23:41, 23. Siječanj 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 1. siječnja 2018.

Objavljeno: 01.01.2018 u 03:30
Pregledano 77 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 1. siječnja 2018.

ZAGREB, 1. siječnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


Na snazi niz novih zakona - povećanje minimalne plaće, pristojbe kod kupnje rabljenih vozila....

ZAGREB - S prvim danom ove godine na snagu je stupilo niz zakonskih novina iz gospodarstva, financija i poreza pa će tako primjerice radnici koji dobivaju minimalnu plaću dobiti 131 kunu veću neto plaću, građani će manje plaćati državi prilikom kupovine rabljenih automobila, dok će mjesnim jedinicama pripasti sav prihod od poreza na dohodak.

Naime, s današnjim danom na snagu stupaju izmjene Zakona o minimalnoj plaći, novi zakon o financiranju mjesne i područne (regionalne) samouprave, kao i novi zakoni o reviziji, o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o uslugama u turizmu, a na snagu će stupiti i niz podzakonskih propisa.


Minimalna plaća 2.752 kune neto

U Hrvatskoj oko 76.400 radnika prima minimalnu plaću, a zakonskim je izmjenama minimalna plaća u bruto iznosu povećana za 163 kune, na 3.439 kuna, odnosno u neto iznosu za 131 kunu, na 2.752 kune.

Nova će se minimalna plaća početi obračunavati za siječanj, što znači da će se isplaćivati u veljači, zamjećuju računovodstveni stručnjaci.

Zakonske su izmjene odredile i da u minimalnu plaću ne ulaze povećanje za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Minimalnu plaću uglavnom primaju zaposlenici u radno intenzivnim djelatnostima, kao što su tekstilna, kožarska i slične industrije, a kao nadoknada poslodavcima će se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog prinosa smanjiti za 50 posto. To bi značilo i manja davanja poslodavaca za minimalnu plaću za oko 104 kune, a uvjet je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.


MFIN: Porezna rasterećenja od 1,2 milijarde kuna

Iz Ministarstva financija su najavili i da 2018. donosi daljnja porezna rasterećenja građana i poduzetnika u ukupnom iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna.

Tako se u sustavu PDV-a očekuje porezno rasterećenje od oko pola milijarde kuna, od promjena u porezu na dohodak oko 266 milijuna kuna, a u oporezivanju nabave automobila oko 450 milijuna kuna.

Građani će, naime, od početka godine manje plaćati državi kod kupnje rabljenih automobila.

Izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila trošarina na rabljene automobile, koja se do sada plaćala u visini pet posto vrijednosti auta, zamijenjena je upravnom pristojbom. Ta će pristojba ovisiti o snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti vozila, a procjenjuje se da će u pravilu biti upola manja od dosadašnje trošarine.

I prijenos vlasništva prilikom kupnje rabljenih vozila bit će znatno jednostavniji i obavljat će se na jednom mjestu, u tijelu nadležnom za registraciju gdje će se plaćati i upravna pristojba.

Iz Ministarstva financija su najavili i kako bi sredinom siječnja moglo doći i do promjena u oporezivanju prilikom nabave novih automobila. Najavljeno je, naime, donošenje uredbe prema kojoj bi od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzela vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna.

Povoljnije će automobile moći nabaviti i poduzetnici u sustavu PDV-a. Naime, još krajem 2016. usvojene izmjene Zakona o PDV-u, koje od početka 2018. omogućuju poduzetnicima u sustavu PDV-a da odbiju 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz nabavne vrijednosti do 400.000 kuna.

Te izmjene Zakona o PDV-u predvidjele su i da se s početkom 2018. prag za ulazak u sustav PDV-a podiže s 230 na 300 tisuća kuna.

U skladu s tim, s 230 na 300 tisuća kuna, podiže se i prag koji obrtnicima i drugim izjednačenim djelatnostima omogućuje da izaberu paušalno oporezivanje dohotka. Uvjete za paušalno oporezivanje sada ostvaruje oko 27.000 obveznika uglavnom obrtnika, a s podizanjem praga u tom bi ih sustavu moglo biti 30.000 više.

S početkom 2018. na snagu će stupiti i neke odredbe Zakona o porezu na dohodak usvojene u paketu porezne reforme krajem 2016., primjerice dostava porezne kartice elektroničkim putem ili sužavanje kruga uzdržavanih članova obitelji za koje se može dobiti porezna olakšica. Od početka ove godine, naime, uzdržavanim članovima obitelji smatrat će se djeca, roditelji i bračni drugovi (kao i izvanbračni drugovi, životni i neslužbeni životni partneri), djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik. Porezna olakšica tako se više ne će moći dobiti za roditelje bračnog druga, bake i djedove, unuke i praunuke, maćehe ili očuhe i sl.

Novine u sustavu poreza na dohodak donose i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, a prema kojima se primjerice trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika više ne će smatrati dohotkom od nesamostalnog rada.

Također, oporezivim primitcima po osnovi nesamostalnog rada više se ne će smatrati ni bezalkoholni topli i hladni napitci koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena, a prag za određivanje godišnjeg iznosa plaće u naravi, kao što su npr. bonovi, podignut je sa 400 na 600 kuna.


Mjesnim (lokalnim) jedinicama sav prihod od poreza na dohodak

Od 2018. prihod od poreza na dohodak, uključujući i prihod od tog poreza po osnovi kamata na štednju, u cijelosti će ići mjesnim jedinicama, predviđa novi Zakon o financiranju mjesne (lokalne) i područne (regionalne) samouprave.

Prema novoj raspodjeli, općine odnosno gradovi u ukupnom prihodu od poreza na dohodak sudjelovat će sa 60 posto, županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije je 6, a za proračunsko izravnanje 17 posto.

Procjena učinka novog zakona na proračun iznosi oko 1,4 milijarde kuna, izjavio je ministar financija Zdravko Marić u raspravama o zakonu.

Ako neka mjesna jedinica zbog novih zakonskih pravila bude u nepovoljnijem položaju odnosno ako joj prihodi zbog toga budu manji nego do sada, država će naknaditi to smanjenje - izravno iz državnog proračuna i u potpunosti 2018., 2019. i 2020. godine, 2021. naknada bi bila 60 posto, a 30 posto u 2022.


Novine i u sustavu revizije i sprečavanja pranja novca

S početkom 2018. na snagu je stupio i novi Zakon o reviziji, koji propisuje da će ubuduće nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora provoditi Ministarstvo financija, dok će Hrvatskoj revizorskoj komori ostati neke druge ovlasti.

Zakon uz ostalo propisuje i obvezu da subjekti od sistemske važnosti moraju ugovoriti zakonsku reviziju s najmanje dva međusobno neovisna revizorska društva. Tu obvezu imat će tvrtke koje zapošljavaju više od 5000 radnika tijekom poslovne godine i imaju aktivu veću od pet milijardi kuna na zadnji dan poslovne godine.

Na snazi je od prvog dana ove godine i novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, čije su novine vezane i uz ograničavanja u poslovanja s gotovinom. Tako pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne će smjeti primiti naplatu ili plaćati u gotovini u vrijednosti od 75.000 kuna (do sada 105.000 kuna).

Zakonska je novina i u određivanju tko je "politički izložena osoba", kojom su obuhvaćene domaće i strane fizičke osobe, uključujući članove njihove obitelji i bliske suradunike, a popis je proširen i na općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike izabrane na mjesnim izborima.

Novina je Zakona i uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata, koji će operativno voditi Fina, a zakonom je određeno i kome će i u kojem opsegu biti dostupni podatci iz tog registra.

Novine su predviđene i u zakonima o uslugama u turizmu, jer je s 1. siječnja na snazi i novi Zakon o pružanju usluga u turizmu.

Jedna od većih novosti u odnosu na važeći zakon je i propisivanje načina pružanja usluga zdravstvenog turizma. Naime, proširuje se krug pružatelja turističkih usluga u zdravstvenom turizmu pa se tako, uz specijalne bolnice i lječilišta, pružanje tih usluga omogućava i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti te samostalno zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita.

Važna novina za koju je prvotno bilo predviđeno da se počne primjenjivati od 1. siječnja 2018. - jednostavni porez na nekretnine - je odgođena. Uvođenje tog poreza bilo je predviđeno Zakonom o mjesnim porezima, usvojenim krajem g. 2016., no u listopadu je Sabor usvojio izmjene tog zakona i iz njega 'izbacio' odredbe o porezu na nekretnine pa će se umjesto njega i nadalje plaćati komunalna naknada, porez na kuće za odmor i spomenička renta.



ZSE: Crobexi prošloga tjedna porasli, no u 2017. pali više od 7 posto


ZAGREB - Crobex indeksi Zagrebačke burze u posljednjem su tjednu g. 2017. blago porasli, no cijelu 2017. završili su s gubitcima većim od sedam posto, pri čemu su najviše pale cijene dionica u prehrambenom odsjeku.

Crobex indeks prošloga je tjedna ojačao za 0,46 posto, na 1.842 boda, a Crobex10 za 0,51 posto, na 1.076 bodova.

Među odsjecima, najveće dobitke imali su transportni, s prosječnim rastom cijena za 9,15 posto, i građevinski, za 6,6 posto. Najviše su, pak, pale cijene dionica u prehrambenom odsjeku, za 0,9 posto.

Od 81 dionice kojima se trgovalo tijekom tjedna, njih 46 ostvarilo je rast cijena u odnosu na tjedan ranije, 26 pad, a 9 je bilo bez promjena.

U proteklom tjednu, skraćenom za dva radna dana zbog praznika, redovni promet dionicama iznosio je 18,2 milijuna kuna, što je otprilike 17 milijuna manje nego tjedan dana prije.

Najveći promet, 2,4 milijuna kuna, ostvaren je povlaštenom dionicom Adrisa, a cijena joj je porasla za 2,1 posto, na 429 kuna.

Slijedila je dionica Leda, s prometom od 1,95 milijuna kuna i rastom cijene za 6,7 posto, na 287 kuna.

I većina ostalih dionica Agrokorovih poduzeća protekloga se tjedna ponešto oporavila od oštrih gubitaka tjedan dana ranije, kada je objavljen prijedlog nagodbe vjerovnika tog krizom uzdrmanog koncerna.

Tako je dionica Belja poskupila za 12,8 posto, na 2,82 kune, Zvijezde 300 posto, na 140 kuna, a Vupika za 23,4 posto, na 4,33 kune.

No, dionica PIK Vinkovci potonula je za 80 posto, na 10 kuna, a pala je i cijena Jamnice, za 1,3 posto, na 3.850 kuna.


Prehrambeni sektor pod pritiskom krize u Agrokoru

Premda posljednjih dana nisu u slobodnom padu, dionice Agrokorovih poduzeća najveće su gubitnice u ovoj godini s padom cijena između 88 i 98 posto.

Još početkom godine dionicama Zvijezde trgovalo se po 4.883 kune, Jamnice po 140.000 kuna, Leda po 10.665 kuna, Belja po 23,3 kune, Vupika po 47,5 kuna, a PIK Vinkovaca po 270 kuna.

Kriza u Agrokoru snažno je uzdrmala Zagrebačku burzu, pa su, unatoč postojanom rastu gospodarstva, rekordnoj turističkoj sezoni i boljim poslovnim rezultatima većine poduzeća nego prethodnih godina, indeksi godinu završili s gubitcima.

Crobex je u 2017. izgubio 7,6 posto, a Crobex10 nešto više od 7 posto.

Među sektorskim indeksima najveći gubitnik bio je Crobexnutris, s padom od 45 posto, dok je industrijski odsjek pao za 5,2 posto.

Prehrambeni odsjek našao se pod pritiskom zbog pitanja u kojoj će mjeri dobavljači najvećeg domaćeg trgovačkog lanca Konzuma uspjeti naplatiti prethodne dugove za isporučenu robu tom poduzeću iz sastava Agrokora.

Tako su cijene dionica nekih od najvećih dobavljača Agrokora Kraša i Podravke pale za 15, odnosno 30 posto. Dionica skupine Atlantic, koja je također u sastavu Crobexnutris indeksa, pojeftinila je, pak, za 1 posto.

U industrijskom su odsjeku, pak, među najvećim gubitnicama bile dionice holdinga Đuro Đaković, s padom cijene za više od 50 posto nakon neuspješne dokapitalizacije, zbog čega je nedavno smijenjen i čelnik te tvrtke.

Znatno je, oko 15 posto, pala i cijena dionice Petrokemije, čija se dokapitalizacija tek očekuje, dok je većina ostalih dionica u industriji, među ostalim, AD Plastika, Ericssona Nikole Tesle, Končara i Ine, dobila na vrijednosti.


Atlantska plovidba dobitnica godine

I dok su prehrambeni i industrijski odsjek bili pod pritiskom, ostali su zabilježili rast.

Tako je Crobextransport ojačao za 19 posto, što se ponajviše zahvaljuje skoku cijene dionice Atlantske plovidbe za otprilike 130 posto. Zbog toga je to izdanje dobilo i nagradu Zagrebačke burze za dionicu s najvećim rastom cijene.

Crobex indeks turističkog odsjeka porastao je u 2017. godini za 10,75 posto, što se ponajviše zahvaljuje rekordnoj turističkoj sezoni.

Pritom je većina izdanja iz tog odsjeka dobila na vrijednosti, a prednjačila je dionica Valamar Riviere s rastom cijene za više od 20 posto.

Crobexkonstrukt ojačao je, pak, u proteklih godinu dana za 3,3 posto, što se zahvaljuje postupnom oporavku građevinskih radova u zemlji.

No, u tom je odsjeku u protekloj godini najviše pažnje privukao Viadukt, tvrtka koja je završila u stečaju i čija je cijena dionice oštro pala. Kako je tvrtka završila u stečaju, krajem listopada Zagrebačka burza donijela je rješenje o prestanku uvrštenja te dionice na burzi.



Na svjetskim burzama cijene dionica porasle najviše od 2013.


ZAGREB – Na svjetskim se burzama posljednjih dana godine 2017. trgovalo oprezno, no ulagači će 2017. dobro pamtiti jer su, zahvaljujući ubrzanju rasta gospodarstva i zarada tvrtki, cijene dionica zabilježile najveći rast od g. 2013.

Na Wall Streetu je u proteklih godinu dana Dow Jones skočio za 25,2 posto, na 24.719 bodova, dok je S&P 500 porastao za 19,5 posto, na 2.673 boda, a Nasdaq indeks za 28,2 posto, na 6.903 boda.

Svi indeksi na najvećoj svjetskoj burzi kreću se oko najviših razina u povijesti, a njihov rast u 2017. najveći je od g. 2013.

To se zahvaljuje solidnom rastu američkog gospodarstva, rastu zarada tvrtka i poreznoj promjeni vrijednoj 1.500 milijardi dolara. Uz to, niska inflacija podržava očekivanja da američka središnja banka ne će žuriti sa zaoštravanjem monetarne politike.

Doduše, u 2017. Fed je čak u tri navrata povećavao ključne kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova, no to nije pokolebalo ulagače na tržištima dionica jer vjeruju da je najveće svjetsko gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži to povećanje cijene novca.


Tehnološki odsjek najveći dobitnik

Među 11 najvažnijih odsjeka S&P 500 indeksa najviše je, za 37 posto, skočio tehnološki odsjek, što se zahvaljuje snažnom rastu zarada i prihoda tehnoloških divova, kao što su Apple, Alphabet, krovna tvrtka Googlea, Facebook, Amazon...

Među većim dobitnicima je i financijski odsjek, kojega je poticalo povećanje kamata Feda jer bi to trebalo povećati profitabilnost banaka.

Jedina dva odsjeka koji su zabilježili gubitke su telekomunikacijski, s padom od 5,7 posto, i energetski, s gubitkom od 3,7 posto.

Ulagači su nadobudni i u vezi g. 2018., s obzirom da bi tržišta trebale podržati nedavno prihvaćene najveće porezne promjene u SAD-u u 30 godina.

Među promjenama se ističe smanjenje poreza na dohodak imućnijih građana, dok je porezna stopa tvrtkama srezana s 35 na 21 posto.

Prema procjenama analitičara UBS-a, smanjenje poreza moglo bi potaknuti rast zarada tvrtka iz sastava S&P 500 indeksa za oko 9 posto.

Uz to, analitičari kažu da bi, nakon smanjenja poreza, tvrtke mogle više sredstava izdvojiti za otkup dionica na tržištu i povećati dividende, što ide u prilog tržištu kapitala.

Analitičari smatraju da bi ubuduće najviše mogli rasti odsjeci koji su najosjetljiviji na gospodarska kretanja, s obzirom da se očekuje i ubrzanje rasta.

Pitanje je, međutim, koliko će povećana potrošnja utjecati na rast potrošačkih cijena. Ako ojača inflacija, idućih bi godina američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamata.

"Pitanje je što će se događati u 2018. Doista je puno nade ugrađeno u cijene dionica na tržištu, pa postoji mogućnost razočaranja", kaže Sam Stovall, strateg u tvrtki CFRA Research.


Rekordi njemačkog i britanskog indeksa

I na europskim je burzama protekla godina bila najbolja od 2013., no rast cijena ipak je bio manji nego na Wall Streetu.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica porastao je za 7,7 posto, što se ponajviše zahvaljuje skoku cijena dionica u tehnološkom odsjeku za gotovo 20 posto. S nešto blažim rastom slijedio je rudarski odsjek.

S druge strane, cijene dionica u telekomunikacijskom, maloprodajnom i medijskom odsjeku skliznule su između 2,4 i 3,7 posto.

Na razvijenim europskim tržištima najveći rast zabilježio je burzovni indeks u Italiji, za 13,6 posto, a pratio ga je njemački DAX, koji je porastao za 12,5 posto i godinu završio na 12.917 bodova. Donedavno se kretao i iznad 13.000 bodova, najvišim razinama u povijesti.

Britanski FTSE indeks od 7,6 posto prilično je zaostao po rastu, no također se kreće na rekordnim razinama. Godinu je završio na 7.687 bodova.

Na listi europskih burzi s najvećim dobitcima predvode rubna tržišta, kao što je grčka burza, s rastom od 24,7 posto, i portugalska, koja je ojačala za 15,2 posto.

Španjolski IBEX indeks porastao je, pak, za 7,4 posto, što je u odnosu na druge europske burze spori rast. Posljedica je to krize u Kataloniji, nakon referenduma koji je pokazao da većina tamošnjih stanovnika želi neovisnost od Španjolske.

Ta će kriza, kao i teški pregovori o izlasku Britanije iz Europske unije i iduće godine predstavljati najveće rizike za europska tržišta.

"Što se Brexita tiče, očekujemo manje-više istu priču kao i u proteklih godinu dana i to će konstantno pritiskati tržišta", kaže Jasper Reimers, analitičar u tvrtki Vertex Capital.

Ipak, ulagači su nadobudni, kaže Reimers, no upozorava da postoji i rizik od daljnjeg jačanja eura, što ne bi pozitivno utjecalo na europske izvoznike.

Tečaj eura porastao je, naime, u proteklih godinu dana prema američkom dolaru za više od 14 posto, pa se probio iznad razine 1,20 dolara.


Dvoznamenkasti rast azijskih burzi

I na azijskim su burzama cijene dionica snažno porasle, na većini njih po dvoznamenkastim stopama.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica skočio je za više od 32 posto, što je njegov najveći dobitak od g. 2009.

To se, među ostalim, zahvaljuje rastu cijena sirovina, što je pozitivno utjecalo na rudarski odsjek.

Tako je, primjerice, cijena nafte na londonskom tržištu u proteklih godinu dana skočila za oko 17 posto, na 66 dolara po barelu, najvišu razinu u dvije i pol godine.

I ostale su sirovine znatno poskupile jer se ulagači nadaju jačanju potražnje, s obzirom na ubrzani rast svjetskog gospodarstva.

Tako je cijena bakra u proteklih godinu dana skočila za više od 30 posto, na otprilike 7.250 dolara po toni, nedaleko najviših razina u četiri godine.

Poskupilo je i zlato, za 12 posto, na otprilike 1.300 dolara po unci.

Među azijskim burzama najveći rast cijena dionica u protekloj godini zabilježen je u Hong Kongu, 36 posto, a slijedi Indija s rastom od 27, a potom Južna Koreja s dobitkom od 22 posto.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao za gotovo 20 posto, dok je kineski CSI300 indeks osvojio 21,8 posto.

Dobra godina za burze zahvaljuje se ubrzanju rasta svjetskog gospodarstva, jačanju zarada tvrtka, kao i niskoj inflaciji.

Craig James, ekonomist u fondu CommSec, kaže da je od 73 svjetske burze koje prati, samo njih devet u ovoj godini zabilježilo pad cijena dionica.

MSCI indeks svjetskih burzi, koji prati dionice u 47 zemalja, porastao je u proteklih godinu dana za 22 posto, pa je tržišna vrijednost dionica u sastavu tog indeksa porasla za gotovo 9.000 milijardi dolara.



Tečaj eura prema dolaru u 2017. skočio više od 14 posto


ZAGREB – Američka je valuta u proteklih godinu dana na svjetskim valutnim tržištima izgubila na vrijednosti gotovo 10 posto prema košarici valuta, najviše od 2003. godine, pri čemu je euro ojačao za više od 14 posto.

Tečaj europske prema američkoj valuti porastao je za 14,2 posto, na 1,2010 dolara, što je njegov najveći skok u 14 godina.

Dolar je u protekloj godini oslabio i prema japanskoj valuti, za otprilike 3,5 posto, pa mu je cijena skliznula na 112,70 jena.

Dolar je, među ostalim, oslabio i prema kanadskom imenjaku, britanskoj funti te švicarskom franku.

Stoga je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, u protekloj godini pao za 9,8 posto, što je najveći gubitak tog indeksa od g. 2003. Pritom je skliznuo na otprilike 92,10 bodova.

Dolar je u 2017. ušao na najvišim razinama u 14 godina prema košarici valuta zbog očekivanja ulagača da će američki predsjednik Donald Trump uvesti poticajne gospodarske mjere koje će poduprijeti i inflaciju, a posljedično dovesti i do viših kamatnih stopa, što bi poduprlo dolar.

Uzlet dolara počeo je kasnije gubiti na snazi zbog zabrinutosti hoće li Trump uspjeti provesti obećane poteze, a na ruku mu nije išlo ni to što je rast u ostatku svijeta ojačao, pa su i središnje banke drugih zemalja, kao i američki Fed, polako počele zaoštravati monetarnu politiku.

"Svjedoci smo usklađenog svjetskog rasta, a posebno vrlo snažnog gospodarskog oporavka u eurozoni, što vodi Europsku središnju banku (ECB) ka postupnoj normalizaciji monetarne politike, čime pomaže euru", rekao je valutni analitičar u banci Societe Generale Alvin Tan.

Zbog toga je euro ojačao premda ECB još praktično nije počeo zaoštravati monetarnu politiku, dok je Fed u proteklih godinu dana čak u tri navrata povećavao ključne kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova.

Britanska je funta, premda je još uvijek oko 10 posto na gubitku prema dolaru u usporedbi s lipnjem g. 2016. kada je održan referendum o izlasku Britanije iz Europske unije, u 2017. ojačala za 9,5 posto, što je njezin najsnažniji uspon od g. 2009.

Njezin je tečaj na kraju godine iznosio oko 1,3510 dolara.

Moguće je, kažu analitičari, da će dolar i u 2018. godini biti pod pritiskom, premda bi nedavno prihvaćene porezne promjene u SAD-u trebale potaknuti rast potrošnje, gospodarstva, ali i inflaciju.

To bi moglo navesti Fed na ubrzanje tempa povećanja kamata, no ako inflacija ostane ispod ciljanih razina, Fed ne će žuriti s daljnjom normalizacijom monetarne politike.

"Dolar bi se mogao suočiti s dodatnim nepovoljnim vjetrovima u 2018. jer Fed više ne će biti jedini u svijetu koji postupno ukida poticajne mjere", kaže Chris Gaffney, predsjednik u EverBank, koji smatra da bi do kraja 2018. ECB mogao povećati kamate zbog ubrzanja rasta gospodarstva eurozone i inflacije.

U središtu pozornosti ulagača u protekloj je godini bila i kriptovaluta Bitcoin, čija je cijena na kraju 2017. iznosila oko 14.500 dolara na tržištu Bitstamp. Ostala je tako ispod rekordnih razina od gotovo 20.000 dolara, koje je nakratko dosegnula 17. prosinca, no u cijeloj godini skočila je za oko 1.400 posto.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus