20:40, 14. Prosinac 2017

aktualni komentar...

Ograde i bodljikava žica spašavaju EU

Objavljeno: 18.09.2016 u 01:51
Pregledano 273 puta

Autor: Icom, internet
 Ograde i bodljikava žica spašavaju EU
Useljenici na beogradskim ulicama

Zagreb, 18. rujna 2016. (Icom, internet) - Od početnog hvaljenja Srbije što ne podiže ograde i potiče pozitivan odnos prema useljenicima došlo se do točke u kojoj beogradski dužnosnici počinju razmišljati o zaprekama i ogradama kako bi smanjili broj useljenika koji ulaze u Srbiju.

Sve se više osjeća napetost kod srpskih dužnosnika s obzirom da je Mađarska podigla zid a i Hrvatska je donekle ojačala svoje granice. Sada, ljudi koji ulaze u Srbiju, sve teže iz nje izlaze, pa je opravdana bojazan da bi Srbija mogla postati zemlja u kojoj će useljenici ostati uklješteni.

Dodatna otežavajuća okolnost je vjerojatnost da će Mađarska, koja Srbiju smatra sigurnom trećom zemljom, tim ljudima, po ubrzanom postupku odbaciti zahtev za azil i na neslužbeni način ih vratiti, da li tijekom noći, ili tijekom dana, natrag u Srbiju, to jest natrag u među-granični prostor, gdje su nikli divlji kampovi, u kojima se sada nalazi oko 250 ljudi.

Broj useljenika koji svakodnevno ulaze u Srbiju je stalan a broj ljudi koji izlazi iz Srbije je nekih tridesetak koje Mađari prime tijekom dana. Od toga, dobar dio njih biva vraćen u službenom postupku, bez ikakve suradnje sa srpskim organima vlasti. Određeni broj ljudi uspije uz pomoć krijumčara napustiti zemlju.

Prema ocijeni dužnosnika Srbija najviše može primiti 6.000 ljudi a sadašnjih 4.900 koji se nalaze u zemlji približava se tom broju. Kako vrijeme bude prolazilo, vjerojatno će ovaj broj rasti. To jesu opravdani strahovi.
 
Prema podatcima UNHCR-a, koji su prilično točni u Preševu se danas nalazi oko 7000 ljudi, oko 1.600 ljudi boravi na zapadnoj granici Srbije s Hrvatskom, u kampu Hrnjači, nekada boravi na ulicama Beograda i oko 1.000 ljudi, u pograničnom dijelu kod Horgoša i Kelebije ima nekoliko stotina ljudi. Ukupno, oko 5.000 ljudi.

Proteklih nekoliko mjeseci najveći broj ljudi u Srbiju ulazi iz Bugarske. Jedan od razloga tome je što Makedonci mnogo bolje čuvaju svoju granicu prema Grčkoj. Makedonci su obeshrabrili ljude da koriste tu rutu zbog čega i jest pokrenuto pitanje njihove odgovornosti pred Europskim sudom za ljudska prava. Bugarska je trenutačno jedna od vodećih zemalja iz koje najveći broj ulazi u Srbiju. To je trend koji postupno raste u proteklih nekoliko mjeseci. Pretežno se radi o ljudima koji dolaze iz Afganistana.

Ministar Aleksandar Vulin, koji je u Vladi zadužen za pitanja useljenika, rekao da su ograde možda jedno od rešenja da se smanji broj nezakonitih useljenika.

Ograde su za sada drastično smanjile broj izbjeglica. To je očito nakon sporazuma s Turskom. čim je ojačana granica između Turske i Grčke primjetno se smanjio broj izbjeglica. Kada se tome doda svaka slijedeća zapreka, svaki slijedeći postupak na koji mogu naići, na primjer od bugarske policije ili mjesnog stanovništva, ili od makedonske policije, jasno je da su sve te zemlje na zapadno balkanskoj ruti poduzele određene mjere koje obeshrabruju ljude da se upute u EU.

Dodatno ljude obeshrabruje što su i Njemačka, skandinavske zemlje i zemlje Beneluxa, koje su do sada prihvaćale useljenike došle u položaj da više ne mogu namiriti na isti način potrebe svih ljudi koji dolaze.

Mađarski predsjednik vlade Viktor Orban, obilazeći s bugarskim kolegom Bojkom Borisovom ogradu s bodljikavom žicom u bugarskom selu Lesovo, izjavio je da će budućnost Europske unije biti odlučena na granici Bugarske s Turskom, a ne u Brusselsu.

Čini se da je Orban u startu bio najiskreniji, kada je rekao da će odmah podići zid. I Bugarska je razvukla bodljikavu žicu na granici s Turskom, mnogo prije mađarskog zida.
 
Politika Mađarske i politika ograda i žica postupno se širi među državama članicama EU. I to ne samo među državama članicama, već to kao primjer uzimaju i druge zemlje, koje su u postupku europskih integracija, koje su u postupku prijama za članstvo u EU.






















← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus