15:13, 17. Prosinac 2017

aktualni komentar...

Daniel Serwer: Uporaba ruskog veta suprotna Vučićevoj proeuropskoj poruci

Objavljeno: 19.07.2015 u 10:31
Pregledano 452 puta

Autor: Icom, Rfe
 Daniel Serwer: Uporaba ruskog veta suprotna Vučićevoj proeuropskoj poruci
Daniel Serwer

Zagreb, 19. srpnja 2015. (Icom, Rfe) - "Uporaba ruskog veta u Vijeću sigurnosti UN na britansku rezoluciju o Srebrenici nije sukladna vrlo jasnoj proeuropskoj poruci koju je premijer Vučić poslao kad je nedavno bio u Washingtonu" , ocenjuje u interviewu za RFE Daniel Serwer, profesor i stručnjak za Balkan s washingtonskog Johns Hopkins instituta.

"Da bi se odnosi između Srbije i Bosne i Hercegovine mogli olakšati, tijekom posjeta Predsjedništva BIH Beogradu premijer Vučić bi trebao vrlo jasno reći da je sugovornik Beograda Sarajevo i da bi i bosanski Srbi trebali gledati na Sarajevo kao na svoj glavni grad", poručuje Serwer.

Svima je, dodaje on, stalo da vide zamah kad je u pitanju europski put zemalja Zapadnog Balkana jer svi i te kako dobro znamo da kad balkanski bicikl ne ide napred, on obično padne. Intrview postaje Radio Free Europe:


RFE: Gospodine Serwer, pomoćnica američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Victoria Nuland tijekom susreta u Beogardu s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem izjavila je da Sjedinjene države podupiru europski put Srbije i da će pomoći Srbiji da osigura energetsku sigurnost. Što zapravo konkretno znači da Sjedinjene države podupiru Srbiju?
 

Serwer: Sjedinjene države odavno podržavaju snažniju i veću Europsku uniju, tako da je u tom smislu potpora putu Srbije u EU zaista nešto najprirodnije. Što to u ovom trenutku konkretno znači ne bih znao, ali mogu reći ovo: trenutačno ništa ne može zamijeniti obveze koje Srbija mora ispuniti kako bi tehnički bila spremna za članstvo u EU; ona naprosto mora proći put pregovora o svih 35 poglavlja. Tek na kraju tog postupka dolazi na dnevni red pitanje hoće li joj se otvoriti i politički ulaz u europski klub ili ne će. Kao što smo svi toga svijesni, postoji mnogo otpora unutar same Europske unije njenom daljnjem širenju, mnogo je, dakle, trenutačno političkih zapreka tome. Mislim da bi baš tu Sjednjene države mogle pomoći, osobito na kraju tog procesa  -  dakle, u dijelu kada će ulaz u EU biti ne tehničko nego političko pitanje.


RFE: Da, ali dok Srbija dođe do samog praga Europske unije, načekati ćemo se.


Serwer: Pa,ja bih rekao – nemojte čekati, pripremajte se. Pripreme su, kao što sam rekao, vrlo važne i za njih nema obilaznice.


RFE: Vučić je rekao da namjerava nastaviti razgovor s Prištinom. Što je najvažnije u ovoj rundi razgovora iz vidokruga Washingtona?
 

Serwer: Najveći izazov iz kuta Washingtona je da se pronađe odgovarajući način za osnivanje Zajednice srpskih općina na Kosovu. Istovremeno je očito da u Prištini ternutačno imaju druge prioritete, kao što je uspostava Specijalnog suda za ratne zločine, tako da su malo usporili rješavanje tog pitanja. Iako su to sve očekivane teškoće primjene, Washington će, kako bi se sve to ubrzalo, sasvim sigurno izvršiti pritisak i na Prištinu i na Beograd


RFE: Kad je u pitanju uspostava Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu, Washington je 1.kolovoza postavio kao krajnji rok za usvajanje zakonskih propisa za taj sud. Je li taj rok realan?
 

Serwer: Pa,jedino što stoji na putu uspostavi tog suda je postizanje dvotrećinske većine u kosovskom parlamentu a to se može dogoditi već sutra ako se ta većina postigne


RFE: Vrši li Washington pritisak na Prištinu kako bi se Sud uspostavio?


Serwer: O da, Washington vrši i te kakav pritisak i Prištini je to jasno. Međutim, nije to baš lako, kao što nije lako ni kada se Srbija suočava sa slučajevima procesuiranja ratnih zločina.


RFE: Ima li američkih pristisaka na Srbiju kad je reč o uspostavi Zajednice srpskih opština?


Serwer: Ne bih rekao da je ‘pritisak’ prava riječ; radi se prije svega o tome da se dođe do prihvatljive formule; da se usklade interesi Prištine koja ne želi da ta zajednica bude temelj za nastajanje nove Republike Srpske, koja bi bila izvan središnje vlade, s interesima i potrebama Srba da sami upravljaju u mnogim područjima svojih lokalnih zajednica, ali unutar ustavnog okvira Kosova.


RFE: Njemačka premijerka Angela Merkel prilikom nedavnog posjeta Beogradu uglavnom je hvalila postignute reforme. Naglasila je, razumije se, i ona da je neophodan dalji napredak u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ali nije postavila nikakve nove uvjete. U tom smislu, vjerujete li da će EU ove godine Srbiji otvoriti prvo poglavlje, poglavlje 35?


Serwer: Ja se svakako tome nadam. Iz američkog kuta gledanja – što brže se ide naprijed, to bolje. Ono što mi želimo vidjeti je zamah na putu prema EU, ne samo za Srbiju nego i za druge zemlje – za Makedoniju, za Kosovo i za Bosnu. Znate, mi smo svi svijesni da kada balkanski bicikl ne ide naprijed, on obično padne.


RFE: Srbija se, kao što je poznato, žestoko suprotstavila britanskom prijedlogu rezolucije o Srebrenici, a predsjednik Nikolić je tražio od Rusije da stavi veto na nju, što je ona i učinila. Mislite li da će se taj potez Srbiji vratiti kao bumerang?


Serwer: Pa, već jeste u izvjesnom smislu. Ja ni na koji način ne želim opravdati ono što se dogodilo u Potočarima, ali jasno je da premijer Vučić, čiji je dolazak na komemoraciju u Srebrenicu imao poruku pomirenja, nije naišao na prijam kakav je očekivao, a dio razloga za to je i veto na rezoluciju u Vijeću sigurnosti.

Iz američkog kuta gledanja zapravo zbunjuje razlog zbog kojeg je Beograd tražio ruski veto, ako se zna da su dva međunarodna suda – Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i Međunarodni sud pravde  - ono što se dogodilo u Srebrenici ocijenili kao genocid. U tom smislu nije nam jasno što se dobilo tim otporom prema riječi ‘genocid’. Mi razumijemo da je to vrlo osjetljivo pitanje s obzirom na srpsku povijest i s obzirom na zločine počinjene nad Srbima, ali Miloševićev režim je odgovoran za ono što se dogodilo u Srebrenici, a ne oni koji su danas na vlasti. Usprkos tome što je Vučić bio dio Miloševićevog režima, on je danas očito napravio drukčiji politički izbor i mislim da se to mora uzeti u obzir. Ali,to bi se istinski moglo poštovati ako bi prihvatio da se u Srebrenici dogodio genocid.


RFE: Vučić je otišao u Potočare i bio meta nesretnog slučaja. Mislite li da je bilo primjerenije da nije otišao u Srebrenicu?


Serwer: Mislim da je trebalo pretpostaviti da ne će naići na pljesak poslije veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Znate, uporaba ruskog veta u Vijeću sigurnosti UN na britansku rezoluciju o Srebrenici nekako nije sukladna s vrlo jasnom proeuropskom porukom koju je premijer Vučić poslao kad je nedavno bio u Washingtonu. U biti, mislim da je dobro što je otišao u Potočare, ali bilo bi mnogo bolje da je ne samo otišao nego i izgovorio riječ ‘genocid’.


RFE: Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije sada su pod velikom napetošću. Što Srbija treba učiniti da olakša te odnose? Predsjedništvo BIH prihvatilo je Vučićev poziv i uskoro dolazi u posjet Beogradu, ali – može li ova vlada još nešto učiniti za olakšanje odnosa?


Serwer: Vrlo je teško olakšati odnose između Beograda i Sarajeva zato jer je BIH podijeljena. Međutim, po mojem mišljenju, tijekom posjeta Predsjedništva BIH premijer Vučić bi svima njima trebao vrlo jasno poručiti da je Sarajevo sugovornik Beograda i da bi i bosanski Srbi trebali gledati na Sarajevo kao na svoj glavni grad, a na središnju vladu kao na autoritet koji će pregovarati o članstvu BiH u Europskoj uniji.

To je nešto što je Hrvatska odbijala učiniti neposredno nakon rata, ali konačno je to predsjednik Mesić učinio. Na izvanrednu podršku u Washingtonu i Brusselsu naišla je, naime, poruka koju je on tada poslao bosanskim Hrvatima da trebaju prihvatiti Sarajevo kao svoj glavni grad. To je vrsta poruke koju bi i Vučić trebao poslati; da želi da sugovornik  Beogradu bude Sarajevo i da bosanskim Srbima glavni grad bude Sarajevo.


RFE: Na YouTubu se pojavio islamistički video u kojem članovi Islamske države poručuju na bhs jezicima da će osvojiti Srbiju, Bosnu, Makedoniju, Hrvatsku, Crnu Goru, Kosovo. Srbiju označavaju kao središte Balkana koje prvo treba zauzeti. Na kraju video klipa prijeti se i Sjedinjenim državama. Što mislite, što to mlade ljude s ovih prostora tjera da se pridruže Islamskoj državi?


Serwer: Ja bih u tom smislu istaknuo dvije stvari. Prva je da to nije ništa neobično; imamo mlade ljude i u Sjedinjenim američkim državama koji su indoktrinirani da se bore za Islamsku državu. Naša policija, FBI i obavještajne službe svijesni su toga i, kao što je poznato, uhićuju takve osobe s vremena na vrijeme. S jedne strane, dakle, to nije ništa nepoznato. S druge strane, povijest Balkana, osobito povijest muslimana na Balkanu koji su znatno trpjeli u ratovima u Bosni i na Kosovu, može biti izvor dodatne motivacije za pridobivanje ljudi za Islamsku državu, ali ja nisam vidio nikakve statističke podatke koji bi me uvjerili da su balkanski muslimani skloniji pridruživanju ISIS-u nego muslimani iz drugih dijelova svijeta. Naprotiv, mislim da postoje razlozi za vjerovanje da su oni manje skloni ekstremizmu u odnosu na druge muslimane. Dakle, ove i slične prijetnje zahtijevaju pažljivu analizu i sustavno praćenje od sigurnosnih službi u svakoj od balkanskih zemalja, a zahtijevaju, razumije se, i njihovu aktivnu suradnju. Ali, da se uozbiljimo – da će Islamska država preuzeti Srbiju, to, se ipak, ne može shvatiti ozbiljno, to je puka retorička prijetnja i ništa više od toga


RFE: Kakvo stajalište imate o tome kako je razriješena grčka kriza, o ishodu pregovora između eurozone i Grčke?


Serwer: Mislim da ono što Grčka nikad nije razumjela je da briga kancelarke Angele Merkel nije bila samo Grčka. Njena glavna briga je zapravo bio euro i Europska unija kao cjelina. U tom smislu, da je popustila grčkim zahtijevima, slična očekivanja od nje bi se širila kao zaraza na Portugal, Španjolsku, Italiju, a takav razvoj ona, naravno, nije željela. Nije željela zato što bi takvom krizom bilo mnogo teže upravljati i što bi ona bila mnogo skuplja nego grčki bankrot. U tom smislu, ona je odlučila žrtvovati Grčku radi stabilnosti eura i jedinstva ostatka Europske unije. Ne očekujem, naravno, da Grci imaju razumijevanja za to, ali mora se reći da je bit čitave priče bio euro, odnosno, Europska unija, a ne Grčka. Grci su, dakle, loše procijenili što treba učiniti da zadovolje Merkelovu i to ih je ekstremno skupo stajalo; zato što su bili na putu da olakšaju teret svog duga prije nego što je Siriza došla na vlast, a sada kada su napustili taj put bit će izuzetno teško da se na njega vrate.


RFE: Ali, gledano dugoročnije, mislite li da bi poslije svega stabilnost eura, pa i samog projekta EU, ipak, mogla biti poljuljana, s obzirom da ovo vjerojatno nije kraj krize?


Serwer: Da, mislim da bi se to moglo dogoditi, svakako, i to je ono što je Merkel pokušala izbjeći. Na kraju, rješenje svega ovoga nije samo da se riješi Grčka, već da se pokrene rast privrede u Europskoj uniji. Izostanak ekonomskog rasta nije samo poguban po Grčku nego i po mnoge zemlje eurozone.


RSE: Da, ali mjere koje predlaže Merkel ne ostavljaju prostor za privredni rast?


Serwer: Da, to je točno, ali treba uočiti razliku: mjere koje su nametnute Grčkoj definitivno su stroge mjere štednje, ali Grčka predstavlja vrlo mali postotak europske ekonomije. Ono gdje je rast zaista potreban je ostatak Europske unije. Mario Dragi, šef Europske središnje banke, i drugi čine sve da snize kamatne stope, kako bi izvukli privredu Europske unije iz krize, ali to će potrajati. Uostalom, i Sjedinjenim državama je trebalo nekoliko godina da izađu iz recesije, pa će neko vrijeme za to trebati i Europskoj uniji.











← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus