11:43, 19. Rujan 2017

eu...

Europska unija, 12. rujna 2017.

Objavljeno: 11.09.2017 u 23:18
Pregledano 38 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija, 12. rujna 2017.

ZAGREB, 12. rujna 2017. (icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

BRUSELJ - Europska komisija odlučila je u utorak poslati Poljskoj obrazloženo mišljenje, što je drugi korak u postupku za povredu europskog prava, zbog njezina zakona o organizaciji redovnih sudova.

Komisija je nakon svoga tjednog sastanka u Strasbourgu objavila da je provela podrobnu analizu odgovora poljskih vlasti na službenu opomenu poslanu u srpnju 2017. u vezi sa Zakonom o organizaciji redovnih sudova.

"Europska komisija ostaje pri stajalištu da je taj poljski zakon neusklađen s pravom Unije jer se uvođenjem različite dobi za umirovljenje sutkinja (60 godina) i sudaca (65 godina) diskriminira osobe na temelju spola. To je u suprotnosti s člankom 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Direktivom 2006/54/EZ o jednakosti spolova u području zapošljavanja i rada", priopćila je Komisija.

Poljske vlasti sada imaju mjesec dana za poduzimanje mjera potrebnih za usklađivanje s tim obrazloženim mišljenjem. Ako poljske vlasti ne poduzmu odgovarajuće mjere, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu Europske unije.

Komisija izražava i pravnu zabrinutost da će se davanjem diskrecijskog prava ministru pravosuđa za produljenje mandata sudaca koji navrše dob za umirovljenje te za razrješenje i imenovanje predsjednika sudova ugroziti neovisnost poljskih sudova, suprotno članku 19. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) tumačenom u vezi s člankom 47. Povelje EU-a o temeljnim pravima.

Novim pravilima omogućuje se ministru pravosuđa da utječe na pojedine sudce, konkretnije, na temelju nejasnih kriterija za produljenje njihovih mandata i nedostatka roka za donošenje odluke o produljenju, čime se narušava načelo nesmjenjivosti sudaca. Osim toga, diskrecijsko pravo na razrješenje i imenovanje predsjednika sudova omogućuje ministru pravosuđa da utječe na te sudce dok odlučuju u predmetima koji se odnose na primjenu prava EU-a, navodi Komisija.

Od dolaska na vlast konzvervativne stranke Pravo i pravda 2015. godine, poljska je vlada u sukobu s Europskom komisijom. Komisija smatra da je niz poteza poljske vlade u neskladu s europskim pravom i vrijednostima.

Najmoćniji povjek u Poljskoj je Jaroslaw Kaczynski, predsjednik stranke Pravo i pravda, koji nema nikakvu formalnu funkciju u vladi.


STRASBOURG –
Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnost Federica Mogherini u utorak je istaknula kako jedino ujedinjena međunarodna zajednica može dovesti do rješenja krize oko Sjeverne Koreje, te da se EU snažno protivi vojnoj intervenciji.

Mogherini je govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu započela zahvalom Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda na izglasavanju novih sankcija Pjongjangu.

Vijeće je u ponedjeljak jednoglasno usvojilo nove sankcije Sjevernoj Koreji nakon šestog i najjačeg nuklearnog testa kojeg je ta zemlja izvela početkom ovog mjeseca. Pjongjangu je nametnuta zabrana izvoza tekstila i ograničenje uvoza sirove nafte, a to je deveta takva rezolucija kojeg je 15-člano Vijeće usvojilo po pitanju sjevernokorejskog oružanog programa od 2006. godine, prenosi Reuters.

Mogherini je u Strasbourgu naglasila kako je međunarodna zajednica "jačajući pritisak, a u isto vrijeme pozivajući na mirno rješenje" učinila ispravan korak koji doprinosi mirnom rješenju krize na korejskom poluotoku i za kojeg se konzistentno zalaže i EU.

"Nema vojnog rješenja ovog krize, od samog početka to govorimo, pa mi je drago i da Vijeće sigurnosti to podržava", istaknula je visoka predstavnica.

"Vojni napad bi bio beskoristan i štetan jer bi se mogao pretvoriti u konflikt velikih razmjera, a posljedice bi bile nepredvidljive", dodala je Mogherini i zaključila kako je potrebno težiti zaustavljanju širenja nuklearnog oružja u cijelom svijetu.

EU će u svom daljnjem djelovanju provoditi gospodarske sankcije UN-a, iako trgovinska razmjena između Unije i Sjeverne Koreje nije toliko značajna, ali će se i brinuti da druge države provode tu odluku Vijeća sigurnosti, otkrila je Mogherini.

"Kako je moguće da se danas nalazimo u situaciji da je Sjeverna Koreja sposobna razviti nuklearno naoružanje iako je cijelo vrijeme pod strogim sankcijama UN-a", upitala je.

Veleposlanik Sjeverne Koreje u Ujedinjenim Narodima Han Tae Song u utorak je osudio "ilegalnu i nezakonitu" rezoluciju UN-a, optužio je Sjedinjene Države da su "opsjednute divljom igrom zaustavljanja sjevernokorejske nuklearne sile koja je već u završnoj fazi", te je rekao da će nadolazeće djelovanje Pjongjanga učiniti da SAD doživi "najveću patnju u svojoj povijesti", prenosi Reuters.  


Hrvatski zastupnici o Sjevernoj Koreji

Zastupnik Jozo Radoš (GLAS/ALDE) je nakon rasprave za Hinu rekao kako smatra da Europska unija mora biti prisutna u rješavanju sjevernokorejske krize jer za razliku od drugih država ona nema direktnih interesa na tom području.

"EU doista teži očuvanju mira i rješenju te situacije više nego ostale sile koji su u tom smislu veći igrači, poput Sjedinjenih Država, Rusije, Kine i Japana. Prema tome, EU treba težiti biti presudna, iako njezin utjecaj nije takav kad je riječ o krupnim interesima velikih sila", naglasio je Radoš, dodavši kako oko pitanja Pjongjanga postoji apsolutni konsenzus unutar europskih institucija.

Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) istaknuo je kako se Unija već dokazala na međunarodnoj sceni u nekoliko slučajeva od kojih je posljednji bio sudjelovanje u pregovorima s Teheranom oko sporazuma o obustavljanju iranskog nuklearnog programa, pri čemu je EU "doista igrala značajnu ulogu".

"Postoji prilika da se iskoristi povijest napora europske diplomacije da se pokuša učiniti taj korak naprijed na korejskom poluotoku", tvrdi Picula, podsjetivši da od trenutnih 28 članica EU-a njih sedam ima veleposlanstvo u Pjongjangu, što daje prostora i za bilateralne pregovore, iako je Bruxelles više sklon djelovanju kroz multilateralne organizacije.

Picula je upozorio da je međunarodna zajednica zapravo ograničena oko sankcija jer one daju rezultate samo ako postoji empatija režima prema vlastitom narodu, što nije slučaj oko vlasti u Pjongjangu.

Usprkos tome, Picula smatra kako EU može pronaći prostor za djelovanje, prije svega u kontaktu s Pekingom koji je u posljednje vrijeme u sve intenzivnijim odnosima s Bruxellesom, što mu je potvrdila i sama Mogherini.


STRASBOURG –
Europski parlament u utorak je prihvatio mjere kojima će se uspostaviti snažnija suradnja među državama članicama u opskrbi plinom i uvesti obavezna podjela zaliha tog energenta, čime će se spriječiti ili umanjiti šokovi u opskrbi i osigurati solidarnost u hitnim slučajevima unutar Europske unije.

Plinske krize 2006., 2009. i 2014. godine, uzrokovane sporovima između Rusije i Ukrajine, stvorile su nesigurnost u pogledu energetske opskrbe i stavile energetsku sigurnost u središte donošenja politika u EU-u, napominje se u izvješću o ovim mjerama kojeg je pripremio poljski zastupnik Jerzy Buzek (EPP), usvojenom u utorak.  Više od 50 posto trenutne opskrbe plinom dolazi izvan EU-a, a europske zalihe plina su u opadanju.

Ti su slučajevi pokazali da se pristup na razini država članica pokazao nedovoljnim za potpuno hvatanje u koštac s regionalnim različitostima i prekograničnom naravi opskrbe plinom, zbog čega su potrebni ojačani mehanizmi, utemeljeni na solidarnosti. Države članice EU-a će tako od izglasavanja mjera solidarnosti u utorak moći računati na pomoć susjednih država u slučaju nestašice plina.

Ovim mjerama će se uvesti regionalni pristup s koridorima za interventnu opskrbu, uspostaviti pravno obvezujući mehanizam solidarnosti, pojačati razmjena informacija uvođenjem transparentnih pravila za sva poduzeća i dionike u lancu opskrbe, te dati potpora zajedničkom kupovanju energenta čime će se poboljšati položaj u pregovorima s vanjskim dobavljačima i smanjiti cijena energije za potrošače.

"U pitanju nije samo sigurnost opskrbe jednim određenim energentom, već i cjelokupna sigurnost EU-a, gospodarska konkurentnost, rast i nova radna mjesta. Ona je također važna i za našu ambicioznu klimatsku politiku i odnose sa susjednim zemljama", napisao je Buzek u izvješću.

Zastupnik Davor Škrlec je tijekom rasprave u Parlamentu u Strasbourgu istaknuo da će suradnja država članica na regionalnoj razini, umjesto ulaganja samo u svoje kapacitete, značiti i jeftiniju energiju za europske građane i gospodarstvo.

Škrlec je za Hinu ocijenio i kako će EU ovom uredbom krenuti u pravcu ispunjavanja svojih obaveza u borbi protiv klimatskih promjena, odnosno ostvarenju ciljeva iz Pariškog sporazuma.

"Upravo će princip solidarnosti i regionalne suradnje omogućiti da prirodni plin efikasno zamijeni ugljen u državama članicama, čime će se smanjiti štetne emisije i utjecaj na zdravlje, te osigurati tranzicija energetskog sektora prema obnovljivim izvorima energije", smatra zastupnik Zelenih.

Hrvatska zastupnica Ruža Tomašić (ECR) je tijekom plenarne rasprave istaknula kako "krize u opskrbi plinom kojima smo svjedočili nekoliko puta posljednjih godina pokazale da EU mora promijeniti svoje upravljanje ako želi energetsku sigurnost".

"Ove mjere će biti veoma značajne, jer smo vidjeli da se u vrijeme plinske krize svi povuku i sebe i pokušavaju rješavati stvari na svoj način, odnosno nema zajedničkih pokušaja rješavanja krize", rekla je Tomašić za Hinu.

"Uzimajući u obzir što se trenutno događa u svijetu, vidimo da je plin jako potreban. Pogledajte koliko je domaćinstava ostalo bez struje zbog vremenskih nepogoda, a u takvim situacijama se može računati na plin. Mislim da države sve više računaju na takve nepogode kojih će biti sve češće, zbog čega će se ljudi okrenuti plinu umjesto struji jer je njega lakše sačuvati i doći do njega u kriznim situacijama", zaključila je Tomašić.

Države članice uz pomoć EU-a rade na diversifikaciji izvora energije i opskrbnih puteva izgradnjom novih LNG terminala i plinovoda.

Oba hrvatska zastupnika koja su govorili tijekom rasprave za istaknuli su za Hinu kako su ove mjere odlične i u kontekstu izgradnje LNG terminala na Krku koji će pomoći pri diverzifikaciji opskrbe na tržištu jugoistočne Europe.

EU uvozi dvije trećine prirodnog plina, bilo plinovodima ili dostavom brodovima putem LNG-a. Više od trećine uvezenog plina dolazi iz Rusije, a zatim je tu Norveška, Alžir i Katar. Većina zemalja EU-a u potpunosti su ili djelomično ovisne o uvozu, a uglavnom ovise o jednom uvozniku, primjerice Rusiji.

Europska je komisija 2014. provela testiranje koje je pokazalo da Europa može lakše podnijeti poteškoće u dostavi plinom ako bi države članice bolje surađivale.

Prošle godine predložene su nove točke u regulativi iz 2010. kojima se uvodi novi mehanizam solidarnosti i suradnje koji bi osigurao da država članica može proglasiti hitno stanje i primiti plin iz susjednih zemalja, a u travnju je o ovom postignut dogovor između predstavnika Vijeća i Parlamenta. Parlament je o konačnom tekstu zakona glasao u utorak.


STRASBOURG –
Europski parlament u utorak je usvojio izvješće o inicijativi WiFi4EU koja će omogućiti da se na javnim mjestima diljem Europske unije postave tisuće besplatnih bežičnih pristupnih točaka internetu.

Cilj inicijative je financiranje besplatnih Wi-Fi točaka na javnim mjestima poput parkova, knjižnica, muzeja ili javnih ustanova kako bi se poboljšao pristup internetu svih europskih građana. Prijedlog inicijative je da se do 2020. u središtu javnog života svakog sela i grada u Europi osigura besplatan pristup bežičnom internetu.

Trenutni proračun namijenjen za inicijativu WiFi4EU iznosi do 120 milijuna eura do 2020. godine, a ona će doprinijeti internetskoj povezanosti između šest i osam tisuća gradova i općina.

Izvjestitelj za ovo izvješće, portugalski zastupnik Carlos Zorrinho (S&D),  u raspravi u parlamentu u Strasbourgu istaknuo je da je inicijativa "ogromni potencijal s kojim će se građanima pružati inovacijske usluge s važnim sadržajima", no da ju treba popratiti i jačanje digitalnih vještina građana.

Hrvatska zastupnica Ruža Tomašić (ECR) u raspravi je istaknula da je ovaj prijedlog od iznimnog značaja za ruralne krajeve i otoke, područja koja značajno gube mlado stanovništvo. Tomašić smatra kako bolja internetska povezanost može pomoći u borbi protiv iseljavanja, kao i digitalno opismenjivanje, no da su potrebna i kapitalna ulaganja u internetsku infrastrukturu.

Zastupnik Davor Škrlec (Zeleni) u parlamentu je istaknuo da je WiFi4EU dobar potez da se pokaže na koji se način Europska unija približava lokalnoj razini i svojim građanima. Naglasio je da je rezultat referenduma o Brexitu pokazao da su se upravo zabačena područja sa slabom povezanošću pokazala najvećim protivnikom ostanka unutar EU-a.

"Ovo je i jako dobra poruka za države članice kako se ulaganja omogućuju da građani participiraju u lokalnoj vlasti", zaključio je hrvatski zastupnik.

Zastupnica Marijana Petir (EPP) podsjetila je da 41 posto ljudi koji žive u ruralnim područjima nije nikad koristilo internet.

"Da bi ljudi ostali živjeti na selu, moramo im pružiti infrastrukturu", rekla je Petir, dodavši da je tu jako bitno poboljšanje komunikacijskih sredstava koje će dovesti do veće konkurentnosti, brže administracije i otvaranja radnih mjesta.

Povjerenica Europske komisije za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel otkrila je da će se prvih tisuću kupona za razvoj ove inicijative dodijeliti već ove godine.

Financijska sredstva EU-a za bežične internetske veze na javnim mjestima trebala bi biti raspoređena na „geografski uravnotežen način" u lokalnim zajednicama diljem zemalja članica.


BERLIN -
Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak je odbacila potpunu obustavu izvoza oružja u NATO saveznicu Tursku obrazloživši odluku time da su te prodaje već donekle ograničene, ali i da Turska ostaje ključna saveznica u borbi protiv Islamske države. Merkel je svoje stajalište iznijela dan nakon što je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel  rekao da Berlin treba obustaviti izvoz većine oružja u Tursku zbog pogoršanja poštivanja ljudskih prava u toj zemlji s kojom Njemačka ima sve zategnutije odnose. Kancelarka je za njemačku televiziju NDR rekla da će Njemačka o turskim zahtjevima za kupovinu oružja odlučivati od slučaja do slučaja. Ona je također rekla da ne vidi razloga za uvođenje upozorenja za njemačke turiste koji putuju u Tursku, ali je dodala i da će Berlin držati otvorenima svoje opcije. Gabriel je u ponedjeljak na okruglom stolu koji je organizirao list Handelsblatt rekao da Njemačka "na čekanje treba staviti sve velike zahtjeve za izvoz oružja koje je Turska poslala" i dodao da njih "nije malo".
 

PARIS -
Nekoliko desetaka tisuća Francuza izašlo je u utorak na ulice izraziti neslaganje s izmjenama zakona o radu, reformom predsjednika Emmanula Macrona koja je jedno od njegovih glavnih predizbornih obećanja. Predsjednik sindikata CGT, suorganizatora pariškog prosvjeda Philippe Martinez je rekao da je to prvo uspješno okupljanje. Sindikalni čelnik je također izrazio zadovoljstvo velikim odazivom izvan glavnog grada. Sindikat CGT je procijenio da se u Parizu okupilo 60.000 osoba, dok vlasti tvrde da ih je bilo 24.000. Na prosvjedu u Parisu zabilježeni su sukobi između prosvjednika i policije. Policija je odgovorila bacanjem suzavca i korištenjem vodenog topa. Prosvjednici su nosili transparente na kojima je kritiziran predsjednik Macron zbog svojih izjava da ne će popustiti "ni ljenčinama, ni cinicima, ni ekstremistima"."Ljenčine su u povorci", "Macron gotov si, ljenčine su na ulicama", pisalo je na transparentima. Gradske vlasti u Marseillu izvijestile su o 7500 prosvjednika, a organizatori tvrde da ih je bilo 60.000. Prosvjedi su održani i u drugim francuskim gradovima.
 

MADRID -
Španjolski Ustavni sud suspendirao je u utorak zakon o "odvajanju" kojeg vlada pokrajine Katalonije namjerava primijeniti ukoliko na referendumu najavljenom za 1. listopada prevagne glas za neovisnost. Ustavni sud donio je ovu odluku nakon zahtjeva španjolske vlade te inzistiranja katalonskih vlasti na organiziranju referenduma premda je prošli tjedan sud blokirao zakon donesen u parlamentu Katalonije. Regionalni katalonski parlament, gdje većinu mjesta drže zagovornici odcjepljenja od Španjolske, prošli tjedan je donio zakon kojim formalizira planove o održavanju referenduma o neovisnosti. Zakon bi bio uveden od potencijalnog "da" na referendumu do proglašenja republike Katalonije. Katalonski predsjednik Carles Puigdemont i dalje tvrdi da će za nešto više od dva tjedna stanovnici sjeveroistočne pokrajine u kojoj živi 7,5 milijuna ljudi izaći na biračka mjesta. On je pozvao i protivnike odcjepljenja da izađu na referendum. S ciljem sprečavanja "ostvarivanja kaznenog djela", državno odvjetništvo je u utorak priopćilo šefu katalonske policije Josepu Lluisu Traperu kako mora provesti zakon te zaplijeniti sav materijal namijenjen organizaciji referenduma, uključujući glasačke kutije i listiće. Katalonska policija je inače pod upravom katalonske regionalne vlade.
 

BRUSELJ -
Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija odgodit će novi krug pregovora o Brexitu za kraj mjeseca, nakon što britanska premijerka Theresa May održi ključan govor 21. rujna, rekli su bruseljski diplomati agenciji Reuters. Dužnosnici na obje strane u utorak su rekli da se još trebaju i službeno dogovoriti o odgodi četvrtog kruga razgovora do posljednjeg tjedna rujna. No ljudi uključeni u pregovore rekli su da rade pod pretpostavkom da se to ne će dogoditi. Međutim, nešto kasnije iz britanske vlade je priopćeno da su se "Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska komisija dogovorili da će početi četvrti krug pregovora 25. rujna". "Dvije strane su se dogovorile o datumu nakon razgovora visokih dužnosnika priznajući da će više vremena za konzultacije dati pregovaračima fleksibilnost za postizanje napretka u novom krugu pregovora u rujnu".
 

BAGDAD -  Irački parlament je u utorak izglasao protivljenje održavanju referenduma iračkih Kurda o neovisnosti najavljen za 25. rujna, ovlastivši premijera da poduzme sve mjere u očuvanju jedinstva Iraka, potvrdio je parlamentarni zastupnik.

"Kurdski zastupnici su napustili sjednicu, ali većina je donijela odluku o odbacivanju referenduma", rekao je Mohamed Al-Karbuli.Vlada iračkog premijera Haidera al-Abadija prethodno je odbacila referendum kao jednostran i neustavan.Visoki kurdski dužnosnik  je, međutim, istaknuo da je odluka iračkog parlamenta o nepriznavanju rezultata predstojećeg kurdskog referenduma "neobvezujuća".


BUDIMPEŠTA
- Odluka Mađarske o blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) nije politički motivirana niti je i na koji način povezana sa sličnom slovenskom odlukom, rekla je u utorak novinarima u Budimpešti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, naglašavajući da je dobila uvjeravanja mađarske strane da se ne radi ni o kakvoj vrsti ucjene već o zaštiti nacionalnih interesa.Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović boravi u jednodnevnom radnom posjetu Mađarskoj uoči kojeg je iz Budimpešte došla vijest o mađarskom uskraćivanju potpore ulasku Hrvatske u OECD."Ono što je sasvim jasno nakon ovih razgovora jest da ova odluka nije motivirana političkim razlozima i uvjeravanja koje sam danas dobila je da Mađarska apsolutno dalje želi razvijati s Hrvatskom prijateljstvo na svim razinama, kako u političkom smislu tako i u smislu investicija, gospodarstva i slično", rekla je novinarima hrvatska predsjednica nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i predsjednikom Janosom Aderom.
 

BRUSELJ - U nastojanju da se zaobiđu mjere EU-a za kontrolu migracija u središnjem i istočnom Sredozemlju, sada se pojavljuju nove migrantske rute kroz Španjolsku i Rumunjsku, rekao je u utorak dužnosnik Međunarodne organizacije za migracije (IOM).Broj migranata koji su stizali u Europu tim rutama bio je razmjerno nizak, no te nove rute nam naznačuju da krijumčari ljudima traže druge puteve kako bi se migranti dočepali Europske unije, objasnio je Eugenio Ambrosi, upravitelj regionalnog ureda IMO-a.Prema podatcima IOM-a, samo u 2017. je u Španjolsku morskim putem stiglo 10.300 ljudi. Ambrosi dodaje da to "nije tako golem broj", ali je ipak četiri puta veći nego u 2016.Nekoliko stotina migranata stiglo je u Rumunjsku u čamcima preko Crnog mora.
 

PRAG - Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je u utorak da sve članice Europske unije moraju poštovati presudu Europskog suda pravde da su kvote za ravnomjerno preseljenje izbjeglica iz Grčke i Italije obvezne.

"Vladavina prava jedno je od temeljnih vrijednosti EU-a", rekao je Steinmeier na zajedničkoj konferenciji za novinare s češkim Milošem Zemanom, koje je posjetio u Pragu.Zeman je na to odgovorio da je potrebno učiniti više u zemljama iz kojih dolaze izbjeglice kako bi se spriječilo migraciju, dodajući da "jako sumnja" da su islamska i europske kulture sukladne.Češka je među zemljama koje odbijaju provesti kvote, kojima se po Uniji želi ravnomjerno preseliti 120.000 tražitelja azila iz Italije i Grčke.


STOCKHOLM/OSLO - Norveška premijerka Erna Solberg, čelnika Konzervativne stranke, objavila je u noći s ponedjeljka na utorak pobjedu na norveškim parlamentarnim izborima, navodeći kako je uspjeh "rezultat timskog napora". "Dobili smo potporu za nove četiri godine jer smo ostvarili ono za što smo se zauzimali", rekla je u Oslu Solberg zahvaljujući se svojoj stranci i njenim biračima.

"Čini se da je riječ o jasnoj pobjedi", izjavila je premijerka, praćena uzvicima potpore i pljeskom pristaša u hotelu u centru grada, gdje je dočekala rezultate. Ona je također upozorila kako će biti potrebno tražiti "sveobuhvatna rješenja" u novome parlamentu nakon izbora. Vladajuća manjinska koalicija njezinih konzervativaca i populističke Napredne stranke, zajedno s dva manja saveznika s desnog centra, osvaja 88 mjesta u parlamentu koji broji 169 zastupnika, pokazale su službene procjene nakon prebrojanih preko 90 posto glasova. Laburisti će ostati druga po veličini politička snaga u parlamentu, s osvojenih 49 mjesta.


RIM - Osam osoba je poginulo a jedna je nestala nakon snažne oluje koja je tijekom vikenda pogodila lučki grad Livorno u Toskani. Talijanska agencija za civilnu zaštitu priopćila je u ponedjeljak da je zadnje pronađeno tijelo jedne žene. Prema medijskim izvješćima, radi se o 34-godišnjoj ženi koju je odnijela poplava koja joj je uništila kuću u noći sa subote na nedjelju. Njezin suprug također je nestao u bujici, ali je pronađen živ u nedjelju. Među ostalim žrtvama su četverogodišnji dječak, njegovi roditelji i djed. Gradonačelnik Livorna Filippo Nogarin izjavio je da je još oko 220 kuća bez struje. "Uz velike napore i žalost, grad pokušava to prebroditi", napisao je Nogarin u objavi na Facebooku.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus