preko internetskih portala, mailom ili telefonom građanima, potrošačima i poduzetnicima dana mogućnost da se izravno obrate za savjet ili pomoć.

Neki od tih alata su nacionalni centar SOLVIT koji može pomoći u slučaju problema s administracijom u nekoj od država EU, primjerice u povratu poreza, potvrdi boravka ili socijalnom osiguranju.

Želi li pak tko osnovati tvrtku u Hrvatskoj ili drugoj državi EU-a i treba informaciju o uvjetima, pomoći će mu jedinstvena kontaktna točka za usluge, a sve informacije dobit će na portalu www.psc.hr.

Za pomoć u rješavanju potrošačkih problema razvijeno je nekoliko alata i komunikacijskih kanala. Tako se primjerice putem centralnog informacijskog sustava za potrošače može postaviti pitanje ili podnijeti prijava inspekciji u slučaju povrede nekog od potrošačkih prava, u rješavanju problema s web trgovcem pomoći će Europski potrošački centar Hrvatska itd.



ZAGREB - Ruska banka VTB očekuje da će uspjeti naplatiti najmanje 50 do 60 posto od 300 milijuna eura duga posrnulog koncerna Agrokor, pišu ruski mediji.

"Nešto rezervi trebali bismo staviti na stranu jer ćemo sigurno imati gubitke. Mislim da će barem 50 do 60 posto duga biti naplaćeno. Hoće li biti moguće naplatiti i više, ovisi o brojnim faktorima", rekao je predsjednik uprave te banke Andrej Kostin ovoga tjedna novinarima na rubu ekonomskog foruma u Vladivostoku.

Rezultati revizije Agrokorova poslovanja još nisu objavljeni, a očekuju se krajem rujna, dodao je Kostin.

Ranije je zamjenik predsjednika uprave te banke Herbert Moos izjavio da bi se o mogućem preustroju duga Agrokora trebalo raspravljati nakon što u rujnu bude objavljen revizorski nalaz.

Agrokor duguje otprilike 1,3 milijarde eura ruskim bankama, što čini gotovo trećinu njegova ukupnog duga, pišu ruski mediji.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus