04:25, 22. Siječanj 2018

eu...

Europska unija, 10. siječnja 2018.

Objavljeno: 10.01.2018 u 06:18
Pregledano 45 puta

Autor: Icom, Hina
Europska unija, 10. siječnja 2018.

ZAGREB 10. siječnja 2017 (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Europske unije:

PARIS - Više od 3000 kršćana, od kojih dvije trećine u Nigeriji, ubijeno je u svijetu između studenoga 2016. i listopada 2017. zbog razloga povezanih s njihovom vjerom i taj broj je u jasnom porastu, objavila je nevladina organizacija Otvorena vrata. Ta protestantska organizacija je u srijedu objavila svoj pokazatelj za 2018. koji navodi 50 zemalja u kojima su kršćani najprogonjeniji i ističe da postoji 215 milijuna žrtava između jakog do ekstremnog progona, ili svaki dvanaesti kršćanin. Sjeverna Koreja po 17. puta za redom predvodi taj godišnji pokazatelj sastavljen na temelju indikatora nasilja i svagdanjeg diskretnijeg pritiska. Zatim slijede Afganistan i Somalija. Od 1. studenoga 2016. do 31. listopada 2017. najmanje 3066 kršćana je ubijeno zbog vjerskih uvjerenja, navodi organizacija Otvorena vrata. To je puno manje nego u sklopu pokazatelja 2016. kada je bilo 7106 ubijenih, ali puno više za 154 posto nego tijekom popisa 2017. kada je bilo 1207 ubijenih.


MADRID - Dvije glavne stranke u španjolskoj pokrajini Kataloniji koje se bore za neovisnost dogovorile su se da će sastaviti vladajuću koaliciju pod vodstvom svrgnuta vođe Carlesa Puigdemonta, objavili su mjesni mediji u subotu. Koaliciju će voditi bivši katalonski predsjednik Puigdemont, koji je pobjegao u Bruselj kad je Španjolska zauzdala separatiste nakon što je katalonska skupština proglasila neovisnost. Koalicijski sporazum sklopili su Puigdemont i čelnica ljevičarske nacionalističke stranke ERC Marta Rovira u utorak navečer u Bruselju, prenosi Europa Press i španjolski list El Pais navodeći izvore iz pregovaračkih krugova. Puigdemontov savez JuntsxCat  i ERC nisu osvojili većinu na regionalnim izborima prošli mjesec, ali su sigurni u potporu ekstremno lijevoga CUP-a, koji će sada dati svoj pristanak Puidgemontu kao čelniku vlade.


RIM - Koaliciji desnog centra formiranoj oko stranke bivšeg premijera Silvija Berlusconija postojano raste potpora u ispitivanjima javnog mišljenja dok se zagrijava kampanja za izbore u Italiji 4. ožujka. Ispitivanja koje su proveli Tecne i IPR pokazuju da desni centar vodi pred koalicijom lijevog centra na čelu s vladajućem Demokratskom strankom (PD) kao i pred protusistemskom strankom Pokret pet zvijezda. Talijanski složeni izborni sustav - mješavina proporcionalne zastupljenosti i većinskog sustava - mogla bi dovesti do sastavljanja parlamenta u kojemu nitko nema većinu, a strah od političke nestabilnosti može zaustaviti umjereni oporavak tog trećeg po veličini gospodarstva u eurozoni. Međutim, Berlusconijeva skupina čini se "vrlo blizu" tome da dobije parlamentarnu većinu, rekao je čelnik Tecnea Carlo Buttaroni. Desni centar dobio je potporu 39,2 posto birača u anketi Tecnea, a 40 posto smatra se potrebnom osnovom za stvarnu priliku za samostalno upravljanje. Anketa IPR-a daje im 38 posto.


BERLIN - Štrajkovima upozorenja najveći njemački sindikat IG Metall nastavio je u srijedu uoči pregovora s poslodavcima u četvrtak borbu za povećanje plaća ali i mogućnost skraćivanja radnog tjedna na 28 sati. „Nakon sutrašnjih pregovora ćemo vidjeti ima li smisla dalje pregovarati ili da odmah krenemo s cjelodnevnim štrajkovima bez vremenskog ograničenja“, rekao je predsjednik IG Metalla Joerg Hofmann u razgovoru za dnevnik Passauer Neue Presse.

U srijedu je težište višesatnih štrajkova upozorenja bilo u najmnogoljudnijoj saveznoj državi Sjevernoj Rajni – Vestfaliji gdje je, između ostalog i u pogonima Thyssenkruppa, štrajkalo preko 20.000 uposlenih. IG Metall za gotovo četiri milijuna zaposlenih traži povećanje plaća od šest posto. Novost je zahtjev za individualnim skraćenjem radnog tjedna s 35 na 28 sati. Za radnike koji bi iskoristili skraćeni radni tjedan i to zbog potrebe skrbi oko male djece ili roditelja, IG Metall traži i isplatu pune plaće.


LJUBLJANA - Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pozvat će do kraja siječnja na razgovore u Bruselj premijere Slovenije i Hrvatske, Miru Cerara i Andreja Plenkovića, piše u srijedu ljubljansko "Delo". U članku "Juncker kao kormilar arbitražbne barke"vodeći slovenski list piše da se Juncker u rješavanje arbitražnog spora dviju država trebao uključiti pošto je Zagreb odbacio ranije predloženu posredničku misiju potpredsjednika Komisije Fransa Timmermansa s kojim Hrvatska nije željela razgovarati. Pozivajući se na slovenske izvore list piše da je u Komisiji to izazvalo dosta nelagode. Ako izostane dogovoro o provođenju presude Slovenija bi  Europskoj komisiji uputila pismo s opisom prekršaja i graničnih incidenata, što bi bio uvod u moguće pokretanje postupka pred sudom EU-a u Luksemburgu. Prema predviđenom postupku, Komisija bi na takvo pismo trebala reagirati i odgovoriti u roku tri mjeseca. Slovenski predsjednik Borut Pahor  zagovara dijalog s Hrvatskom, o čemu će kao i o arbitraži u subotu govoriti s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović koja će biti među na svečanom ručku u povodu početka Pahorova drugog mandat.


BERLIN - Demokršćanska Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) postigle su dogovor o spajanju izbjegličkih obitelji koje nemaju trajno boravište, a to se pitanje smatra jednim od najspornijih u pregovorima o sastavljanju koalicijske vlade, objavio je u srijedu dnevnik Bild. Pozivajući se na koalicijske krugove Bild piše, no to nije službeno potvrđeno, da je SPD odustao od zahtjeva da se ukine opća zabrana dovođenja članova obitelji izbjeglica koje u Njemačkoj borave na određeno vrijeme. Zauzvrat bi spajanje obitelji bilo moguće ondje gdje se dovođenje članova obitelji smatra nužnim. Takvi su, primjerice,  slučajevi maloljetnih izbjeglica koji su bez pratnje došli u Njemačku, a sada žele da im se pridruži obitelj.  Radi se o 40.000 osoba koje bi na taj način mogle dobiti privremenu boravišnu vizu. Njemačku od izbora krajem rujna vodi tehnička vlada, a više političara vjeruje da bi nova vlada mogla biti oformljena do ovogodišnjeg Uskrsa koji pada 1. travnja.


RIM - Čelnici sedam južnih europskih država sastat će se u Rimu u srijedu navečer kako bi razgovarali o pitanju koje predstavlja kamen spoticanja u Europskoj uniji - priljevom migranata iz ratom razrušenih i osiromašenih zemalja. Čelnici Francuske, Grčke, Italije, Portugala, Španjolske, Malte i Cipra održat će kratki sastanak u talijanskoj prijestolnici u 19 sati nakon čega će slijediti zajednička tiskovna konferencija i radna večera. Bit će to četvrti sastanak 'južnih sedam' otkako je grčki premijer Aleksis Cipras pokrenuo tu inicijativu u rujnu 2016. Očekuje se da će na dnevnom redu biti budućnost eurozone, napori za poticanje rasta, zapošljavanja i ulaganja, kao i priprema za izbore za Europski parlament 2019. Međutim, s obzirom na prepune prihvatne centre na grčkim otocima te brodove nakrcane migrantima na putu za Španjolsku, vjeruje se da će najvažnija tema biti migranti.


LJUBLJANA - Slovenski oporbeni čelnik i bivši premijer Janez Janša izjavio je u utorak da je za pat-poziciju u kojoj se Slovenija našla zbog hrvatskoga stajališta o presudi arbitražnog suda o granici kriv Borut Pahor, sadašnji predsjednik države koji je 2009. godine u ime Slovenije potpisao arbitražni sporazum iz kojega je Hrvatska izišla zbog kontaminacije iz tog procesa. Janša je slovensku vladu vodio prije pobjede Pahorove koalicije na parlamentarnim izborima 2008. godine i tvrdi da je Pahor kao premijer pogriješio što nije nastojao na tome da Hrvatska ne može ući u Europsku uniju prije nego što arbitražni sud donese rješenje o graničnom sporu s Hrvatskom. Dodao je da u sadašnjoj "pat-poziciji" oko provođenja arbitražne presude svi u slovenskoj politici moraju zajedno razmisliti kako dalje te da je potreban "time out" suradnjom svih stranaka kako bi Slovenija iskoristila "manevarski prostor" koji još postoji jer je od Europske komisije nerealno očekivati posredovanje koje bi zadovoljilo slovenske interese o razgraničenju na kopnu i moru. Hrvatska politika u načelu je zadovoljna rješenjem iz arbitražne odluke, ali iz principa ne želi da se ono realizira kao odluka arbitraže nego kao osnova za bilateralni dogovor jer ne želi da se granični prijepori Hrvatske sa susjednima Srbijom, BiH i Crnom Gorom rješavaju po slovenskom modelu, odnosno ad-hoc arbitražom, naveo je Janša.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus