23:39, 23. Siječanj 2018

eu...

Europska unija, 30. prosinca 2017.

Objavljeno: 30.12.2017 u 13:39
Pregledano 45 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija, 30. prosinca 2017.

ZAGREB 30. prosinca 2017 (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

LJUBLJANA - Države članice Europske unije mogu pred sudom tužiti jedna drugu, ali to moraju učiniti sporazumno, rekao je za slovenski dnevnik od subote Koen Lenaerts, predsjednik suda Europske unije pred kojim Slovenija najavljuje moguću tužbu protiv Hrvatske

U razgovoru za ljubljanski Dnevnik od subote predsjednik suda EU sa sjedištem u Luksemburgu rekao je da su takve tužbe rijetke.

"U sporazumima postoji odredba da države članice mogu pred sudom iznositi tužbu jedne države protiv druge. One to moraju učiniti sporazumno i ako se dogovore da će s time na sud, onda to mogu učiniti", kazao je Lenaerts.

Nije želio komentirati predmet graničnog spora između Slovenije i Hrvatske jer u njega nije dobro upućen, pa o njemu može govoriti samo načelno i općenito .

Na sud EU dolaze i slučajevi koji nemaju izravne, striktne veze s europskom pravnom stečevinom, ali sud o njima može raspravljati ako se radi o zanimljivim pravnim predmetima, iako se to događa vrlo rijetko, rekao je.

"Upravo nedavno imali smo jedan takav slučaj  u vezi s Njemačkom i Austrijom i o njemu smo odlučili pred koji tjedan. Radi se o bilateralnom sporazumu koji se tiče poreza, a nema nikakve veze s Europskom unijom. Taj predmet smo uzeli u razmatranje i donijeli odluku o adekvatnoj interpretaciji bilateralnog sporazuma o dvostrukom oporezivanju. Tekst doduše ne spada u okvir europskog zakonodavstva, ali su ga dali nama da ga interpretiramo i implementiramo, kako bi se riješio problem  između dviju članica Europske unije", kazao je.

Na primjeru spora između Njemačke i Austrije sud EU bi, ako bi tužba bila podnesena, pomogao Sloveniji i Hrvatskoj da se suglase o tumačenju arbitražnog aranžmana, rekao je. Objasnio je da su Njemačka i Austrija sudu iskazali povjerenje da interpretira njihov bilateralni sporazum, ali su se prije toga morale suglasiti.

Radilo se o svojevrsnom presedanu jer su tužbe članica pred sudom u Luksemburgu vrlo rijetke, kazao je Lenaerts.

"Tim slučajem pokazali smo put i vjerujem da će ubuduće sličnih slučajeva biti još. Hoće li među njima biti i slovensko-hrvatski slučaj, to će pokazati budućnost. Tehnički je to moguće jer u sporazumima EU-a postoji takav mehanizam", kazao je sudac iz Luksemburga.

Visoki slovenski dužnosnici, a među njima je ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, zadnjih su tjedana u više navrata najavili da će Slovenija tužiti Hrvatsku sudu EU-a u Luksemburgu ako ona ne implementira arbitražnu presudu, posebno na moru, gdje je, ističe Ljubljana, presuda  "vrlo jasna". Na kopnu bi bio moguć bilateralan dogovor uz manje korekcije koje bi presudu učinile "životnijom" jer su neke slovenske kuće i stanovnici, pa i jedno nogometno igralište "ostali na hrvatskoj strani", smatra Slovenija.

U slovenskim medijima u zadnje je vrijeme česta teza da Hrvatska zbog nepoštovanja arbitraže postaje "problematično dijete" Europske unije i da bi je Europska komisija trebala sankcionirati zbog nepoštovanja odluke arbitara jer "krši europsko i međunarodno pravo" i to mehanizmom kakvom je sada izložena Poljska.

Govoreći načelno o odnosu zajedničkog prava EU-a i problema unutarnje suverenosti država članica Europske unije i europskog prava temeljenog na zajedničkim vrijednostima i vladavini prava, Lenaerts je to ilustrirao zamišljenim slučajem u kojemu bi se u nekoj od članica dogodio državni udar, a vojna hunta svejedno inzistirala na implementiranju europskog zakonodavstva.

"Vojni diktator mogao bi poštovati sve klauzule europskih zakona, ali takva država više ne bi mogla biti članica EU-a. Problem bi bio unutarnje udaljavanje od zajedničkih vrijednosti. U tom je slučaju nevažno radi li se o njezinim unutarnjim pitanjima ili zajedničkom zakonodavstvu. Nitko ne bi želio biti član EU-a ako bi u njoj bila takva država", kazao je Lenaerts.

 
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je da je hrvatska policija, prateći savudrijske ribare, u subotu ujutro kršila slovensku suverenost ulaskom u vode Piranskog zaljeva koje je arbitražni sud dodijelio Sloveniji. "Hrvatska policija krši slovensku suverenost, nedopustivo je da strani državni organ bez dozvole u našem moru provodi određene  aktivnosti", kazao je Erjavec za POP-TV. Zbog najave Ljubljane da će globama kažnjavati hrvatske ribare iz Savudrije koji tradicionalno love u zaljevu kad uđu u područje koje su arbitri presudili u korist Slovenije, hrvatska policija u subotu je pratila ribare do sredine zaljeva. Ljubljana to bilježi kao incident i priprema se za vjerojatnu tužbu protiv Hrvatske pred sudom EU-a. Time će pokušati dokazati da Hrvatska ne poštuje europsko i međunarodno pravo ni presudu arbitraže, rekao je Erjavec i dodao "Za tužbu imamo već dosta materijala"
 

LJUBLJANA - Prvi  dan slovenske jednostrane implementacije arbitražne odluke o granici na moru, te daljnja očekivanja i mjere slovenskih vlasti u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali, komentirao je popodne na konferenciji za novinare Boštjan Šefic, državni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova rekavši da je tijekom jutra  zabilježen jedan incident, ali da ih tijekom dana više ne očekuje. Od današnjeg dana Slovenija će kažnjavati i pokretati postupke za sve one koji nezakonito ulaze u slovensko more, dodao je. "Prekršajni postupak je precizno reguliran i u slučajevima kad je počinitelj iz druge države. Ako hrvatski organi ne bi htjeli, mi imamo i druge mogućnosti kako im ta rješenja uručiti i naplatiti kazne", dodao je Šefic.
 

BERLIN –  "Sigurna zona" kod berlinskih Brandenburških vrata u kojoj žene mogu prijaviti seksualno uznemiravanje tijekom proslave Nove godine pokrenula je raspravu u Njemačkoj.

Područje u kojem će biti volonteri njemačkog Crvenog križa zamišljeno je kao odvojeno mjesto u kojem utočište mogu pronaći žene koje mete spolnog uznemiravanja ili se ne osjećaju ugodno u drugim prostorima.  

Berlinska policija je kasno u petak objavila da je ona pozvala organizatora da uspostavi takvu zonu i da podržava taj koncept.

No čelnik njemačkog policijskog sindikata Rainer Wendt kritizirao je tu ideju, tvrdeći da ona implicira da postoje i "nesigurne zone".

To je "poražavajuća poruka" i "kraj ravnopravnosti spolova, slobode kretanja i osobne autonomije", istaknuo je Wendt u razgovoru za subotnje izdanje novina Neuen Osnabruecker Zeitung.

Wendt je ocijenio da se žene trebaju posvuda osjećati sigurno.

Pitanje seksualnog uznemiravanja među masama ljudi aktualna je tema u Njemačkoj od proslave Nove godine prije dvije godine u Koelnu, kada je velik broj žena prijavio napastovanje.

Nakon tih događaja podneseno je više od 1200 žalbi policiji i tužiteljima, a većina osumnjičenika bila je sjevernoafričkog ili arapskog podrijetla.

Očekuje se da će i drugi njemački gradovi uspostaviti slične zone za nedjeljnu proslavu, a takvo je područje već postojalo i na ovogodišnjem Oktoberfestu.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus