23:16, 23. Siječanj 2018

eu...

Europska unija, 8. siječnja 2018.

Objavljeno: 07.01.2018 u 21:44
Pregledano 47 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija, 8. siječnja 2018.

ZAGREB, 8. siječnja 2018. - (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

BRUSELJ - Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je u ponedjeljak da granični spor između Hrvatske i Slovenije nije samo bilateralno pitanje, već utječe na cijelu Europsku uniju koja nastavlja posredovati na temelju arbitražne presude. "U tom duhu je Komisija predložila da posreduje između dviju strana. To je puno važnije pitanje nego što puno ljudi i u Sloveniji i Hrvatskoj misli", rekao je Juncker prije razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom. Podsjetio je da je Komisija ponudila usluge posredovanje, "to nije prihvaćeno na najbolji mogući način, ali mi nastavljamo raditi na tome. Naša je uloga približiti dvije strane", rekao je i dodao da "Komisija pokušava posredovati između dviju pozicija na temelju arbitražne presude. Arbitražni sporazum dio je sporazuma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji", rekao je Juncker. Više nijedna zemlja zapadnog Balkana ne će moći biti primljena prije nego što riješi granične sporove sa susjedima. "Ne želim da se ikad više ovo ponavlja, neka se dogovore među sobom prije nego što postanu članice".


BRUSELJ -
Članice Europske Unije morat će povećati svoje prinose Uniji nakon što je Britanija napusti 2019., najavio je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker u ponedjeljak. Višegodišnji financijski plan utvrđuje velike političke prioritete i gornje granice potrošnje koje se moraju poštovati svake godine. Maksimalna svota je tako utvrđena na nešto više od 963 milijarda eura za razdoblje od 2014. do 2020. i Europska komisija treba u svibnju iznijeti prijedlog proračuna za razdoblje nakon 2020. Razgovore će komplicirati izlazak Velike Britanije iz EU-a, planiran za 2019., jer Britanija je davala znatan prinos proračunu (12 do 13 milijarda eura na godinu). Istodobno EU mora pronaći potreban novac za nove politike Unije: migraciju, nadzor granica i obranu kao tri nova prioriteta Unije za koje će EU morati naći novaca.


BERLIN -
Potencijalni njemački koalicijski partneri složili su se da će odbaciti ambiciozni plan o smanjenju emisije ugljičnog dioksida za 40 posto razine 1990. do 2020., rekla su dva izvora Reutersu u ponedjeljak, što bi značilo moguć zaokret za Angelu Merkel. Umjesto toga svrha bi bila da se postigne 40-postotno smanjenje u ranim 2020-ima, rekao je izvor, dodajući da se obje stranke još drže svoga cilja o postizanju smanjenja emisija od 55 posto do 2030. Dogovor bi predstavljao svojevrstan zaokret za Merkel, koja se dugo predstavljala kao zagovornica politike klimatske zaštite na međunarodnoj pozornici. Stranke su se također složile da bi udio obnovljive energije u njemačkoj potrošnji električne energije trebao porasti do 65 posto do 2030. od otprilike trećinu trenutno.

LJUBLJANA - Primjena arbitražne odluke u graničnom prijeporu s Hrvatskom glavna je tema o kojoj će slovenski predsjednik Borut Pahor u Bruxellesu razgovarati s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. Pahor kao i slovenska vlada pri provođenju arbitraže očekuju jači angažman Komisije kako bi se Hrvatska uvjerila da je arbitražna odluka "jedino i konačno" rješenje za dugogodišnji granični spor i da bi pozitivan ishod mogao pozitivno djelovati na stanje na Zapadnom Balkanu.


ATENA –
Grčka vlada je dobila privremeni sudski nalog kojim se zamrzava odobreni azil turskom vojniku koji je sa sedmoricom ostalih pobjegao iz države nakon neuspjelog pokušaja puča protiv turskog predsjednika Tayyipa Erdogana 2016. godine.  Žalbeni sud u Ateni odobrio je zahtjev grčke vlade koja je zatražila zamrzavanje azila koji je neovisni odbor za dodjelu odobrio 29. prosinca. Isto tijelo odbilo je dati azil sedmorici drugih vojnika.  Azil je odobren kopilotu helikoptera koji je prevozio skupinu 16. srpnja 2016. i spustio se u Alexandroupoli, grčki grad na granici s Turskom.

 
AACHEN –
Skupina aktivista Greenpeacea zauzela je bivšu crkvu u zapadnoj Njemačkoj kojoj prijeti uništenje kako bi se napravio put za rudnik lignita. Impozantna zgrada južno od Moenchengladbacha trebala je biti srušena u ponedjeljak ujutro kako bi se napravio prostor za otvoreni rudnik, otkrio je njegov operater RWE Power. Aktivisti Greenpeacea su okupacijom crkve Sv. Lamberta u selu Immerath htjeli naglasiti svoj zahtjev da Njemačka do 2030. prestane iskapati i koristiti ugljen i lignit.  Crkva u Immerathu otpisana je 2013. i više se ne koristi za bogoslužje.

 

ZEON - Rješavanje nezakonitog useljavanja u Europu zadire u sama demokratska načela, jer neki europski političari pritom uopće ne vode računa o raspoloženju naroda, ocijenio je Viktor Orban.

Predsjednik mađarske vlade nastupio je na uobičajenom zimskom okupljanju njemačke Kršćansko-socijalne unije (CSU) održanom u bivšem manastiru Zeon, u Bavarskoj.

“Europljani ne žele živjeti s prijetnjama terorizma. Žele sigurnost i zaštićene granice, a mnogi europski političari nisu učinili ništa za ono što su ljudi željeli”, rekao je Orban i nastavio:

“Nadam se da će 2018. biti godina uspostave volje naroda u Europi”.

Dok je mađarski čelnik to govorio, u Bratislavi su premijeri Češke i Slovačke – Andrej Babis i Robert Fico – složno upozorili Bruselj.

“Odluke o najvažnijim pitanjima za Europsku uniju moraju se donositi konsenzusom, a ne jednostavnom većinom glasova. Praksa nametanja odluka jednostavnom većinom, istaknuli su, nije bila opravdana.”

Naveli su, na primjer, odluku Vijeća ministara unutarnjih poslova EU od 2015. o prisilnom primanju izbjeglica i nezakonitih useljenika (prema kvotama).

“Kvote, dodao je Fico, ne funkcioniraju. One dijele EU. Zbog njih smo već smo platili visoku političku cijenu i sigurnost građana Europe.“

BRUSELJ - Ovog tjedna Europska komisija odlazi u Sofiju na obilježavanje početka bugarskog predsjedanja Vijećem EU-a, u Bruselju se održava konferencija o budućem Višegodišnjem financijskom okviru, a slovenski predsjednik Borut Pahor dolazi u prvi službeni posjet u drugom mandatu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i svi članovi njegove Komisije odlaze u četvrtak u dvodnevni posjet Sofiji. Riječ je o uobičajenom posjetu Europske komisije vladi zemlje članice koja preuzima rotirajuće predsjedništvo EU-a.

Bugarska je 1. siječnja od Estonije preuzela šestomjesečno predsjedništvo.

U ponedjeljak i utorak u Bruselju se održava konferencija na kojoj će se razgovarati o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje nakon 2020. Na konferenciji će, između  ostalih, govoriti predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, povjerenik za proračun Günther Öttinger, njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel i šef euroskupine Mario Centeno.

Komisija bi svoj prijedlog VFO-a za razdoblje nakon 2020. trebala objaviti u prvoj polovici ove godine, a pregovori o tom ključnom dokumentu počet će u drugoj polovici godine. Izlazak Velike Britanije iz EU-a znači manje sredstava u europskom proračunu uz veće potrebe za financiranjem u područjima koja ranije nisu bila toliko važna poput useljavanja i vanjske sigurnosti.

Očekuje se da će Komisija u nacrtu VFO-a predložiti promjene u financiranja europskog proračuna, uključujući i promjene u kohezijskoj politici, iz koje se financiraju slabije razvijene članice, kako bi ona bila učinkovitija. Neke od zamisli koje se spominju su i povećanje sufinanciranja projekata iz nacionalnih izvora radi  boljeg prilagođavanja stanju različitih država i regija te radi povećanja njihove odgovornosti. Također se postavlja pitanja treba li financiranje u okviru kohezijske politike biti dostupno razvijenijim državama i regijama, što je sada slučaj.

U ponedjeljak u Bruselj dolazi slovenski predsjednik Borut Pahor, u prvi službeni posjet u svom drugom mandatu. U ponedjeljak će se sastati s predsjednicima Europske komisije i Europskog vijeća Jean-Claudom Junckerom i Donaldom Tuskom, a u utorak s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Prema najavama iz Slovenije Pahor će u razgovorima s čelnicima europskih institucija tražiti aktivniju ulogu EU-a u naporima na provedbi arbitražne presude o granici s Hrvatskom.


BERLIN - Demokršćanska Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) zadovoljne su početkom pregovora o budućoj koalicijskoj vladi, priopćeno je u nedjelju navečer u Berlinu. "Pregovarači su vodili ozbiljne, ali i otvorene razgovore", rekao je glavni tajnik SPD-a Lars Klingbeil koji je u sjedištu SPD-a u Berlinu, u kojem se vodio prvi krug razgovora, u ime svih stranaka koje su sudjelovale u razgovorima obratio novinarima. "Mi smo svjesni naše odgovornosti kad je u pitanju budućnost Njemačke i Europe", rekao je Klingbeil. On je ukazao na to da s politikom u Njemačkoj "ovako ne može ići dalje" te je najavio brze pregovore koji bi u četvrtak navečer trebali biti završeni sa zaključkom o tomu postoji li dovoljno zajedničkih osnova za konkretne koalicijske pregovore. "Njemačka se nalazi u jednom novom razdoblju i to razdoblje zahtjeva i jednu novu politiku", zaključio je Klingbeil.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus