08:11, 19. Srpanj 2018

eu...

Europska unija, 14. prosinca 2017.

Objavljeno: 14.12.2017 u 02:48
Pregledano 139 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija, 14. prosinca 2017.

ZAGREB 14. prosinca 2017 (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

BRUSELJ - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) nije sudio državama, nego pojedincima, stoga nema osnove za eventualne tužbe koje se najavljuju iz Bosne i Hercegovine. "Mi smo bili jasni, Haaški sud je sudio pojedincima, nema odgovornosti država. To je sasvim jasna pozicija i to sam rekao i prije", rekao je Plenković zamoljen da komentira najave udruga koje okupljaju bošnjačke žrtve rata da bi mogle tražiti odštetu za zatvaranje u logorima Herceg Bosne nakon pravomoćne presude u predmetu "Prlić i drugi" koja je utvrdila odgovornost Hrvatske za zločine nad muslimanskim stanovništvom na području Herceg Bosne tijekom rata u BiH.  Plenković je također komentirao završetak istrage o raketiranju Banskih dvora 1991. godine. "Meni je žao što to ranije nije bilo dovršeno. Zahvaljujem svima koji su se angažirali da se počinitelji i nalogodavci napada na Banske dvore identificiraju", rekao je Plenković.
 

BRUSELJ - Hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio je u četvrtak da će tijekom dvodnevnog skupa u Bruselju razgovarati sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom, koji je, sa svoje strane, rekao da očekuje ozbiljne razgovore o pitanju granica. "Naši su kolege bili u kontaktu i imat ćemo prilike za razgovor tijekom ova dva dana", rekao je Plenković. Cerar je rekao da očekuje ozbiljan razgovor i da je "uvjeren da će se na rubu summita razgovarati o provedbi arbitražne odluke o granici, pitanju koje opterećuje". "Od rujna smo se sastali već šest puta, stalno smo u kontaktu. Imali smo šest ozbiljnih razgovora i dijalog je vrlo intenzivan, ne samo među nama nego i na razini stručnjaka, tako da očekujem ozbiljan razgovor na tu temu. Rok istječe, Slovenija je potpuno spremna, ali ne možemo sami, prije svega što se tiče granice na kopnu, stoga očekujem da Hrvatska bude kooperativnija, da postignemo dogovor", rekao je Cerar.


BRUSELJ - Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo što je nakon odluke političke skupštine Europske pučke stranke (EPP) i na njezinu skupu u četvrtak u Bruselju dana potpora da se izborni kongres te stranačke obitelji 2019. godine održi u Hrvatskoj. "Još jednom je potvrđena potpora da se izborni, statutarni skup EPP-a, na inicijativu HDZ-a održi u Hrvatskoj 2019. To će biti najveći politički skup ikad, očekujemo preko dvije tisuće ljudi i sve lidere naših sestrinskih stranaka", izjavio je Plenković po dolasku na skup EU-a, a nakon završetka pripremnog summita EPP-a. Sve europske stranačke grupacije prije skupa EU-a održavaju pripremne sastanke kako bi uskladili svoja stajališta za skup.
 

BRUSELJ - Čelnici 25 zemalja članica svečano su u četvrtak u Bruselju obilježili uspostavu novog europskog obrambenog stupa, Stalne strukturirane suradnje (PESCO), što je ključni korak prema obrambenoj uniji. Odluka o uspostavi nove mreže za suradnju na području obrane i sigurnosti koju je 25 članica EU-a donijelo u ponedjeljak je u Bruselju ocijenjena povijesnom, jer omogućava bolju sigurnosnu suradnju i izgradnju vojnih kapaciteta na EU razini, čime bi EU trebao smanjiti svoju ovisnost o SAD-u u obrani. Sudjelovanje u tzv. Stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) dobrovoljno je, a samo su Danska, Malta i Britanija odlučile da u tome ne će sudjelovati. Uspostava PESCO-a predviđena je Lisabonskim ugovorom, ali tek se sada to ostvaruje, stoga ga predsjednik Komisije nazvao "Trnoružicom Lisabonskog ugovora, koja se sada budi". "Godinama je najjači razlog protiv PESCO-a bio strah da će voditi k slabljenju NATO-a. Ali, upravo suprotno. Snažna europska obrana prirodno jača NATO. Zato PESCO nije samo dobra vijest za nas, nego i za naše saveznike i loša vijest za naše neprijatelje", rekao je na prigodnoj svečanosti predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
 

LJUBLJANA - Slovenski zastupnici u Europskom parlamentu različito gledaju na pokušaj Europske komisije da pomiri stajališta Slovenije i Hrvatske oko graničnog prijepora i arbitraže, pa neki ističu da do rješenja ne može doći bez dijaloga s hrvatskom stranom, dok drugi očekuju jači pritisak Bruselja na Zagreb, pokazali su njihovi odgovori za Slovensku televiziju koje je javni servis objavio u u četvrtak. Pokazalo se da u pritisak Bruselja više vjeruju zastupnici iz stranaka bližih vladi lijevog centra, a u dijalog sa Zagrebom kao pravim rješenjem oni iz oporbenih konzervativnih stranaka. Eurozastupnik Milan Zver iz stranke bivšeg premijera Janeza Janše, a u Europskom parlamentu djeluje u skupini zastupnika konzervativnog EPP-a, rekao je da se europske ustanove ne miješaju u granične sporove država članica i da bi utjecaj mogli imati samo arbitri, odnosno njihova arbitražna presuda, te dijalog slovenske i hrvatske strane.
 

PERPIGNAN - Četvero djece poginulo je u četvrtak u sudaru vlaka  i školskog autobusa kod grada Perpignana na jugozapadu Francuske, reklo je ministarstvo unutarnjih poslova. Žrtve su putnici autobusa koji je prevozio učenike stare između 13 i 17 godina. Nesreća se dogodila na prijelazu preko željezničke pruge oko 15 sati u Millasu, u istočnim Pirenejima, blizu granice sa Španjolskm. Sudar se dogodio na opasnom prijelazu preko željezničke pruge, gdje se već dogodilo nekoliko nesreća. Premijer Edouard Philippe je otišao na mjesto nesreće više od 850 km od Pariza kao i ministrica prometa Elisabeth Borne koja je nazvala sudar "strašnom nesrećom". Ministarstvo unutarnjih poslova je reklo kako je ozlijeđeno 19 osoba, među njima sedam teško.


BRUSELJ - Hrvatska poštuje ključno europsko načelo solidarnosti i ispunjava svoje obveze po pitanju useljeničke krize u skladu sa svojom veličinom i gospodarskim mogućnostima, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.  "Hrvatska je uvijek poštovala ključno europsko načelo solidarnosti. Mi smo upravo prije skupa uplatili 200.000 eura u Fond za Afriku i nastavljamo ispunjavati naše obveze kada je riječ o programima premještanja i preseljenja izbjeglica", izjavio je Plenković novinarima nakon sastanka čelnika Europske pučke stranke (EPP), koji se redovito sastaju uoči svakog skupa EU-a.  Dodao je da je to najviše što Hrvatska može učiniti s obzirom na svoju veličinu i ekonomsku snagu.
 

BRUSELJ - Četiri zemlje Višegradske skupine objavile su u četvrtak u Bruselju da će s 35 milijuna eura financirati projekt za zaštitu granica u Libiji kako bi se smanjio priljev izbjeglica, ali i dalje ostaju protiv obvezujućih kvota za raspodjelu izbjeglica. Premijeri  Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske sastali su se u četvrtak prije početka skupa EU-a s talijanskim premijerom Paolom Gentilonijem i predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom. "Financijski napori i spremnost na provedbu projekta još je jedan pokazatelj uvjerenosti četiri zemlje Višegradske skupine da se s useljeničkim pritiskom Europa može učinkoviti suočiti jedino zaštitom vanjskih granica, uz istodobno rješavanje uzroka koji dovode od useljavanja", kaže se u zajedničkoj izjavio četiriju zemalja objavljenih nakon sastanka. Dvije od četiri zemlje Višegradske skupine, Češka i Poljska imaju nove premijere - Andreja Babiša i Mateusza Morawieckog, kojima je ovo prvi skup EU-a. Sudeći po njihovim izjavama nakon sastanka, nisu promijenili stajališta u odnosu na svoje prethodnike u pogledu obvezujućih izbjegličkih kvota.


BUDIMPEŠTA - Madžarska vlada koja se već dvije godine bori protiv obveznih kvota u raspodjeli useljenika u zemljama EU-a izrazila je u četvrtak zadovoljstvo zbog toga što je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk promijenio stajalište o tom pitanju kada je tu mjeru ocijenio "nedjelotvornom". U bilješci objavljenoj u srijedu, Tusk je istaknuo da se rasprava između europskih partnera o tom pitanju "pokazala jako konfliktnom" jer je zahtijevala "nesrazmjernu" količinu energije a na kraju se pokazala "nedjelotvorna" po njegovoj ocjeni.


ATENA - Diljem Grčke u četvrtak je u znak prosvjeda protiv oštrih mjera štednje koje je odobrio premijer Aleksis Cipras, pokrenut val štrajkova, a u mirnoj koloni koja je oko podneva krenula prema zgradi atenskog parlamenta gdje o proračunu za 2018. raspravljaju njegovi članovi, okupilo se 10.000 radnika, umirovljenika i studenata, prenose mediji. Štrajk je organiziran pod motom "Siromaštvo, porezi, nezaposlenost - prešli ste svaku mjeru", a poruka je upućena članovima Ciprasova kabineta.Učinak štrajka najvidljiviji je u medijima. U četvrtak nema vijesti, u štrajku su i javne službe, a nema ni javnog transporta, uključujući i trajekte prema grčkim otocima. Tijekom štrajka prizemljeni su brojni letovi na domaćim zrakoplovnim linijama.Škole su zatvorene, a štrajkaju i liječnici, koji primaju samo hitne slučajeve. Štrajk su organizirala dva najveća grčka sindikata, sindikat privatnog sektora GSEE i sindikat javnog sektora ADEDY.

 
BEČ - Eksplozija u austrijskom plinskom terminalu Baumgartenu, u kojoj je jedna osoba poginula i koja je izazvala prekid opskrbe plinom dijela Europe, najvjerojatnije je izazvala oslabljena brtva na poklopcu filtera, objavila je tvrtka Gas Connect Austria (GCA). Eksplozija se dogodila u utorak na postrojenju OMV-a u blizini grada Baumgarten an der March pri čemu je jedna osoba poginula, a 21 je ranjena. Policija je ranije objavila kako je sigurna da je uzrok eksplozije bio tehnički kvar. "Istražitelji vjeruju da je incident izazvala oslabljena brtva na poklopcu filtera separatora", objavio je GCA na svojoj internetskoj stranici.


BERLIN - Godinu dana nakon terorističkog napada na božićni sajam u Berlinu policija je u četvrtak u njemačkom glavnom gradu izvršila pretrese i uhitila nekoliko osoba koje se povezuju s izvršiteljem prošlogodišnjeg napada s islamističkom pozadinom. Dnevnici Bild i Berliner Zeitung izvješćuju, pozivajući se na izvore u policiji, da su predstavnici gradske i pokrajinske policije u ranim jutarnjim satima u jednoj južnoj berlinskoj četvrti izvršili pretrese stanova i uhitile nekoliko osoba iz islamističkog miljea koje se povezuje s izvršiteljem prošlogodišnjeg napada na božićni sajam Amirom Amrijem.Policija isprva nije potvrdila ove navode te je preko Twittera poručila da se radi o „motiviranoj i profesionalnoj akciji“.
 

LJUBLJANA - Slovenski ministar za poljoprivredu i potpredsjednik vlade Dejan Židan potvrdio je u razgovoru za Slovensku televiziju da su u zadnje vrijeme učestale situacije u kojima ministre njegovih Socijalnih demokrata (SD) i ministre iz Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) ministra vanjskih poslova Karl Erjavca na sjednicama vlade "preglasaju" ministri iz Stranke modernog centra (SMC) premijera Mire Cerara. Unatoč tomu, dodao je Židan, u interesu je Slovenije da sadašnja trostranačka vlada lijevog centra odradi svoj puni mandat do parlamentarnih izbora koji se očekuju u lipnju iduće godine.Iako među koalicijom postoje razlike i neusuglašena stajališta o nekim zakonskim prijedlozima i drugim pitanjima, odnos prema graničnom problemu s Hrvatskom i pitanju primjene arbitražne presude je jedinstven, a razlike su samo "u izrazima i retorici" kojom članovi vlade nastupaju u javnosti, ustvrdio je Židan.


STRASBOURG - Europski parlament je u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao ulazak Hrvatsku šengensku zonu, što bi se, po očekivanjima hrvatskih europarlamentaraca, moglo dogoditi 2019. Gianni Pittella, predsjednik zastupnika S&D-a, na čiji je prijedlog Europski parlament raspravljao je o proširenju šengenske zone na Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku, naglasio je da u EU-u ne može biti država drugog razreda i da nije pošteno isključiti te tri države iz zone bez granica. "Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo pristupiti Schengenu kada ispune uvjete", rekao je.

Španjolski zastupnik Esteban Gonzalez Pons, potpredsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), također je u raspravi ustvrdio da "ne bi smjelo biti zemalja prvog i drugog reda kada se govori o Schengenu". Europki povjerenik Dimitris Avramopulos zahvalio se Pittelli i S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju šengenskog područja na Hrvatsku i rekao da će ona, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.


BERLIN - Demokršćanska Unija CDU/CSU spremna je za pripremne razgovore o sastavljanju koalicijske vlade sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD) dok će SPD o tomu odlučiti nakon sastanka predsjedništva u petak, priopćeno je u srijedu navečer u Berlinu nakon dvosatnog razgovora vodećih članova Kršćansko-demokratske unije (CDU), Kršćansko-socijalne unije (CSU) i SPD-a. "Predstavnici CDU-a i CSU-a su jasno dali do znanja da žele započeti pripremne pregovore s SPD-om na kojima bi se ispitalo postoje li zajednički temelji za sastavljanju jedne stabilne vlade", priopćila je Unije CDU/CSU nakon prvih razgovora s vrhom SPD-a o eventualnom formiranju koalicijske vlade. Obje strane su poručile kako su razgovori protekli u "otvorenom i povjerljivom" tonu. Na sastanku su demokršćansku stranu predstavljali kancelarka i predsjednica CDU-a Angela Merkel, predsjednik CSU-a Horst Seehofer, predsjednik zastupničkog kluba Unije Volker Kauder te predvodnik CSU-a u Bundestagu Alexander Dobrindt. SPD izaslanstvo se sastojalo od predsjednika stranke Martina Schulza te predsjednice zastupničkog kluba SPD-a Andree Nahles. Kao tematske cjeline u kojima se Unija i SPD najviše razilaze proteklih dana su navedeni reforma zdravstvenog sustava i dopuštenje useljenicima da u Njemačku dovedu svoje članove obitelji za što se zalaže SPD a čemu se protive demokršćani.


BUKUREŠT - Donji dom rumunjskog parlamenta, kojim vladaju socijaldemokrati, usvojio je na burnom sastanku u srijedu dva vrlo sporna zakona koji bi prema mišljenju oporbe, mogli suziti neovisnost pravosuđa i oslabiti borbu protiv korupcije. Nekoliko tjedana tisuće ljudi prosvjeduju svake nedjelje u Rumunjskoj i traže od parlamenta da odustane od tih planova, koje kritiziraju i Bruselj i Washington. Oni su ipak usvojeni sa 177 glasova za i 79 protiv. "Vaš je cilj podrediti pravosuđe", rekao je većini oporbeni zastupnik desnog centra Stelian Ion, a njegov kolega Lucian Stanciu Vizitez je upozorio na početak diktature stranke-države. Ta dva zakona koje još treba potvrditi senat, smanjuju prava antikorupcijskog tužiteljstva (DNA), koje više ne će moći istraživati sudce. U ponedjeljak je Skupina država protiv korupcije (Greco), tijelo Vijeća Europe, objavio da pokreće hitne procjene novog zakonodavstva u Rumunjskoj i Poljskoj.
 

AMSTERDAM - Nizozemska se pridružila Austriji u tužbi protiv Njemačke zbog njezina plana da 2019. počne naplaćivati cestarinu što susjedne zemlje smatraju diskriminacijom prema strancima i kršenjem europske regulative, objavljeno je u srijedu. Dva mjeseca pošto je Nizozemska najavila da će se pridružiti Austriji u tužbi, nizozemsko ministarstvo za promet objavilo je da je podnijelo tužbu pred Europskim sudom pravde. Ne zna se kada će sud odlučiti o predmetu. "Kao i Austrija i naša vlada drži da njemački plan naplate cestarina diskriminira i krši načela slobodnog protoka prometa", kaže ministarstvo. Njemačka odbacuje optužbe i tvrdi da su cestarine usklađene sa zakonom Europske unije, no u toj zemlji cestarinama se protivi stranka Zelenih, a zabrinuti su socijaldemokrati. Prema planu Berlina njemački vozači primali bi kompenzaciju za cestarinu tako što bi im se obračunavao rabat na porez na vozila. Vozači iz drugih članica EU, kao što su Austrija, Italija, Francuska, ne bi dobili takav rabat te bi plaćali puni iznos.
 

BRUSELJ - Osoblje NATO-a, diplomati i vojnici 29 država članica će se preseliti u novi stožer Sjevernoatlantskog saveza u Bruselju 19. ožujka 2018., rekla je glasnogovornica saveza agenciji France presse. "Taj proces će trajati 12 tjedana", i u tom razdoblju će bivše sjedište koje datira iz 1960-ih funkcionirati kako bi osiguralo nastavak aktivnosti, precizirala je glasnogovornica Oana Lungescu. Novi stožer bi u potpunosti trebao biti u funkciji sredinom lipnja, na vrijeme za skup čelnika Saveza 11. i 12. srpnja u Bruselju, drugi za američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ukupno će 4000 osoba biti smješteno u toj zgradi, u kojoj sada radi 300 osoba koje nadziru premještaj. Jedan diplomatski izvor je naveo da konačna cijena novog sjedišta prelazi 1,2 milijarde eura.   













← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus