22:40, 17. Studeni 2018

eu...

Europska unija, 12. srpnja 2018.

Objavljeno: 11.07.2018 u 23:47
Pregledano 94 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija, 12. srpnja 2018.

ZAGREB, 12. srpnja 2018.(Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

BRUXELLES - Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je u četvrtak da je sastanak na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica NATO-a bio vrlo uspješan, iako je povremeno bio vrlo napet zbog nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da se ubrza povećanje izdvajanja za obranu. "Mislim da je bio vrlo uspješan. I ranije sam rekla da će predsjednik Trump doći s vrlo čvrstim zahtjevima za izdvajanje dva posto za obranu, a 20 posto od toga za modernizaciju obrambenih snaga. Mislim da to čini s pravom jer smo se još u Walesu 2014. obvezali da ćemo na tu razinu podići izdvajanja za obranu. Ja bih rekla da su to za nas investicije, a ne potrošnja", rekla je predsjednica Grabar Kitarović nakon skupa. Drugi dan skupa NATO-a postao je u jednom trenutku dramatičan kada je američki predsjednik Trump na sastanku NATO-a s izaslanstvima Gruzije i Ukrajine ponovno, mimo dnevnog reda, otvorio pitanje raspodjele tereta troškova obrane.

BRUXELLES -
Skup NATO-a, koji je na trenutke bio vrlo buran zbog grubih napada američkog predsjednika Donalda Trumpa na saveznike da troše premalo na obranu, završio je u četvrtak ipak u pomirljivom tonu. Iako je već navikao sve na svoju nepredvidivost, Trump je ipak iznenadio kada je i drugi dan skupa, mimo dnevnog reda, postavio pitanje raspodjela troškova obrane, optužujući Njemačku i druge bogatije članice da premalo daju za obranu, a da istodobno Amerika gubi s njima u trgovačkoj razmjeni. Na kraju skupa Trump je sazvao konferenciju za novinare koja nije bila predviđena i rekao da su se čelnici zemalja članica NATO-a složili "znatno povećati" troškove za obranu i da je NATO danas puno jači nego prije dva dana.

INNSBRUCK -
Migrantska kriza, suradnja zemalja jugoistočne Europe i sprečavanje krijumčarenja ljudi glavna su tema dvodnevnog sastanka u Innsbrucku u Austriji ministara unutarnjih poslova država EU-a, uključujući i hrvatskog ministra Davora Božinovića koji je novinarima u četvrtak izjavio da Hrvatska ne će dopuštati nezakonito useljavanje, ali će i dalje pokazivati humanost i solidarnost s onima koji stvarno trebaju pomoć. Stajalište Hrvatske je da ćemo kao i do sada štititi svoje granice, ne ćemo dopuštati nezakonoito useljavanje, a istodobno pokazujemo humanost i solidarnost s onima koji stvarno trebaju pomoć, kazao je Božinović.

LJUBLJANA -
Slovenski predsjednik Borut Pahor razgovarao je u četvrtak o mogućnostima za sastavljanje nove vlade s predsjednikom Slovenske demokratske stranke (SDS) Janezom Janšom, rekavši nakon razgovora da su se sporazumjeli da ga Janša u tjedan dana obavijesti o tome hoće li prihvatiti mandat za sastavljanje nove vlade. Na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon razgovora s Janšom, čija stranka ima 25 od ukupno 90 mjesta u novom parlamentu, Pahor je rekao da je razmjernog pobjednika izbora i službeno obavijestio da ga je spreman predložiti za mandatara i da očekuje da ga do idućeg četvrtka obavijesti hoće li mandat prihvatiti. Uz to, Pahor je svih devet stranaka u parlamentu zamolio da vode međusobne razgovore o mogućem savezništvu koje bi moglo sastaviti novu vladu, pri tome ne isključujući nikoga, i to bez obzira hoće li takvi dogovori uspjeti ili ne.

BRUXELLES -
Smijenjenome katalonskom predsjedniku Carlesu Puigdemontu i svima koji su bili upleteni u pokušaj neuspjelog otcjepljenja Katalonije u jesen 2017. "mora se suditi pred španjolskim sudovima", izjavio je u četvrtak šef španjolske vlade Pedro Sanchez. To je izjavio na konferenciji za novinare održanoj nakon NATO-ova skupa u Bruxellesu, nedugo nakon odluke suda u njemačkome gradu Schleswigu koji je odlučio da se Puigdemont može izručiti Španjolskoj na temelju optužbe za zloporabu državnih fondova. Isti je sud odbacio odvojenu optužbu za pobunu. Za izručenje potrebno je odobrenje državnog odvjetnika.

LJUBLJANA -
Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u četvrtak da je granični spor s Hrvatskom riješen donošenjem arbitražne presude i da podržava odluku o podizanju tužbe protiv Hrvatske koja arbitražu ne priznaje, no da bi bilo dobro da tužbu uloži sljedeća vlada kako bi se održao politički i pravni kontinuitet slovenskog pogleda na to pitanje. "Spor oko određivanja granice s Hrvatskom je riješen, granica je određena presudom arbitraže. Hrvatska doduše tu presudu ne priznaje, ali je u pitanju samo način primjene te presude", rekao je Pahor nakon susreta s Janezom Janšom, razmjernim izbornim pobjednikom, s kojim se sastao oko mogućnosti formiranja nove vlade nakon parlamentarnih izbora 3. lipnja.

BRUXELLES -
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da su se čelnici zemalja članica NATO-a složili "znatno povećati" troškove za obranu i da je NATO danas puno jači nego prije dva dana.  "Svi su se složili znatno povećati troškove za obranu. NATO je danas puno snažniji nego prije dva dana", rekao je Trump na izvanredno sazvanoj konferenciji za novinare nakon završetka skupa NATO-a. Nije precizirao koliko je povećanje dogovoreno, ali je rekao da je u proteklih godinu dana izdvojeno 33 milijarde dolara više za obranu i to ne računajući Sjedinjene Države. Trump je skup NATO-a ocijenio "sjajnim" rekavši da je održan u "kolegijalnom duhu". Neposredno prije njegove konferencije za novinare počele su curiti vijesti da je Trump zaprijetio povlačenjem Sjedinjenih Država iz NATO-a ako saveznici ne pristanu povećati troškove za obranu. Na pitanje novinara može li sam donijeti odluku o izlasku iz NATO-a bez pristanka Kongresa, Trump je rekao "da vjerojatno može, ali da to nije neophodno".

BRUXELLES -
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u četvrtak kako su razgovori na skupu NATO-a bili odmjereni i vođeni s puno poštovanja, unatoč kritičkim tvitovima američkog predsjednika Donalda Trumpa prije i tijekom samog summita, prenosi Reuters. Uoči NATO summita Trump je kritizirao Njemačku na Twitteru zbog, kako je ustvrdio, ovisnosti o ruskim energentima, a tijekom sastanka na Twitteru se kritički osvrnuo na doprinos saveznika zajedničkoj obrani. Upitan o tome, Macron je odgovorio: ''Rasprave su vođene u različitom tonu. Vođene su s puno poštovanja.'' Nadodao je kako ne vjeruje da je nužno dobra ideja povećanje izdataka za obranu NATO članica sa 2 na 4 posto BDP-a, kako je predsjednik Trump predložio. Francuski predsjednik kazao je također kako će Francuska ispuniti cilj od 2 posto izdvajanja za obranu do 2024., istaknuvši kako je zajedništvo unutar Sjevernoatlantskog saveza moguće samo ako je teret izdavanja pravedno podijeljen.

BRUXELLES -
Američki predsjednik Donald Trump ostao je u četvrtak u Bruxellesu neodređen u pogledu ruske aneksije Krima, kazavši da se to dogodilo u mandatu Baracka Obame. "To je bilo u vrijeme Baracka Obame, ne u moje vrijeme. On je dopustio da se to dogodi. Što će se sada dogoditi s Krimom ne mogu vam reći", rekao je Trump odgovorajući na upit novinara po završetku summita NATO-a.  Na pitanje je li mu ruski predsjednik Vladimir Putin, s kojim će se u ponedjeljak sastati u Helsiniku, neprijatelj i predstavlja li on prijetnju, Trump je odgovorio da mu nije neprijatelj nego da je suparnik.   "Ne želim da mi bude prijetnja. Mislim da zato i imamo NATO i Sjedinjene Države".   "Je li on moj neprijatelj. Nije, on je suparnik. Možda će jednoga dana biti prijatelj, ne poznajem ga dovoljno", rekao je Trump. Dodao je da će s Putinom razgovorati o kontroli naoružanja, produljenje novog sporazuma o strateškom naoružanju, o ruskom kršenju sporazuma o uklanjanju raketa srednjeg i kratkom dometa, Siriji, Ukrajini te o pitanju ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016.

KIEL -
Nalog za izručenje Carlesa Puigdemonta, bivšega predsjednika španjolske regije Katalonije, uskoro će odobriti državni odvjetnik savezne njemačke pokrajine Schleseig-Holstein, rekao je glasnogovornik u četvrtak. Sud u sjevernom njemačkom gradu Schleswigu u četvrtak je odlučio da Puigdemont može biti izručen na temelju optužbe za zloporabu državnih fondova no odbacio je odvojenu optužbu za pobunu.Da bi se izručenje provelo, potrebno je odobrenje državnog odvjetnika.Španjolska je zahtijevala Puigedmointovo izručenje zbog njegove ključne uloge u spornom referendumu o katalonskoj neovisnosti prošlog listopada.Puigdemont je otišao u Belgiju nakon referenduma, no uhićen je u Njemačkoj 25. ožujka.

BRUXELLES -
Američki predsjednik Donald Trump nastavio je i u četvrtak s napadima na Njemačku na skupu NATO-a te ponovno zatražio povećanje izdvajanja za obranu na četiri posto BDP-a, iako to nije bilo na dnevnom redu. Drugog dana skupa NATO-a, tijekom sastanka čelnika Saveza s Gruzijom i Ukrajinom, Trump je ponovno otvorio pitanje troškova za obranu. To nije trebalo biti na dnevnom redu pa su čelnici Ukrajine i Gruzije zamoljeni da napuste prostoriju kako bi čelnici NATO-a mogli ostati sami, navodi više diplomatskih izvora. Trump je počeo s napadima već na putu prema sjedištu NATO-a kada je preko Twittera ponovno osudio Njemačku i druge bogate članice Saveza. "Godinama su predsjednici neuspješno pokušavali dobiti da Njemačka i druge bogate države NATO-a plaćaju više za zaštitu od Rusije. Oni plaćaju samo dio troškova. Sjedinjene Države plaćaju milijarde dolara previše kako bi subvencionirale Europu, a gube u trgovini", poručio je Trump. U drugom tvitu Trump dodaje da je Njemačka "počela plaćati Rusiju, zemlju od koje želi da je štitimo, milijarde dolara za energiju iz plinovoda iz Rusije. To je neprihvatljivo. Sve države članice moraju ispuniti cilj od dva posto BDP-a, a to se mora popeti na četiri posto".

BRUXELLES -
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je u četvrtak da se "ne boji" da bi američki predsjednik Donald Trump mogao priznati rusko pripojenje Krima tijekom predstojećeg sastanka s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom. On se sastao s čelnicima NATO-a u Bruxellesu u sklopu skupa na kojemu su saveznice već potvrdile svoju predanost teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, izjavivši da nikada ne će priznati rusko nezakonito pripojenje Krima 2014. Međutim, neki strahuju da bi Trump mogao promijeniti to stajalište tijekom sastanka s Putinom u ponedjeljak u Helsinkiju nakon što je ranije odbio isključiti mogućnost američkog priznavanja tog pripojenja. "Ničega se ne bojim", rekao je Porošenko. "Imamo apsolutno snažnu poruku i iz Bijele kuće i State Departmenta" da ne će priznati "nezakonito pripojenje Krima".

BRUXELLES - Američki predsjednik Donald Trump predložio je saveznicima u NATO-u da povećaju obrambene proračune na četiri posto BDP-a, dvostruko više od ranije zacrtanog cilja od dva posto.  Članice NATO zacrtale su na skupu u Walesu 2014. da će u sljedećih deset godina podići izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a. Taj cilj po najnovijim podatcima trenutno ispunjava osam država članica: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Estonija. Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska.

BRUXELLES - Čelnici zemalja članica NATO-a pozvali Makedoniju da počne pregovore o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu, čija bi članica mogla postati kada se definitivno potvrdi promjena imena zemlje dogovorena s Grčkom. Grčka i makedonska vlada postigle su sredinom prošlog mjeseca dogovor oko imena Makedonije, koja bi se po novome trebala zvati Sjeverna Makedonija. Makedonija čeka pozivnicu za članstvo u NATO-u od 2008. godine, a od 2005. početak pregovora s Europskom unijom, što još nije na vidiku.

BRUXELLES - Nekoliko sati nakon što je oštro napao Njemačku američki predsjednik Donald Trump sastao se na rubu sastanka na vrhu zemalja članica NATO-a s kancelaricom Angelom Merkel i izjavio da ima vrlo dobre odnose s njom. Merkel je rekla da su razgovorali o useljenicima te da je Njemačka "dobar partner" Sjedinjenim Državama. Tijekom radnog doručka u srijedu ujutro s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, Trump je oštro napao Njemačku, posebno se okomivši na plinovod Sjeverni tok II zbog čega je, kako je rekao, postala zarobljenik Rusije.

BRATISLAVA - Slovačka vlada je odobrila  kupnju 14 američkih borbenih zrakoplova tipa F-16 Block 70/72 za 1,6 milijarda eura, kojima će zamijeniti dosadašnje zastarjele sovjetske MiG-ove 29. Češkoj vladi više je odgovarala američka ponuda od švedske. Šveđani su nudili svoje zrakoplova JAS-39. Premijer Peter Pellegrini je izjavio da je vrijednost ugovora gotovo 1,6 milijarda eura te da uključuje obuku, streljivo i logistiku.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus