19:21, 23. Svibanj 2018

eu...

Europska unija, 17. svibnja 2018.

Objavljeno: 17.05.2018 u 00:46
Pregledano 33 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija, 17. svibnja 2018.

ZAGREB, 17. svibnja 2018.(Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

SOFIJA - Hrvatski premijer Andrej Plenković pozvao je u četvrtak u Sofiji nadležne da rasvjetle i najmanji detalj situacije oko Agrokora, rekavši da on nema što kriti i da mirno spava te predložio podizvođačima savjetnika za restrukturiranje Agrokora da vrate nagrade koje su dobili kako bi se jednom zauvijek odagnala nekakva logika profiterstva. "Što se tiče onoga što se događalo nakon imenovanja izvanredne uprave i kasnije izbora savjetnika jedino problematično pitanje po meni je izbor podizvođača savjetnika. Ja tu pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom neka naprave jednu gestu i neka, osim troškova i naknade koju je dobio g. Ramljak, vrate ili kompaniji ili Alix Partnersu sve ono što smatramo da je suvišno i da odagnamo jednom zauvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva, koje sa mnom nema veze, niti me itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođači, a još manje kolike će im biti nagrade", rekao je Plenković u Sofiji, nakon završetka skupa EU-Zapadni Balkan. "Ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje vlada ili HDZ trpe štetu ili odgovaraju zbog takve situacije. Želim da se sve rasvijetli, da pogledamo kako je jedna uspješna priča sada iz različitih interesa, koji su politički i ekonomski, došla u situaciju da se dovodi u pitanje cijeli proces. Budući da je znam da se budim svaki dan miran, da idem spavati miran i da nemam nikakav problem, rado bih da se sve rasvijetli", rekao je u prilično emotivnom istupu Plenković.

SOFIJA -
Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u četvrtak u Sofiji zadovoljstvo što je u završnoj deklaraciji o europskoj perspektivi Zapadnog Balkana pozdravljena namjera Hrvatske da organizira sljedeći skup EU-a s tim zemljama za vrijeme svoga predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.   "Diplomatskim aktivnostima osigurali smo da se u Sofijskoj deklaraciji pozdravi inicijativa Hrvatske da se idući skup EU-Zapadni Balkan održi u Zagrebu 2020.", rekao je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu zemalja članica EU-a i šest zemalja jugoistoka Europe. To je prvi takav skup održan nakon 15 godina jer je zadnji održan 2003. u Solunu. "To je snažna poruka naše vlade da želimo pružiti pomoć susjedima, na 20. obljetnicu Zagrebačkog skupa, koji je Hrvatskoj otvorio europsku perspektivu", rekao je Plenković.

BUKUREŠT – 
Hrvatska i Rumunjska će zajedno djelovati tijekom svojih predsjedanja Europskom unijom 2019. i 2020., a dobri odnosi između dviju zemalja poboljšat će se jačanjem obrambene suradnje, istaknuo je u četvrtak u Bukureštu premijer Andrej Plenković tijekom susreta s predstavnicima hrvatske zajednice u Rumunjskoj. Rumunjska Europskim vijećem predsjeda početkom 2019., a uz Finsku i Hrvatsku koje tom institucijom predsjedaju krajem 2019. i početkom 2020. čini takozvani “trio” koji priprema zajednički program, utvrđujući teme i glavna pitanja koje Vijeće riješava u razdoblju od 18 mjeseci. Zagreb i Bukurešt će “zajednički kohezijski djelovati na vanjskopolitičkoj sceni Europe, a to je još jedan dodatak intenzitetu naše suradnje”, poručio je premijer u hrvatskom veleposlanstvu u Bukureštu gdje se sastao s predstavnicima hrvatske zajednice i time započeo svoj službeni posjet Rumunjskoj.

SOFIJA -
Grčki premijer Alexis Tsipras je rekao u četvrtak da još nije u položaju da govori o dogovoru s Makedonijom o rješenju višedesetljetnog spora o imenu te države, nakon razgovora s makedonskim kolegom Zoranom Zaevom. Dvije zemlje i dalje nastavljaju raditi kako bi postigle konačni globalni dogovor do kraja lipnja, dodao je Tsipras. On je na konferenciji za novinare u Sofiji, koju je prenosila grčka televizija, pozvao makedonsku stranu na vrlo brzu reakciju. "Mislim da smo pokrili najveći dio razmaka, ali još ga preostaje", rekao je grčki čelnik koji je uzeo odmak od izjava makedonskog premijera. Makedonski premijer Zoran Zaev izjavio je da su on i grčki kolega pronašli obostrano prihvatljivo rješenje višedesetljetnog spora o imenu Makedonije. "Raspravljali smo o nekoliko varijanti. Jedna od njih prihvatljiva je objema stranama", rekao je Zaev u Sofiji na marginama summita EU-zapadni Balkan.

LJUBLJANA -
Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar u četvrtak je u telefonskom razgovoru  europskog povjerenika za migracije Dimitrisa Avramopulosa upozorila na pogoršano migracijsko stanje u državama Zapadnog  Balkana, posebno u  Bosni i Hercegovini te ga izvijestila da Slovenija priprema plan za kontrolu nezakonitih migracija, priopćilo je slovensko ministarstvo unutarnjih poslova. Kako se navodi u priopćenju za javnost, ona je Avramopulosa obavijestila da će Slovenija pripremiti prijedloge kako bi zemlje u regiji trebale reagirati na migracijske izazove, a prijedloge će iznijeti na operativnom sastanku država koje prolaze migrantskom rutom koji će se održati početkom lipnja.

SOFIJA -
Europska komisija će u petak pokrenuti postupak aktiviranja zakona koji zabranjuje europskim tvrtkama da provode sankcije SAD-a protiv Irana i odbacuje bilo kakve sudske presude u kojima se primjenjuju američke kazne. "Kao Europska komisija imamo dužnost zaštititi europske tvrtke. Moramo djelovati i zato pokrećemo postupak aktiviranja 'statuta blokiranja' iz 1996.. Učinit ćemo to sutra ujutro u 10 i 30", rekao je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker. "Također smo odlučili dopustiti Europskoj investicijskoj banci da europskim tvrtkama olakša ulaganja u Iranu. Komisija će održati svoju suradnju s Iranom", rekao je Juncker na konferenciji za tisak nakon sastanka čelnika EU-a u Sofiji. EU tom odlukom namjerava održati na životu međunarodni sporazum o iranskom nuklearnom programu nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump odlučio povući SAD iz sporazuma i ponovno uvesti sankcije Iranu i tvrtkama koje tamo posluju.

BERLIN -
Planirani plinovod Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke izaziva zabrinutost SAD-a zbog obavještajnih i vojnih aspekata s obzirom da bi omogućio Moksvi da postavi novu tehnologiju prisluškivanja i praćenja u Baltičko more, rekla je u četvrtak viša dužnosnica SAD-a. Sandra Oudkirk, zamjenica pomoćnika državnog tajnika SAD-a za energetsku diplomaciju, rekla je da će se u Berlinu sastati s njemačkim dužnosnicima kako bi im izrazila zabrinutosti Washingtona glede tog projekta postavljanja plinovoda pod Baltičkim morem. Konzorcij zapadnih tvrtka i ruski Gazprom ovoga su tjedna objavili da počinju pripremne radove pred njemačkom obalom na Baltiku. Oudkirk je novinarima rekla da je Kongres SAD-a dao predsjedniku ovlasti da uporabi sankcije protiv raznih ruskih projekata izgradnje plinovoda. Svaka u njih uključena tvrtka izložena je"višem riziku sankcija", rekla je.

LJUBLJANA -
Slovenski predsjednik Borut Pahor u četvrtak je odlučno zanijekao da je politički odgovoran za velike transakcije novca iz Irana, do kojih je došlo u vrijeme kad je bio predsjednik vlade, a Iran i njegove banke pod sankcijama UN-a, a za koje se kasnije posumnjalo da su bile nezakonito pranje novca. Britanski državljanin iranskog podrijetla Iraj Farrokhzadeh je 2008. otvorio račun u najvećoj slovenskoj banci, a u idućih godinu i pol dana preko njega je iz iranskih banaka, koje su tada bile pod embargom, doznakama na preko 9000 računa po svijetu prebačeno ukupno skoro milijardu dolara. Lani je u vezi s tim otvoreno više parlamentarnih istraga u kojima su ispitivani desetci svjedoka jer se posumnjalo da je Slovenija tada kršila embargo i da se radilo o sumnjivim transakcijama i pranju novca.  Iznoseći rezultate istrage koju je vodio predsjednik jednog od povjerenstava Vinko Mödernorfer, nekadašnji zastupnik Pozitivne Slovenije (PS) Zorana Jankovića, među ostalim je kao politički odgovorne za lani otkrivenu aferu naznačio više bankara i članova nadzornih odbora banaka, ali i tadašnjeg premijera Boruta Pahora i ondašnjeg ministra financija Francija Križaniča.
 
SOFIJA -
Europska unija je u četvrtak na skupu u Sofiji potvrdila europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, ali bez konkretnih obećanja o pristupanju te istaknula spremnost za povećenje investicija radi bolje povezanosti te regije s EU-om i unutar same regije. "Podsjećajući na sastanak na vrhu u Solunu 2003. EU ponovno potvrđuje svoju neupitnu potporu europskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Na temelju dosadašnjeg napretka partneri sa Zapadnog Balkana ponovno su potvrdili svoju predanost europskoj perspektivi kao svoj čvrst strateški izbor povećanju svojih napora i uzajamnoj potpori. Vjerodostojnost tih napora ovisi o jasnoj javnoj komunikaciji", kaže se u izjavi 28 članica EU-a, s kojom se suglasilo i šest zemalja jugoistoka Europe. Raspoloženje u pogledu daljnjeg proširenja u više zemalja članica je krajnje negativno pa se u kompromisnom tekstu izbjeglo svako spominjanje proširenja ili pristupanja. EU u svojoj deklaraciji izražava spremnost na  angažman na svim razinama kako bi podržao političku, gospodarsku i društvenu preobrazbu regije, među ostalim putem povećane pomoći koja se temelji na konkretnom napretku partnera sa zapadnog Balkana u području vladavine prava, kao i u socioekonomskim reformama. U izjavi se pozdravlja "želju Hrvatske da tijekom svojega predsjedanja u 2020. bude domaćin sastanka EU-a i Zapadnog Balkana".

RIM -
Čelnici dviju talijanskih protusistemskih stranaka, Luigi Di Maio iz Pokreta 5 zvijezda i Matteo Salvini iz krajnje desne Lige, sastali su se u četvrtak kako bi finalizirali posljednje točke sporazuma o zajedničkom vladanju prema kojem bi njihova koalicijska vlada srezala poreze i povećala socijalna davanja, javljaju agencije i ističu da bi taj novi savez mogao biti novi najveći izazov za EU nakon Brexita. Pokret 5 zvijezda i Liga, koje su na izborima održanim 4.  ožujka izašle kao dvije najjače stranke, dogovaraju zajedničku političku agendu kako bi nakon 10 tjedana neizvjesnosti oformile koalicijsku vladu. AFP javlja da su dvije strane sinoć utanačile "sporazum o vladi za promjene" u 22 točke i na 40 stranica, a ostalo je još šest spornih točaka o kojima bi se trebale dogovoriti. Prema prijedlogu programa, javlja Reuters, dvije stranke su složne oko politika koje predstavljaju kršenje pravila EU-a o proračunskoj disciplini: smanjivanju poreza, povećanju socijalnih davanja za siromašne i odustajanje od nepopularne mirovinske reforme. Sve navedeno bi stajalo više milijardi eura, a najave tih politika zabrinule su ulagače posebice s obzirom na činjenicu da je Italija treće najveće gospodarstvo u eurozoni.

BERLIN -
Planirani plinovod Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke izaziva zabrinutost SAD-a s vojnog i obavještajnog aspekta, jer bi Moskvi omogućio da postavi novu tehnologiju nadzora i prisluškivanja u Baltičkom moru, kazala je u četvrtak viša američka dužnosnica. Sandra Oudkirk, pomoćnica državnog tajnika za energetsku diplomaciju, koja se nalazi u posjeti Berlinu, kazala je da se sastaje s njemačkim dužnosnicima kako bi izrazila zabrinutost zbog tog podmorskog projekta.Konzorcij njemačkih, austrijskih i francuskih kompanija i ruskog Gazproma je ovaj tjedan najavio pripremni rad na projektu na njemačkoj obali Baltika. Oudkirk je podsjetila da je američki Kongres dao predsjedniku zeleno svijetlo za uvođenje sankcija na niz projekta koje se tiču ruskih plinovoda, čime bi bile pogođene sve tvrtke koje u njemu sudjeluju. "Novi projekt bi omogućio postavljanje novih tehnologija uzduž rute plinovoda, a to predstavlja prijetnju", kazala je dužnosnica. Iz istog razloga, SAD se protivi izgradnji turskog kopnenog plinovoda TurkStream. Danska je također zabrinuta zbog najavljenog projekta i tek mora odlučiti hoće li pristati na izgradnju plinovoda u blizini svoje obale. Dozvolu također mora dati i Švedska.

LJUBLJANA -
Tko će platiti troškove obdukcije i ukopa nezakonitih migranata iz sjeverne Afrike koji su se utopili u rijeci Kupi, pitanje je koje je dovelo do spora između male slovenske općine Črnomelj i Ljubljane, a na koje još nema odgovora. "Ljude je potrebno pokopati, to nije sporno i to je ljudski, ali mi dobivamo sve račune i ako bi se, ne daj Bože, taj trend nastavio, naš općinski proračun to ne bi mogao izdržati", rekla je za komercijalnu televizijsku postaju POP-TV načelnica Črnomelja Mojca Čemas Stjepanovič. Ona zahtijeva da se promijeni zakon po kojemu su za troškove ukopa osoba bez rodbine i onih koji ne mogu platiti ukop odgovorne mjesne vlasti i da se slučajevi kao što je dolazak stranih osoba nezakonitim kanalima proglasi "višom silom", pa bi se troškovi u takvim prilikama prebacivali na državni proračun. Vlada se s time ne slaže i smatra da nema izvanredne okolnosti zbog koje bi zakon koji sada regulira pogrebnu djelatnost mijenjao.

LUXEMBOURG -
Europski sud potvrdio je u četvrtak djelomičnu zabranu korištenja tri insekticida, poznatih kao neonikotinoidi, a u obrazloženju odluke stoji da je Europska komisija bila u pravu 2013. kada je u cilju zaštite pčela odlučila ograničiti njihovu upotrebu. Presuda se odnosi na tri aktivne supstance: imidacloprid koji je razvio Bayer CropScience, clothianidin proizvođača Takeda Chemical Industries i Bayer CropScience te thiamethoxam koji proizvodi Syngenta. Sud EU-a u Luxembourgu pojasnio je da europsko "načelo mjere opreza" znači da je EU mogao izdati zabranu ako je postala znanstvena sumnja u rizik po ljudsko zdravlje ili okoliš i da nije trebala čekati da se proizvodi pokažu štetnim. Djelomična zabrana iz 2013. značila je da se neonikotinoidi ne mogu upotrebljavati na kukuruzu, uljanoj repici i nekim proljetnim žitaricama. Međutim, bili su dozvoljeni na drugim usjevima, poput šećerne repe. Komisija je odlučila ponovo razmotriti ta odobrenja zbog nestajanja kolonija pčela uslijed zloupotrebe pesticida.

BRUXELLES -
Europska komisija je u četvrtak odučila na Europski sud pravde poslati šest zemalja, među kojima Francusku i Njemačku, jer nisu ispunile svoje obveze u pogledu kvalitete zraka. Bruxelles tako kažnjava opetovana nepoštovanja Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Mađarske i Rumunjske "zbog prekoračenja utvrđenih graničnih vrijednosti kvalitete zraka i nepoštovanja obveze poduzimanja odgovarajućih mjera za najveće skraćenje razdoblja prekoračenja".  Ukupno devet zemlja našlo se suočeno s prijetnjom da će biti poslane pred europsko pravosuđe. Španjolska, Slovačka i Češka su izbjegle tu kaznu. Njemačka, Francuska i Velika Britanija su kažnjene zbog nepoštovanja vrijednosti određenih za dušikov oksid iz ispušnih cijevi, uglavnom u gradovima. Mađarska, Italija i Rumunjska su prozvane zbog stalno povišene koncentracije čestica (PM10) tvari (prašina, dim, čađa, pelud) koje su uobičajeno u zraku, ali čiju koncentraciju pogoršava zagađenje. Prema Europskoj agenciji za okoliš, zagađenje sitnim česticama je odgovorno za oko 400.000 preuranjenih smrti godišnje, od kojih 66.000 u Njemačkoj, 60.000 u Italiji ii 35.000 u Francuskoj.

SOFIJA -
Čelnici EU-a pokazali su u Sofiji jedinstvo u pogledu odgovora na američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom i najavili da su spremni zaštiti svoje interese, a zatražili su i trajno izuzeće od američkih sankcija na čelik i aluminij. Trumpova administracija produljila je izuzeće na carine na europski čelik i aluminij samo do početka lipnja te se jednostrano povukla iz iranskog nukleranog sporazuma, ponovno uvodeći sankcije Teheranu. Čelnici EU-a su u srijedu navečer na radnoj večeri pet sati razgovarali o najnovijim potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je prema riječima predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska pomogao "Europi da se oslobodi svih iluzija" i da joj uz takve prijatelje kao što je Trump ne trebaju neprijatelji.

SOFIJA -
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je Na oprez u pogledu daljnjeg proširenja Europske unije prije nego što zemlje kandidatkinje provedu reforme i dođe do boljeg funkcioniranja same Unije. "Pregovori koje se vode treba nastaviti, treba pomoći zemljama koje provode reforme i napreduju prema Europi, to je i moj strateški izbor. Ali nisam za to prije nego što imamo sva potrebna jamstva i prije reformi koje bi omogućile produbljenje i bolje funkcioniranje EU-a ", rekao je. Skup u Sofiji prvi je te vrste nakon 15 godina i skupa u Solunu 2003. Cilj sastanka je ubrizgati novu energiju u odnosima između EU-a i Zapadnog Balkana i ponovno potvrditi europsku perspektivu regije, iako se pažljivo izbjegavaju izrazi proširenje ili pristupanje.

 SOFIJA  - 
Čelnici EU-a pokazali su u Sofiji jedinstvo u pogledu odgovora na američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom i najavili da su spremni zaštiti svoje interese, a zatražili su i trajno izuzeće od američkih sankcija na čelik i aluminij. Trumpova administracija produljila je izuzeće na carine na europski čelik i aluminij samo do početka lipnja te se jednostrano povukla iz iranskog nukleranog sporazuma, ponovno uvodeći sankcije Teheranu. Čelnici EU-a su u srijedu navečer na radnoj večeri pet sati razgovarali o najnovijim potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je prema riječima predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska pomogao "Europi da se oslobodi svih iluzija" i da joj uz takve prijatelje kao što je Trump ne trebaju neprijatelji.

LJUBLJANA
- Slovenska demokratska stranka (SDS) kojoj je već 24 godina na čelu Janez Janša u znatnoj je prednosti pred političkim konkurentima malo više od dva tjedna pred parlamentarne izbore 3. lipnja, no skoro 40 posto birača još ne zna kome će dati svoj glas, pokazala je u srijedu anketa agencije Mediana za portal Siol.net i televizijsku postaju Planet TV. Anketa na 750 ispitanika napravljena zadnjih pet dana stranci bivšeg premijera i čelnika sadašnje konzervativne oporbe daje 15,5 posto glasova, na drugom je mjestu Lista Marjana Šarca (LMŠ) s 8,6 posto, a na trećem Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana sa 6,8 posto. Mandate u novom parlamentu, sudeći po ispitivanju, dobit će još Stranka modernoga centra (SMC) Mire Cerar s 4,8 posto potpore, Ljevica 4,4 posto i Demokratski umirovljenici (DESUS) Karla Erjavca 4 posto, a na dobivanje ponekog mandata mogu još računati stranka bivše premijerke Alenke Bratušek, demokršćani Mateja Tonina i "nacionalisti" Zmage Jelinčiča.

PARIS - Nijemci i Francuzi su zabrinutiji nejednakostima u njihovim zemljama nego Nizozemci i Britanci, prema istraživanju objavljenom u srijedu o nejednakostima u Europi vođenom u te četiri zemlje. Osamdeset i tri posto Nijemaca drži da su nejednakosti veliki ili umjereni problem u njihovoj zemlji. To je slučaj i sa 74 posto Francuza, a taj postotak pada na 57 za Nizozemce i 53 posto za Britance, prema istraživanju Kantar Public za francuski tjednik L'Obs. Više Nijemaca njih 82 posto drže da su nejednakosti porasle tijekom posljednjih 10 godina u njihovoj zemlji, od kojih 54 posto "jako" i 28 posto "malo". U Francuskoj 64 posto ispitanih je reklo da su primijetili porast nejednakosti, te 59 posto ispitanih u Nizozemskoj i 36 posto u Velikoj Britaniji. Ako im se nejednakosti u njihovoj zemlji čine manje problematičnima, više Nizozemaca i Britanaca misle da su u svijetu nejednakosti u porastu i to 86 posto Nizozemaca, 66 posto Britanaca, 91 posto Nijemaca i 78 posto Francuza.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus