15:43, 23. Listopad 2017

eu...

Europska unija 16. lipnja 2017.

Objavljeno: 16.06.2017 u 00:35
Pregledano 70 puta

Autor: icom, Hina
  Europska unija 16. lipnja 2017.

ZAGREB, 16. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

BERLIN - Bivši njemački kancelar Helmut Kohl, arhitekt njemačkog ujedinjenja 1990. i mentor Angele Merkel, umro je u petak 87. godini, objavila je njegova Kršćanska demokratska unija (CDU).

Kohl, dugogodišnji njemački kancelar, vodio je zemlju i u vrijeme ujedinjenja 1990., a na kancelarskoj dužnosti bio je u razdoblju od 1982. do 1998., prvo kao kancelar Zapadne Njemačke, a nakon ujedinjenja i cijele zemlje. Kohlovih 16 godina na dužnosti kancelara je najdulje od bilo kojeg njemačkog kancelara nakon Otta von Bismarcka i daleko najdulje od bilo kojeg demokratski izabranog kancelara.

Kohl, koji je godinama bolovao, umro je u svom domu u Ludwigshafenu. Bivši američki predsjednici George HW Bush i Bill Clinton smatrali su Kohla najvećim europskim čelnikom druge polovice 20. stoljeća. Njegova borba za ujedinjenu Europu kroz ustanove Europske unije najbolje se očituje u zauzimanju za uvođenje zajedničke valute eura.


LJUBLJANA -
Nakon što je prošli tjedan zaustavila početak privatizacije Nove Ljubljanske banke (NLB) slovenska će vlada u novim pregovorima s Brusselsom pokušati promijeniti uvjete njene prodaje, rekla je u petak u Luxembourgu ministrica za financije Mateja Vraničar Erman.

"Svi sugovornici izrazili su razumijevanje za taj slučaj, složivši se da postoje posebne okolnosti koje je potrebno uvažiti", rekla je Vraničar Erman nakon sastanaka s dužnosnicima Europske komisije i IMF-a.

Privatizaciju NLB-a Slovenija je dogovorila s Europskom komisijom prije tri godine, nakon što je najveća slovenska banka  bila dokapitalizirana proračunskim sredstvima. No, vlada je postupak zaustavila, pravdajući se neriješenim i otvorenim pitanjem sudskih postupaka koji se protiv NLB-a zbog prenesene devizne štednje hrvatskih građana vode pred hrvatskim sudovima, ali i manjom cijenom koju bi dobili od zainteresiranih kupaca u odnosu na iznos koji je država uložila u banku, jer su joj financijski stručnjaci prenijeli da bi za dionicu mogla dobiti manje i od njene knjigovodstvene vrijednosti.


ZAGREB -
Njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je američki Senat zbog odluke da uvede Rusiji nove sankcije, rekavši da njihov utjecaj na europsko gospodarstvo "zabrinjava" i da se "ne bi smio dogoditi", rekao je njezin glasnogovornik Steffen Seibert.

Merkel je pružila potporu svom ministru vanjskih poslova Sigmaru Gabrielu dan nakon što je, zajedno s austrijskim kancelarom Christianom Kernom, objavio priopćenje u kojemu oštro kritizira proširene američke sankcije koje će, među ostalim, penalizirati europske tvrtke što sudjeluju u ruskim izvoznim projektima, kao što je sporni projekt plinovoda Sjeverni tok 2 koji treba povezati Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora, mimoilazeći Ukrajinu. Njemačka i Austrija ocjenjuju tu odluku nezakonitim uplitanjem u energetsku sigurnost Europske unije.
 

BERLIN -
Demokršćanska Unija CDU/CSU na čelu s Angelom Markel bilježi, 100 dana uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj, najveći stupanj potpore birača zabilježen posljednjih mjeseci, javlja u petak javni servis ARD.

Na pitanje za koga bi glasovali da se sljedeće nedjelje održavaju parlementarni izbori, 39 posto birača je odabralo Uniju CDU/CSU, što je jedan posto više nego na posljednjem ispitivanju prije tjedan dana. Njezin glavni konkurent, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), na čelu s bivšim predsjednikom Europskog parlementa Martinom Schulzom, osvojila bi 24 posto glasova, što je povratak na iste vrijednosti koje je SPD bilježio prije euforije i porasta popularnost socijaldemokrata nakon što je krajem veljače Schulz progašen kancelarskim kandidatom ove stranke.

Prema istom ispitivanju javnog mnijenja, na trećem mjestu bi se našla Liberalno-demokratska stranka (FDP), s devet posto, iza koje slijede stranka Ljevica te desno-populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD), s po osam posto.


STRASBOURG
- Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su u srijedu  izvješća o napretku Srbije i Kosova koja te dvije zemlje pozivaju na nastavak reformi u približavanju članstvu u Europskoj uniji.

Izvješće o Srbiji o napretku Srbije zastupnici Europskog parlamenta su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili s 524 glasova za, 70 protiv a 79 zastupnika je bilo suzdržano. Izvješće o napretku Kosova usvojeno je s 479 glasova za, 134 protiv, a suzdržana su bila 64 zastupnika.

U izvješću o Srbiji ocjenjuje se kako općenito dobro napreduje na putu prema EU, ali da mora nastaviti raditi na polju vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, zaštite manjinskih prava, slobode izražavanja i medija.

Europarlamentarci potiču Srbiju da osnaži "proaktivan odnos i pozitivan donosa sa susjednim i zemljama šire regije" i pojača suradnju sa svojim susjedima u EU-u.

Zastupnici su pozdravili otvaranje poglavlja u pregovorima o pristupanju Srbije EU-u i angažmana Srbije na tom putu ali i ponovili poziv da Srbija svoju  vanjsku i sigurnosnu politiku usklađuje s politikama Unije, uključujući i politiku spram Rusije.

Hrvatski europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) ocijenio je za Hinu uoči rasprave da je izviješće "dobro postavljeno" te najavio da će ga podržati. Jakovčić, međutim, podsjeća i da su bili prosvjedi u nizu gradova u Srbiji a da bi srbijanske vlasti, iako su jasno dobile izbore trebale imati osjećaj za to što se dešava na ulicama.

Vlasti u Beogradu se u izvješću pozivaju na punu suradnju s Haaškim sudom te da nastave surađivati na rješavanju pitanja nestalih osoba, lokacije masovnih grobnica i prava žrtava i njihovih obitelji.

Izvješće podržava i ustanovljavanje regionalnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava na području bivše Jugoslavije.

Zastupnica Ruža Tomašić (HKS/ECR) rekla je da "ne vidi nikakvu potrebu za osnivanjem regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava".

"Iza nas su dva desetljeća suđenja za ratne zločine i činjenice se znaju jako dobro, samo što ih Srbija uspješno zanemaruje. Ova bi komisija unijela nered i dala dodatan povod Srbiji za neispunjavanje obveza“, ocijenila je Tomašić u raspravi.

Glede odnosa Srbije i Kosova zastupnici su  pozdravili angažman tih zemalja u normalizaciji odnosa ali i izrazili zabrinutost zbog izbijanja napetosti između Srbije i Kosova zbog vlaka između Beograda i sjeverne Mitrovice koje su pratile nacionalističke i  ratoborne izjave i protueruopska retorika, kako se ocjenjuje u izvješćima.

Europski parlament traži od čelnika zajednice kosovskih Srba da djeluju neovisno od Beograda i uključe se u rad ustanova zemlje.

Zastupnici su izrazili i zabrinutost zbog snažne polarizacije političke scene Kosova.

Europska unija iskazuje svoju spremnost da pomogne u gospodarskom i političkom razvoju Kosova dajući toj zemlji i jasnu europsku perspektivu kao i za cijelu regiju, napominje se u izvješću o Kosovu.

U izvješću se napominje i kako pet zemalja članica nije priznalo Kosovo. To priznanje pozitivno bi se odrazilo na normalizaciju odnosa Srbije i Kosova i povećalo vjerodostonost vanjske politike EU-a, smatra parlament koji pozdravlja i prijedlog Komisije za liberalizaciju viznog režima za građane Kosova.

Europarlamentarci pozivaju Kosovo da se usredotoči na sveobuhvatne reforme, posebice u pravosudnom i administrativnom sustavu koje se ocjenjuje sporim i neučinkovitim, i radi na suzbijanju korupcije.

Zastupnik Jozo Radoš ocjenjuje da je Kosovo posljednjih godina napravilo neke važne korake prema Europskoj uniji no i da mnoga sporna pitanja i dalje ostaju otvorena.

"Nema evidentnih nekih sukoba oko rješavanja jednog važnog pitanja, a to je položaj zajednice srpskih općina na sjeveru zemlje. No, postoje veliki unutarnji sporovi oko označavanja granice s Crnom Gorom. Ovi izbori su djelomice i posljedica tih unutarnjih neslaganja. Možemo se nadati da će nedjeljni izbori omogućiti lakše rješavanje tih problema, no put će očito biti dug. Bilo je poteškoća s održavanjem izbora u općinama s većinskom srpskom zajednicom. A niti izbor za kandidata za premijera kojemu Srbija želi suditi nije vjetar u leđa rješavanju svih tih problema".

Europarlamentark Dubravka Šuica (HDZ/EPP) kaže da naglasci izvješća o napretku Srbije i Kosove ostaju isti, poput borbe protiv korupcije i provedbe reformi kako bi se te zemlje približile EU-u.

"Što se Hrvatske tiče nama je interes da se granica Europske unije pomakne prema istoku. Hrvatska ne želi biti graničar i imati tako dugu vanjsku granicu i to je jedan od razloga da sve zemlje jugoistoka Europe postanu članice Unije", rekla je Šuica za Hinu.

Zastupnica Željana Zovko ocjenjuje kako su najvažniji naglasci u izviješćima parlamenta o zemljama Zapadnog Balkana da Europa nije zaboravila to područje i da im poručuje da je njihova budućnost u EU-u.

Takav pristup istovremeno šalje i poruku Hrvatskoj da su mir i sigurnost na njenim granicama osigurani jer će se "granice EU-a i dalje širiti".

Jakovčić je u razgovoru za Hinu istaknuo i "kako Hrvatska treba preuzeti jaču ulogu na Zapadnom Balkanu i biti glasnogovornik interesa EU-a u zemljama koje žele postati članice".


BUKUREŠT - Socijaldemokrati na vlasti u Rumunjskoj odlučili su u četvrtak podnijeti zahtjev za glasovanje o povjerenju premijeru Sorinu Grindeanuu koji je postao nepoželjan jer "nije dovoljno discipliniran", ocjenjuju analitičari.

"Nadao sam se da do ovog ne će doći, da će Grindeanu poštovati demokratske norme i dati ostavku", rekao je predsjednik Socijaldemokratske stranke (PSD) Liviu Dragnea. Po njegovu mišljenju, zahtjev bi se trebao podnijeti u parlamentu u ponedjeljak, a glasovanje bi se trebalo provesti u srijedu.

Lijeva koalicija u kojoj je i manja stranka ALDE, ima postojanu većinu u parlamentu a može računati i na potporu zastupnika nacionalnih manjina, smatraju promatrači. Socijaldemokrati su usto odlučili isključiti Grindeanua iz PSD-a, u kojemu je bio 21 godinu.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus