20:19, 21. Kolovoz 2018

eu...

Europska unija, 5. veljače 2018.

Objavljeno: 05.02.2018 u 02:20
Pregledano 116 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija, 5. veljače 2018.

ZAGREB 5. veljače 2017 (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

 BRUSELJ - Europska komisija će u utorak u Strasbourgu objaviti novu strategiju za proširenje za zemlje zapadnog Balkana, kojom želi potaknuti šest zemalja da pojačaju napore na ispunjavanju kriterija, ali i pripremiti javno mnijenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, a Hrvatska  pozdravlja tu inicijativu i najavljuje da će tome posvetiti posebnu pozornost tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a. Komisija u zadnjem nacrtu dokumenta, u koji je Hina imala uvid, a koji bi u utorak trebao biti prihvaćen na sastanku kolegija povjerenika, ističe da bi Srbija i Crna Gora kao predvodnice u procesu proširenja, mogle postati članicama 2025., ali samo pod uvjetom da ispune sve kriterije, a Srbija postigne obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa s Kosovom. "Sa snažnom političkom voljom, rezultatima stvarnih održivih reformi i s definitivnim rješenjima za sporove sa susjedima, one bi (Srbija i Crna Gora) možda mogle postati članicama 2025. Ta perspektiva je iznimno ambiciozna. Hoće li biti ostvarena u potpunosti će ovisiti o objektivnim zaslugama i rezultatima svake od zemalja", kaže se u konačnom nacrtu dokumenta. "U slučaju Srbije, prijelazna mjerila koja se odnose na normalizaciju odnosa s Kosovom (poglavlje 35) moraju biti ispunjena a sveobuhvatni i pravno obvezujući sporazum mora biti hitno zaključen", kaže se u dokumentu.
 

BRUSELJ -
Dvadeset godina zatvora zatražilo je belgijsko tužiteljstvo u ponedjeljak u Bruxellesu za Salaha Abdeslama i za Sofianea Ayarija koji mu je pomagao u bijegu i koji je, kao i on, optužen za pucnjavu na policiju u ožujku 2016., uz zahtjev da moraju odslužiti dvije trećine kazne. To je najveća moguća kazna predviđena za pokušaj ubojstva policajaca, rekla je predstavnica saveznog tužiteljstva Kathleen Grosjean. "Policajci su se našli u pravom ratnom prizoru (...) Čudo da nije bilo mrtvih" među njima, rekla je Grosjean. Usto je ocijenila da su bjegunci sigurno bili planirali ubojstvo. Salah Abdeslam (28), ključni je osumnjičeni za pariške napade 2015., i u ponedjeljak u zoru bio je prevezen u Bruxelles iz pariškog zatvora gdje čeka suđenje za džihadistički napad u Parizu koje neće početi prije sljedeće godine.


BERLIN-
Katoličku crkvu u Njemačkoj potresa slučaj pronevjere crkvenog novca u visini od 60 milijuna dolara, javlja u ponedjeljak zajednički istraživački tim javnih servisa NDR i WDR te dnevnika Süddeutsche Zeitung (SZ). „Sada već bivši djelatnik biskupije Eichstaett i njegov suradnik uložili su gotovo 60 milijuna dolara u riskantne poslova s nekretninama u SAD-u“, javlja javni servis na svojim stranicama. Prema istim informacijama državno odvjetništvo u Münchenu polazi od toga da financijska šteta za biskupiju iznosi „najmanje 56 milijuna dolara. Obojica osumnjičenika, koje se optužuje za pronevjeru te primanje i davanje mita, od prošlog tjedna su u istražnom su zatvoru.

ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević prisustvovao je u ponedjeljak na obilježavanju prve godišnjice NATO-ove misije Ojačane prednje prisutnosti (enhanced Forward Presence, eFP) u vojarni Rukla u Republici Litvi, priopćeno je iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH). "Hrvatska s NATO-ovim partnerima u Litvi jača interoperabilnost, provodi zajedničke obuke i razmjenjuje vrijedna iskustva", istaknuo je Krstičević prema priopćenju službe za odnose s javnošću MORH-a. "Hrvatska je odgovorna članica NATO-a i svojim sudjelovanjem u aktivnostima Ojačane prednje prisutnosti jačamo interoperabilnost, provodimo zajedničke obuke i razmjenjujemo vrijedna iskustva. Ponosan sam na hrvatske vojnike, naše Tigrove koji nas dostojno predstavljaju ovdje u Litvi“, istaknuo je.


BERLIN -
Dan uoči predstavljanja strategije Europske komisije u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana, njemačka vlada u ponedjeljak je umanjila očekivanja brzog pristupanja ovih zemalja Europskoj uniji. „Jasno je da ovi kandidati moraju provesti još čitav niz reformi. Tako nečeg poput automatskog ulaska u Europsku uniju po prethodno definiranom datumu ne će biti“, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert. David McAllister je za javni servis Deutschlandfunk rekao je da je spomenuti termin ulaska Srbije i Crne Gore 2025. samo „okvirni“ datum koji bi trebao reformskom procesu dati „novu dinamiku“. Povjerenik Europske komisije za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn predstavit će u utorak u EP-u strategiju za zemlje Zapadnog Balkana na putu prema Europskoj uniji.

ZAGREB - Bez kompromisa o imenu Makedonije, balkanska strategija EU mogla bi se srušiti, izjavio je bivši premijer i ministar vanjskih poslova Švedske Carl Bildt, ističući kako rješavanje spora oko imena zahtijeva angažman moćnih država i ustanova iz EU.

On smatra da je potrebna ozbiljna predanost snažnih država i ustanova iz EU kako bi se postigao kompromis o imenu i da bez toga balkanska strategija EU može propasti, napisao je Bildt na svom Twitteru.

Skoplje i Atena se već više od dva desetljeća spore oko imena, a u pregovorima dvije strane posreduje posebi izaslanik glavnoga tajnika UN Matthew Nimitz.

U nedjelju su u Ateni prosvjedovale desetine tisuća Grka protiv mogućeg kompromisa oko imena.


BERLIN - Savez njemačkih kriminalista (BDK) zauzeo se u ponedjeljak za ozakonjenje kanabisa tvrdeći da je sadašnja kriminalizacija kanabisa i njegovih potrošaća neplodna. "Zabrana kanabisa je, povijesno gledano, potpuno proizvoljna i neutemeljena i do dan danas se ne može govoriti o razumnoj odluci. Ova zabrana jednostavno ne služi ničemu”, rekao je u razgovoru za dnevnik Bild predsjednik BDK-a Andre Schulz. On je dodao kako u ljudskoj povijesti nije bilo društva koje je uspjelo u potpunosti suzbiti uživanje droga i da se ta činjenica napokon treba i prihvatiti.
 

BRUSELJ - Ovog tjedna na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu hrvatski premijer Andrej Plenković održat će govor i raspravljati sa zastupnicima o budućnosti EU-a, Komisija će objaviti strategiju proširenja na Zapadni Balkan kojom želi oživjeti europsku budućnost tih zemalja, a u Bruselju ponovno počinju pregovori o Brexitu.

Premijer Plenković obratit će se zastupnicima Europskog parlamenta u utorak ujutro. Europski parlament želi čuti mišljenja čelnika svih zemalja članica o budućnosti EU-a i stoga organizira niz rasprava na tu temu.

Plenković je drugi po redu čelnik koji se obraća zastupnicima. Prvi je prošli mjesec bio irski premijer Leo Varadkar, a na plenarnoj sjednici u ožujku na redu je portugalski premijer Antonio Costa.

Nakon rasprave, premijer Plenković održat će konferenciju za novinare zajedno s predsjednikom Europskog parlamenta Atoniom Tajanijem.

U utorak popodne, Europska komisija će objaviti svoju strategiju za Zapadni Balkan, kojom želi potaknuti šest zemalja - Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Srbiju - da pojačaju napore na reformama kako bi ispunile potrebne kriterije za članstvo, riješile pitanja koja još uvijek ometaju pomirenje nakon ratnih sukoba iz 90-tih te otvorena međusobna pitanja, poput granica.

Cilj strategije je i pripremiti javno mnijenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, koje je palo u drugi plan nakon izbijanja teške financijske krize, koja je uzdrmala same temelje EU-a. U međuvremenu, dok se Europska unija bavila sama sobom, u regiji je porastao utjecaj Rusije, Kine i Turske.

Među šest zemalja na koje se odnosi strategija velike su razlike na njihovu putu prema članstvu u EU-u. Najdalje je otišla Crna Gora, koja ima 30 otvorenih poglavlja od njih 35, slijede Srbija. Makedonija i Albanija koje imaju status kandidata i čekaju na početak pristupnih pregovora, a na začelju kolone su Bosna i Hercegovina i Kosovo.

Kosovo je u posebnom položaju jer pet zemalja članica - Španjolska, Rumunjska, Grčka, Cipar i Slovačka - ne priznaju tu državu. U posljednje vrijeme najglasnija je Španjolska, koja zbog svojih unutarnjih problema s Katalonijom ne želi da se u strategiji spominje šest zemalja Zapadnog Balkana.

Prema neslužbenim vijestima, 2025. godina se spominje kao poticaj za države iz toga područja i kao perspektiva za mogući ulazak, ali ta se godina nikako ne trebala razumjeti kao rok za sljedeće proširenje.

U srijedu će zastupnici raspravljati i glasovati o novoj raspodjeli zastupničkih mjesta nakon izlaska Velike Britanije i reformi izbornog zakonodavstva.

Prema prijedlogu izglasanom na Odboru za ustavna pitanja, broj zastupnika trebao bi se smanjiti sa sadašnjih 751 na 705. Od 73 zastupnička mjesta koje ima Velika Britanija, njih 46 bi se ostavilo u pričuvi za buduća proširenja. Preostalih 27 britanskih mjesta rasporedilo bi se na 14 država članica koje su podzastupljene u Europskom parlamentu. Hrvatska po tome dobiva jedno mjesto i imala bi 12 umjesto sadašnjih 11 zastupnika.

U tekstu koji će izglasati Europski parlament spominju se i transnacionalne liste za europske izbore, prilično sporan prijedlog koji nema velikih izgleda da u konačnici bude prihvaćen. Neki u Europskom parlamentu glasuju za taj prijedlog znajući da se ne će moći provesti jer je zadnja riječ na zemljama članicama.

Zastupnici će u tekstu pozvati vlade zemalja članica da dovrše reforme izbornog zakonodavstva koje su potrebna da bi se stvorila pravna osnova za uvođenje transnacionalnih lista.

Zastupnici će u srijedu raspravljati i glasovati i o pitanju nositelja izbornih lista, koji su ujedno i kandidati za predsjednika Europske komisije, tzv. spitzenkandidati. Taj je sustav prvi put korišten na izborima 2014. godine kada je za predsjednika EK izabran Jean-Claude Juncker kao nositelj liste Europske pučke stranke.

Europski parlament pod svaku cijenu želi zadržati to načelo po kojem predsjednik Europske komisije postaje onaj nositelj izborne liste koja dobije najviše glasova na izborima za Europski parlament, tvrdeći da to donosi transparentnost u izborima i jačanje europskog političkog legitimiteta izabranog kandidata.

Međutim, nisu sve zemlje članice sretne s takvim načinom izbora predsjednika Europske komisije. Najglasniji protivnik je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Zastupnici bi u utorak trebali izglasovati i nove propise koji će kupcima preko interneta omogućiti širi prekogranični pristup proizvodima, hotelskim rezervacijama, najmu automobila ili ulaznicama za glazbene festivale. Nova  pravila predviđaju zabranu geoblokiranja, praksu koju primjenjuju neke online trgovine ne dopuštajući isporuku određenih proizvoda u neke zemlje.

Prema novim pravilima, potrošači će moći odabrati s koje internetske stranice žele kupovati robu ili usluge a da ih se pritom ne blokira ili automatski preusmjeri na drugu internetsku stranicu na temelju države iz koje dolaze, boravišta ili trenutne lokacije.

Trgovci će morati jednako postupati prema online kupcima iz druge zemlje EU-a i lokalnim kupcima, tj. omogućiti im pristup istim cijenama ili uvjetima prodaje.

Digitalni sadržaji zaštićeni autorskim pravima, kao što su e-knjige, glazba ili online igre, zasad ne će biti obuhvaćeni novim pravilima.

Zastupnici će u četvrtak izglasovati tekst kojim će predložiti ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena. Proljetne i jesenske promjene u zemljama članicama EU-a propisane su direktivom EU-a o ljetnom računanju vremena. Treba očuvati jedinstveno računanje vremena unutar EU-a, čak i ako se promjene sata ukinu, stoji u tekstu.

Glavni europski pregovorač za Brexit Michel Barnier u ponedjeljak će se u Londonu sastati s britanskim pregovaračem Davidom Davisom. To je prvi put od početka pregovora o Brexitu da Barnier putuje u London. Do sada se uvijek s Davisom sastajao u Bruselju.

U utorak u Bruselju počinje novi krug pregovora o Brexitu koji će trajati do petka.

Pregovarači će se baviti pitanjima koja je još potrebno dogovoriti u pogledu sporazuma o izlasku Velike Britanije te razgovarati o prijelaznom razdoblju nakon Brexita do stupanja na snagu sporazuma o budućim odnosima.

Predsjednik Europskog vijeća ovog tjedna kreće na turneju u nekoliko zemalja članica u sklopu priprema za skup EU-a 23. veljače.

Posjetit će Haag, Budimpeštu, Berlin i Paris.
 

LONDON - Britanska premijerka Theresa May prima u ponedjeljak u Londonu glavnog pregovarača EU-a Michela Barniera, u napetom ozračju unutar konzervativne vlade oko pravca kojim bi trebao ići Brexit.

Barnier će razgovarati i s britanskim ministrom zaduženim za Brexit Davidom Davisom. To je prvi put od početka pregovora da se njih dvojica susreću u britanskom glavnom gradu kako bi razgovarali o Brexitu. Dosad su se uvijek susretali u Bruselju.

Razgovori će se voditi o "razdoblju provedbe Brexita i budućim dionicama izgradnje novog partnerstva između EU-a i Velike Britanije", priopćila je britanska vlada.

U prosincu su London i Bruselj zaključili prethodni dogovor o Brexitu te se sada moraju dogovoriti o prijelaznom razdoblju nakon Brexita i budućem odnosu.

Razgovori u Londonu održat će se uoči novog pregovaračkog kruga, od utorka do petka u Bruselju.

Od utorka do četvrtka rasprave između europskog i britanskog izaslanstva vodit će se o tehničkim vidovima izlaska Britanije iz EU-a te prijelaznom razdoblju koje bi trebalo početi dan nakon Brexita, predviđenog za 29. ožujka 2019., i trajati dvije godine.

Petak će biti posvećen susretu koordinatora dviju strana koji će Londonu omogućiti da iznese svoja očekivanja o budućim odnosima.

Razdoblje prijelaza sporno je unutar konzervativne stranke Therese May. Zastupnici strahuju jer će Velika Britanija morati nastaviti poštovati europska pravila tijekom tog razdoblja ali ne će imati prava koje imaju ostale članice EU-a.

 
PARIS - Salah Abdeslam, jedini živući pripadnik džihadista koji su napali Paris 13. studenoga 2015. napustio je tijekom noći francuski zatvor kako bi bio premješten u Belgiju gdje mu se sudi u ponedjeljak, rečeno je iz izvora bliskog tom predmetu.

Konvoj s vozilima francuske elitne žandarmerije napustio je zatvor između 3.30 i 4 sata, utvrdili su novinari France pressea, ali nije bilo moguće identificirati putnike. Salah Abdeslam prvi put će se pojaviti u javnosti u ponedjeljak u Bruselju zbog navodnog sudjelovanja u pucnjavi s policajcima u ožujku 2016. u belgijskom glavnom gradu. Taj proces samo je prethodnica onom u Francuskoj za napade u kojima je poginulo 130 osoba.


MARSEILLE - U Marseilleu i u okolici, na jugu Francuske, pet je osoba poginulo od početka godine, među njima tri proteklog vikenda, u nekoliko oružanih obračuna najvjerojatnije povezanih s krijumčarenjem droge.  Taj niz koji je počeo na samom kraju 2017., s dvama mrtvima između Božića i Nove godine, remeti razmjerno primirje koje je obilježilo prošlu godinu: 14 poginulih u obračunima, po podatcima policije, dok ih je u 2016. bilo 29, zbog čega je ta godina označena kao 'crna'. U noći na nedjelju, tridesetak kilometara od Marseillea, istražitelji pravosudne policije pronašli su još dva trupla. Jedna od njih je identificirana i njezino se ime pojavljuje u datoteci o kriminalnim bandama povezanim s krijumčarenjem droge koje se bore za kontrolu trgovine drogom.
 

PARIS - Stranka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u nedjelju je izgubila na dvama ponovljenim izborima za mjesta u francuskom parlamentu, nakon što je na parlamentarnim izborima prošlog lipnja osvojila vladajuću većinu. Dva mjesta u donjem domu parlamenta osvojila je konzervativna stranka Republikanaca, podržana svojim novim čelnikom Laurentom Wauquiezom, žestokim kritičarem Macrona, kojem predbacuje da nema doticaja s ruralnom Francuskom, kao i da je slab na pitanjima sigurnosti. Macron, čija proeuropska i poslovnom odsjeku naklonjena stranka Republika u pokretu (LREM) još kontrolira 309 od 577 mjesta u Narodnoj skupštini, doživio je pad popularnosti nakon što je preuzeo vlast. "To je udarac kojim se ozbiljno kažnjavaju vladine politike čiji su utjecaj na terenu građani oštro osudili, a prije svega odnose se na podizanje poreza za srednju klasu i umirovljenike, kao i neočekivani porast useljavanja i kriminala", izjavio je Wauquiez.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus