15:47, 23. Listopad 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 10. listopada 2017.

Objavljeno: 10.10.2017 u 07:28
Pregledano 54 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 10. listopada 2017.

ZAGREB, 10. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

LUXEMBOURG - Ministar financija Zdravko Marić komentirao je u utorak revizorsko izvješće o poslovanju Agrokora, ističući da kriza u tom koncernu nije imala većeg utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, da je potvrđeno da nije bilo poreznog duga od šest milijardi kuna o kojem se svojedobno govorilo te da je zajam koji je HBOR dao Agrokoru jedan od rijetkih koji ima instrument osiguranja. "Očito je da se radi o velikim brojkama, međutim, kao ministar financija rekao bih nekoliko stvari. Prvo i osnovno, za sada nismo vidjeli neke veće negativne posljedice same krize u Agrokoru na hrvatsko gospodarstvo. To sugeriraju i makroekonomski, visokofrekventni pokazatelji, turistička sezona je iza nas, a ja kao ministar financija pomno pratim na dnevnoj bazi prihode državnog proračuna. Ono što smo do sada objavili, dakle izvršenje prvih šest mjeseci ove godine, kada je Hrvatska po prvi put u povijesti ostvarila višak opće države, pa do dana današnjeg potvrđuje ovu moju tvrdnju", rekao je Marić u Luxembourgu, gdje sudjeluje na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a.


ZAGREB - Krajem rujna ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bile su registrirane 168.934 nezaposlene osobe, što je 1,4 posto ili 2.417 osobe manje u odnosu na kraj kolovoza te 20,2 posto ili 42.893 osobe manje u odnosu na kraj rujna prošle godine, objavio je u ponedjeljak HZZ. No, dnevni podatci HZZ-a pokazuju da je broj nezaposlenih u listopadu porastao iznad 170 tisuća, s obzirom da je trenutno nezaposlenih 171.694, a objavljeno je 13.685 slobodnih radnih mjesta. Po podatcima HZZ-a o registriranoj nezaposlenosti u rujna, tijekom tog mjeseca u evidenciju nezaposlenih prijavljeno je ukupno 23.086 osoba, što je 12,7 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.


WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 2,9 posto i blago usporiti u 2018. godini, procjenjuje Međunarodni monetarni fond u utorak u najnovijim predviđanjima, poručujući ujedno da je ciklički oporavak gospodarstva na globalnoj razini prilika za raspodjelu njegovih plodova među građanima. MMF je u aktualnom izvješću potvrdio procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog gospodarstva iz travnja. U g. 2018. hrvatsko bi gospodarstvo po novim procjenama MMF-a trebalo porasti za 2,7 posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća podignuta za 0,1 postotni bod. Prošle je godine hrvatsko gospodarstvo poraslo tri posto, čime je MMF također povisio travanjsku procjenu za 0,1 postotni bod.


ZAGREB - Splitsko-dalmatinska županija u rujnu je nastavila dobre turističke rezultate što je prinijelo da prvih devet mjeseci ove godine završi s rekordnih 3 milijuna turista i 16,3 milijuna noćenja, što su porasti od 17 odnosno 12 posto, doznaje se od upravitelja županijske Turističke zajednice Joška Stelle. Rekordno dobri rezultati koji su u špici sezone ostvareni na području Splitsko-dalmatinske županije nastavljaju se i u posezonskom razdoblju, ocjenjuje Stella iznoseći da je tijekom rujna u županiji boravilo 395,5 tisuća turista koji su ostvarili 2,1 milijun noćenja, što je 16 odnosno 7 posto više nego u lanjskom rujnu.


ZAGREB - Sljedeće godine pristupit će se izradi energetske strategije koja će utvrditi razvojne prioritete domaćeg energetskog odsjeka, rekao je u utorak ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na 5. Energy market forumu u organizaciji Poslovnog dnevnika. Hrvatska treba težiti povećanju proizvodnje svih vrsta energenata i raditi na povećanju energetske neovisnosti, rekao je Ćorić. "Buduća energetska politika, osim povećanja proizvodnje energenata, optimizacije energetskog miksa i diverzifikacije dobavnih pravaca, nužno će biti usuglašena s niskougljičnom strategijom i strategijom prilagodbe klimatskim promjenama", kazao je ministar, dodavši da će Vladi odnosno Saboru uputiti zakonske prijedloge o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i tržištu plina.


ZAGREB - Zagrebačka tvrtka IoT Net Adria u suradnji s francuskom kompanijom Sigfox, vodećim globalnim servisom za povezivanje stvari (IoT - Internet of things), najavila je prvu nacionalnu mrežu IoT-a, u sklopu koje planira uspostavu mreže baznih postaja za pokrivanje 96 posto hrvatskog stanovništva. IoT Net Adria i Sigfox radi toga su potpisali sporazum kojeg su objavili u utorak na konferenciji za medije, pri čemu je suosnivač i izvršni upravitelj IoT Net Adria Bruno Crnički naglasio da Internet stvari predstavlja iduću fazu razvoja tehnologije, te da se stvaranjem IoT mreže u Hrvatskoj zapravo stvara sustav koji će poticati hrvatska IT poduzeća, integratore sustava, startupove i pojedince da se uključe u taj razvoj.


LONDON - Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 57 dolara nakon što je Saudijska Arabija najavila da će u studenom smanjiti izvoz a dodatnu potporu pružila je i smanjena proizvodnja u SAD-u zbog uragana Natea. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 80 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 56,59 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 97 centi višoj cijeni, od 50,55 dolara. OPEC je objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 53,70 dolara, te je pala 77 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.


ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex u utorak je porastao za 0,53 posto, na 1.820,66 bodova, a Crobex10 za 0,26 posto, na 1.074,79 bodova uz redovni promet dionicama od 2,8 milijuna kuna što je 175 tisuća kuna manje nego u ponedjeljak. Najlikvidnija je bila dionica Valamar Riviere s ostvarenom 729,1  tisućom kuna prometa. Cijena joj je ojačala za 0,41 posto, na 44 kune. Slijedi dionica Zagrebačke banke s prometom od 341,7 tisuća kuna, uz rast njezine cijene za 4,85 posto, na 54 kune što je najveći rast cijene među likvidnijim dionicama. Promet dionicom HT-a iznosio je 341,5 tisuća kuna, a cijena joj je porasla za 0,37 posto, na 174,20 kuna. U vrlo mirnom trgovanju, među prvih deset po prometu cijena je pala samo povlaštenoj dionici Adris grupe, za 0,67 posto, na 442 kune, uz promet od 87,1 tisuće kuna.


OSIJEK - Potpredsjednica Vlade, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izjavila je u utorak kako je protiv vlasnika Agrokora Ivice Todorića podnijela privatnu tužbu za klevetu, a smatra kako su za stanje u tome koncernu odgovorni njegov vlasnik i Uprava. Tijekom posjeta osječkom Ekonomskom fakultetu potvrdila je da je protiv Ivice Todorića, kao što je i najavljivala, podnijela privatnu tužbu za klevetu "s obzirom na sve ogromne laži" koje je Todorić iznosio prema njoj osobno na svome blogu. Time će se ubuduće baviti odvjetnici, dodala je. Dalić je kazala kako odgovornost za situaciju u "Agrokoru" imaju njegov vlasnik i Uprava društva, kojoj je na čelu bio Ivica Todorić, te da su jučerašnja revidirana financijska izvješća za 2016. pokazala kako je i na koji način Todorić "vodio kompaniju i doveo je do ruba stečaja".


ZAGREB - Ivica Todorić u utorak je na svojoj internetskoj stranici ustvrdio kako su sve osobne pozajmice koje mu je Agrokor odobrio utrošene zakonski i transparentno. Todorić ističe kako je prisiljen reagirati na "lažne i tendenciozne ocjene izvanrednog povjerenika Agrokora Ante Ramljaka koji u svrhu stvaranja senzacionalističke klime zbog navodno nezakonitih troškova obmanjuje javnost i institucije pravne države". "Točno je da je meni osobno Agrokor d.d. odobrio pozajmicu i transferirao 650 milijuna kuna. No, isto tako je točno da je taj novac istovremenu otišao EBRD-u za isplatu njihovog kredita kada su izašli iz vlasništva čime su otkupljene dionice Agrokora. Također, istina da mi je Agrokor odobrio i pozajmicu od 192 milijuna kuna, kao što je i istina da je taj novac istovremeno transferiran za kamate Pik toggle kreditora. Nijedan euro nije ostao na mojem privatnom računu. Za ove transakcije postoji sva valjana dokumentacija u Agrokoru, i nikakvog skrivanja niti nezakonitih isplata kako insinuira Ramljak nije bilo", navodi uz ostalo Todorić u svom novom postu.


OSIJEK - Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja izjavila je u utorak kako su nakon objave revizijskih izvješća o poslovanju Agrokora na potezu Državno odvjetništvo i Porezna uprava. U stanci znanstvenog foruma o pametnim specijalizacijama,  Deranja je na upite novinara da komentira revizorsko izvješće za Agrokor rekla da konačnu riječ o iznesenim brojkama u izvješću treba dati DORH. "To je ono što su rekli revizori. Ako je podnesena kaznena prijava, sada bi bilo korektno da DORH ili Porezna uprava utvrde stanje te konkretno dokažu i potvrde, ono što je pronašla revizija", kazala je. Pročelnik Katedre za ekonomske znanosti zagrebačkog Pravnog fakulteta Mladen Vedriš rekao je kako je očito da niz regulatornih institucija, prvenstveno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, nije reagirao te da će "niz revizorskih imena, koja su to u proteklo vrijeme radila, postati upitno". Zakazali su kontrolno-regulatorni mehanizmi, a dobar dio financijskog sektora bio je uvjeren da je to prevelika kompanija da bi mogla doći u tu vrstu problema, ocijenio je Vedriš.


ZAGREB - Dobavljači Agrokora ne će odustati od naplate svojih starih potraživanja prema koncernu niti će prihvatiti moguće otpise veće od 15 posto, odgovorili su u utorak iz Koordinacije proizvođača i dobavljača na Hinin upit. "Iako su na svojoj koži najviše osjećali financijske probleme koncerna, članovi Koordinacije proizvođača i dobavljača šokirani su razmjerima dubioza prikazanih u konsolidiranom financijskom izvješću", istaknuli su. Napominju da ne će odustati od svog starog duga, niti će prihvatiti moguće otpise veće od 15 posto. "Dobavljači su ključni za funkcioniranje Agrokora jer bez njihove redovite opskrbe koncern ne će izdržati do nagodbe, što znači da nitko ne će vratiti svoj novac", navode iz Kordinacije proizvođača i dobavljača.


ZAGREB - Hrvatski robni izvoz u prvih osam ovogodišnjih mjeseci dosegnuo je 66,31 milijardu kuna, što je za 13,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju u utorak objavljeni prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, vrijednost uvoza porasla je za 10,3 posto, na 106,76 milijardi kuna. Deficit vanjskotrgovinske robne razmjene u prvih osam mjeseci uvećan je za 1,88 milijardi kuna ili 4,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dosegnuvši 40,45 milijardi kuna, dok je stopa pokrivenosti uvoza izvozom porasla 2 postotna boda, na 62,1 posto.


ZAGREB - U Hrvatskoj je u ovogodišnjem kolovozu potrošnja porasla za 6,4 posto na godišnjoj razini, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku, potvrdivši svoju raniju procjenu, čime je nastavljen pozitivan niz koji traje već 35 mjeseci i to po višoj stopi nego mjesec dana prije. DZS je, naime, u utorak objavio drugi podatak o prometu od trgovine na malo, koji je u kolovozu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao 8,5 posto, a realno 6,4 posto. Rezultiralo je to i kumulativnim rastom potrošnje u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani nominalno za 7,6, a realno za 5,3 posto.


OSIJEK - Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izjavila je u utorak da je inovativnost i razvoj inovacijskog okruženja jedna od najvažnijih tema hrvatske gospodarske budućnosti, jer jedino držanje koraka s konkurencijom može osigurati stabilan i trajan gospodarski rast. Sudjelujući na 3. Znanstvenom forumu "Pametnim specijalizacijama do pametnog ekonomskog rasta" na osječkom Ekonomskom fakultetu, Dalić je kazala da Strategija pametne specijalizacije, koju je Vlada donijela u ožujku prošle godine, ima za cilj usmjeriti gospodarstvo u područja gdje je strategija procijenila da postoji značajan prostor za inovacije u stvaranju novih proizvoda i usluga, korištenjem suvremenih tehnologija. Upozorila je kako se ta strategija ne može realizirati bez suvremenih tehnologija te da Hrvatska ne može biti zadovoljna visinom izdvajanja za istraživanje i razvoj, s obzirom da službena statistika pokazuje da ukupna javna i privatna izdvajanja za tu namjenu iznose 0,85 posto BDP-a.


ZAGREB - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike otvorilo je u utorak Poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama, a za što je za ovu godinu ukupno raspoloživo 114 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Prijave će se zaprimati od 6. studenog ove do 17. siječnja slijedeće godine. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu je 350 tisuća kuna, a najviši 20 milijuna kuna.


VUKOVAR - Skupina vukovarskih poduzetnika okupljenih oko Inicijativnog odbora za predlaganje i provedbu mjera za poboljšanje položaja vukovarskog gospodarstva, u utorak je u otvorenom pismu upozorila na težak položaj gospodarstva u Vukovaru i od države zatražila zaustavljanje gospodarskog propadanja grada. Podsjećajući na mjere kojima je država podržavala obnovu i razvoj Vukovara, ističu kako one "imaju ograničeni učinak" te su stoga potrebne dodatne mjere koje će pojačati učinak postojećih i otvoriti perspektivu cijelog grada. Tako od Vlade zahtijevaju povećanje izdvajanja iz proračuna na 200 milijuna kuna godišnje u Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara za razdoblje od 10 godina. Traže uz ostalo i uvođenje moratorija na otplatu kredita za razdoblje do tri godine i smanjivanje kamatne stope kroz direktan aranžman HBOR-a, sufinanciranje projekata izvršenih investicijskih ulaganja u objekte, opremu i trajna obrtna sredstva do konca 2016., sufinanciranje plaća postojećih zaposlenika do prosječne plaće u Hrvatskoj, itd.


TUHELJSKE TOPLICE - Hrvatska treba više poraditi na zaštiti hrvatskih slastica, a više pažnje treba posvetiti i edukaciji i usavršavanju kadrova u slastičarstvu, istaknuto je na 6. Interslastu - međunarodnom kongresu slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva, koji se u utorak održava u Tuheljskim Toplicama. Direktor Novinsko-nakladničke kuće Robinson, koja je i glavni organizator Interslasta, Stjepan Odobašić naglasio je kako je u idućem razdoblju nužna veća aktivnost na zaštiti hrvatskih slastica. Puno se učinilo u proteklih godinu dana u nastojanju da se zaštite hrvatske slastice, u čemu je Hrvatska dosada bila nemarna dok su nama susjedne zemlje napravile puno više, upozorio je  Odobašić. Otvarajući kongres i župan krapinsko-zagorski Željko Kolar je istaknuo važnost autohtonosti. Krapinsko-zagorska županija radi na zaštiti zagorskih štrukli, rekao je Kolar, koji predviđa da će se do sredine iduće godine postići zaštita na nacionalnoj razini, nakon čega slijede aktivnosti na zaštiti izvornosti na europskoj razini.


NEW YORK - Predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim smatra da će se ljudi, sa svim svojim nadanjima, morati suočiti sa surovom realnošću koju nosi budućnost, u kojoj će milijuni poslova uglavnom biti automatizirani, a roboti će zamijeniti niskokvalificirane radnike. Jim Yong Kim održao je govor u New Yorku uoči godišnjeg sastanka Svjetske banke koji se ovog tjedna održava u Washingtonu, istaknuvši tom prilikom da bi političari trebali poduzeti korake u pogledu ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu skrb.


BARCELONA - Politička nesigurnost uzrokovana težnjom za neovisnošću potaknula je nekoliko velikih kompanija da premjeste pravno sjedište iz Katalonije u druge dijelove Španjolske, posredno utječući i na male tvrtke i na štedne račune građana te regije. Mogućnost osamostaljenja Katalonije je već potaknula banke Sabadell i CaixaBank da presele pravno sjedište u druge dijelove Španjolske, podsjeća AFP. Početkom tjedna pridružile su im se i tvrtka za razvoj nekretnina Colonial i operater sustava naplate cestarina Abertis, najavljujući selidbu sjedišta iz bogate regije na sjeveroistoku Španjolske.


MOSKVA - Broj banaka u Rusiji mogao bi se u iduće četiri godine prepoloviti na valu "čistke" u bankovnom odsjeku i zaoštravanja konkurencije, smatra Fitch Ratings, a prenosi ruski portal Pogled. "Iako očekujemo da će broj banaka pasti sa 600 na manje od 300, smatramo da će otprilike 50 banaka biti dovoljno za opsluživanje ruske ekonomije", piše Fitch. Ta agencija očekuje da će ruska središnja banka u idućem razdoblju identificirati problematične banke, koje će biti ugašene ili podvrgnute financijskom restrukturiranju te da će pri tome pažnja regulatora biti usmjerena više na sitne, a manje na krupne banke. Fitch podsjeća da je u Rusiji od 2013. do rujna ove godine bez licencije središnje banke ostalo 346 banaka te da je početkom 2008. u Rusiji bilo više od 1.100 banaka , a 1. rujna ove godine 532.


MIAMI - Vjetroelektrane na otvorenom oceanu generirale bi puno više energije nego one na kopnu, možda dovoljno čak i za cijeli svijet, pokazala je američka studija. Istraživači Carnegiejevog instituta za znanost izračunali su da bi se pri većim brzinama vjetra na otvorenom moru moglo proizvesti pet puta više energije nego što proizvode vjetroagregati na kopnu. Iako trenutno na dubokom moru nema vjetroelektrana koje bi proizvodile dovoljno energije za komercijalne potrebe, rezultati upućuju na zaključak da bi vrijedilo razvijati takvu tehnologiju, pri čemu bi energije ovisila o godišnjim dobima.


FRANKFURT - Operater frankfurtske Deutsche Boerse najavio je formiranje alternativnog tržišta u Europskoj uniji za pojedine važne financijske transakcije koje se trenutno obavljaju na londonskom tržištu dionica, nastojeći Londonu preoteti što više poslova nakon Brexita. Podružnica njemačke kompanije Eurex udružila je snage sa skupinom velikih banaka, uključujući Bank of America Merrill Lynch, Deutsche Bank i JP Morgan, sa ciljem izgradnje pozicije u segmentu usluga kliringa financijskih transakcija. Najava europske alternative londonskom tržištu odnosi se na kliring "kamatnih swapova" koje kompanije koriste kako bi se zaštitile od promjena u kamatnim stopama, odnosno kako bi s njima špekulirale.


NEW YORK - Osiguravajuća kuća American International Group (AIG) očekuje do dvije milijarde dolara neto gubitka u trećem tromjesečju vezano za osigurane štete koje su prouzročila tri velika uragana u Americi i katastrofalan potres u Meksiku. U AIG-u procjenjuju da će gubitak prije oporezivanja iznositi između 2,9 milijardi i 3,1 milijardu dolara, od toga po nešto više od milijardu dolara za uragane Harvey i Irma, te 600 do 700 milijuna dolara za uragan Mariju i 150 milijuna dolara za druge katastrofe, uključujući i meksički potres. Neto gubitak nakon oporezivanja trebao bi iznositi između 1,9 i 2 milijarde dolara, procjenjuju u AIG-u.


ZAGREB - Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke utvrđenoj u utorak, u odnosu na prethodnu tečajnu listu ojačala prema svim važnijim inozemnim valutama, a prema euru za 0,03 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od srijede, iznosi 7,497169 kuna. Tečaj američkog dolara prema kuni oslabio je za 0,52 posto, na 6,352456 kuna, a švicarskog franka za 0,31 posto, na 6,507959 kuna. Vrijednost britanske funte je pala 0,10 posto, na 8,387033 kune po srednjem tečaju.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 196
Utvrđena na dan 10.10.2017.
Primjenjuje se od 11.10.2017.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,935083

4,949933

4,964783

Kanada

124

CAD

1

5,068952

5,084205

5,099458

Češka

203

CZK

1

0,288598

0,289466

0,290334

Danska

208

DKK

1

1,004337

1,007359

1,010381

Mađarska

348

HUF

100

2,403742

2,410975

2,418208

Japan

392

JPY

100

5,639138

5,656106

5,673074

Norveška

578

NOK

1

0,796789

0,799187

0,801585

Švedska

752

SEK

1

0,784479

0,786840

0,789201

Švicarska

756

CHF

1

6,488435

6,507959

6,527483

Velika Britanija

826

GBP

1

8,361872

8,387033

8,412194

SAD

840

USD

1

6,333399

6,352456

6,371513

EMU

978

EUR

1

7,474677

7,497169

7,519661

Poljska

985

PLN

1

1,739916

1,745151

1,750386

Napomena:
Za 9.10.2017. ne raspolažemo podatkom o XDR-u. 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus