09:14, 20. Studeni 2017

aktualni komentar...

Srbija ne da njive strancima

Objavljeno: 27.08.2017 u 06:40
Pregledano 85 puta

Autor: Icom, Rfe
  Srbija ne da njive strancima

Beograd, 27. kolovoza 2017. (Icom, Rfe) - Skupština Srbije počela je 24. kolovoza raspravlati po hitnom postupku o Prijedlogu izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Prije toga je skupštinski odbor za poljoprivredu bez rasprave usvojio taj prijedlog.

Postojeći zakon ne dopušta strancima promet poljoprivrednim zemljištem, što je u neskladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je zemlja potpisala s Europskom unijom. Usvajanjem izmjena tog zakona međutim, ne će biti otklonjena zapreka, jer će i novi zakon, uz određene olakšice za državljane EU, i dalje kršiti SSP.


Prema Prijedlogu izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, državljani zemalja Europske unije moći će kupovati u Srbiji poljoprivredno zemljište koje je u privatnom vlasništvu samo ako su najmanje 10 godina stalno nastanjeni na području na kojem se zemljište nalazi, ako ga obrađuju najmanje tri godine i ako imaju potrebnu opremu i mehanizaciju. Ukoliko su ovi uvjeti ispunjeni, oni će moći kupiti najviše do dva hektara poljoprivrednog zemljišta.

Način da stranci zaobiđu ove zakonske uvjete je da kupe ili osnuju tvrtku u Srbiji, preko koje onda mogu kupovali zemljište.

Cijeli zakon odnosi se na fizičke osobe, ne i na pravne, što znači da strano preduzeće može u Srbiji kupiti domaću tvrtku ili gospodarstvo i tako stići do vlasništva nad zemljištem.

Uprkos tome što Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) predviđa da 1. rujna ove godine nastupi liberalizacija prometa poljoprivrednim zemljištem, Srbija će ovim zakonom prekršiti SSP jer će zapravo sprječiti potpunu tržišnu liberalizaciju zemljišnih nekretnina. Prijedlog zakona, međutim, obvezuje Srbiju da u iduće četiri godine postupno usklađuje svoje zakonodavstvo o stjecanju vlasništva nad nekretninama, kako bi izjednačila građane Srbije i građane EU, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

SSP je stupio na snagu g. 2013. i Srbiji je dao prelazno razdoblje od četiri godine da u ovom području uskladi svoje sa zakonodavstvom Evropske unije.

To prelazno razdoblje ističe 1. rujna, pa će se Prijedlog izmjena ovog zakona, koji je prije desetak dana upućen Skupštini Srbije morati usvojiti po hitnom postupku.

Ako predložene izmjene postanu i zakon, što će to zapravo značiti?


Predsjednik Europskog pokreta u Srbiji Mihailo Crnobrnja nema dvojbe:

„Usvajanjem ovog zakona mi zapravo kršimo već postignuti dogovor s Europskom unijom u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.“

Poznato je da je SSP međunarodnI sporazum i da je to prvi ugovor između Srbije i EU.

Stoga Crnobrnja smatra da za Srbiju ne bi bilo dobro narušiti taj ugovor koji je ratificiran u svim članicama EU, kao i u parlamentu Srbije.

„Ne bi bilo dobro jer bismo time Europskoj uniji pokazali nekoliko stvari: nedovoljnu zainteresiranost, nedovoljnu ozbiljnost i da koristimo svaku priliku da nešto izmamimo za unutarnjo-političke potrebe. Ovo o čemu se govori u sklopu prijedloga tog novog zakona stvarno je povratak na tezu – hajde da sačuvamo naš teritorij, hajde da sačuvamo našu zemlju – a to je unutarnjopolitičke prirode“, ocjenjuje Crnobrnja.

Kako će na ovakav zakon, ako se usvoji, reagirati Bruselj?

Zoran Sretić, suradnik beogradskog Centra za europske politike, kaže da Europska komisija može reagirati na dva načina.

„Europska unija mogla bi politički pristupiti tom problemu. To znači da bi mogla ublažiti pristup i reći – Ok, u okviru pregovora o pristupanju mi ćemo vam ostaviti vrijeme da to zakonodavno sredite do zatvaranja Poglavlja 4 o slobodi kretanja kapitala“.

Budući da se donošenjem ovog zakona otvara sukob između srpskog zakonodavstva i međunarodnog ugovora koji je Srbija zaključila s EU, to jest Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Sretić ukazuje na to što bi fizičke i pravne osobe iz EU mogle poduzeti:

„One, recimo, mogu odmah pokrenuti postupke pred nacionalnim sudom. Ukoliko se organ pozove na domaći zakon, one se mogu pozvati na SSP kao jači pravni izvor i na taj način pokušati oboriti neku pojedinačnu odluku“, kaže Sretić.

„Po našem Ustavu ratificirani međunarodni ugovori mogu se izravno primenjivati i nacionalno zakonodavstvo mora s njima biti u skladu“.

A to ne će biti slučaj nakon usvajanja novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji će narušiti SSP, pa time i Ustav Srbije.

Može li ovakva izmjena zakona usporiti Srbiju u pregovorima sa Europskom unijom?

Sretić obrazlaže da Srbija nije dobro postupila zato što nije najavila Bruselju da će tražiti novo prelazno razdoblje za prilagođavanje svog zakonodavstva o prometu poljoprivrednim zemljištem s propisima EU. Da je to učinila, možda Europska komisija ne bi pokretala to pitanje pred tijelima SSP-a. Umjesto toga, kaže, vlast u Beogradu izabrala je pogrješan pristup jer donosi zakon kojim krši SSP. A poštovanje SSP može biti jedan od kriterijuma na osnovi kojih Europska komisija procenjuje je li država spremna za pristup Europskoj uniji.

„Europska komisija je preporučila otvaranje Poglavlja 4, imajući u vidu da će Srbija liberalizirati tržište poljoprivrednog zemljišta do 1. rujna ove godine, a ispada da ćemo sad, ipak, imati drukčiju situaciju, pa će se postaviti pitanje vjerodostojnosti Srbije. Dakle, niste najavili da vam je to problem, naprotiv – rekli ste nešto suprotno u skrining fazi pregovora, prihvatili ste da ćete poštovati SSP, a sada kada ističe prelazno razdoblje iz SSP-a vi radite stvar koja nije u skladu s tim. Dakle, ova mjera se može odraziti na tempo otvaranja Poglavlja 4 i njegovog zatvaranja“, objašnjava Sretić.

S obzirom na činjenicu da su mnogi u Srbiji protiv liberalizacije prometa poljoprivrednim zemljištem i da često upućuju da su, recimo, Mađarska i Poljska nakon ulaska u EU zabranile strancima vlasništvo nad zemljištem na nekoliko godina, Zoran Sretić kaže da to, ako zatraži, može dobiti i Srbija, ali tek kad potpiše Sporazum o pristupanju EU. Do tada bi trebala poštovati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus