00:13, 12. Prosinac 2017

aktualni komentar...

Bečki poticaj ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana

Objavljeno: 01.10.2016 u 11:28
Pregledano 283 puta

Autor: Icom, agencije
 Bečki poticaj ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana

Zagreb, 1. listopada 2016. (Icom, agencije) - Europska unija pokrenula je postupak konkretnog razvojnog povezivanja regije Zapadnog Balkana. No što poduzetnici „na terenu“ očekuju od ove inicijative?
    
Na rubu nedavno održane ministarske konferencije o Zapadnom Balkanu u Beču, gospodarske komore Hrvatske i Slovenije, te zapadnobalkanskih zemalja koje nisu članice Europske unije, izradile su i zajednički tzv. akcijski plan o usmjeravanju ekonomskog napretka čitave dotične regije. Dokument je ponio oznaku WB6, a u njegovu podnaslovu stoji zadaća „kreiranje lanca vrijednosti“, dakle teorijskih i radnih prvenstava.

No što bi to točnije značilo i kako će se na terenu razvijati prioriteti? Za odgovor smo se najprije obratili Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je sudjelovala na izradi bečkog plana. Njezin potpredsjednik za međunarodne poslove Želimiru Kramarić kaže: „Cilj je poticanje buduće čvršće suradnje kroz zajedničke regionalne aktivnosti i projekte iz strateških područja od iznimnog značenja za regiju, a koji će prinijeti povećanju ulaganja, rastu izvoza i poboljšanju strukovnog obrazovanja."



Zemlje regije su međusobno ovisne


Prvi korak u tom poslu, kako doznajemo, bit će poduzet uz pomoć Investicijskog foruma zapadnobalkanskih komora, već osnovanog u Beču. On će se usmjeriti na područja prometne i energetske infrastrukture te komunalne aktivnosti, zatim na poboljšanje poslovnog i ulagačkog okruženja s naglaskom na privatni odsjek, a kojem niti u razvoju na Zapadnom Balkanu vjerojatno ne će zasmetati činjenica da bi se prema ovom planu trebao strogo osloniti na javna sredstva iz EU-fondova.

Slijedit će međutim osnivanje Foruma komora za programiranje konkretnih zajedničkih projekata i Regionalne platforme za jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Podrobnije obavijesti i najave, kako nam je rekao Želimir Kramarić, bit će tek zatim poznate. Sljedeći sastanak komora održat će se u listopadu u Budvi, na crnogorskom primorju.

„Regija je međusobno ovisna i nadopunjujuća, čak i kad se to poriče“, mišljenja je ekonomski savjetnik Žarko Primorac iz Zagreba, koji je početkom devedesetih godina 20. stoljeća bio i ministar financija BiH. On stoga vjeruje da ima smisla odmah nastojati na unapređenju prometne i energetske infrastrukture regije.

„Treba uzeti u obzir riječne tokove i željeznice, dalekovode i plinovode“, kaže Primorac, „a uz visoki stupanj zajedništva. Teško je govoriti o npr. ekološkim standardima ako netko od susjeda gradi jeftine termoelektrane na ugljen, no u ovom planu ohrabrujuće djeluje potpora EU.“
default


Staviti naglasak na ekologiju

Konkretan je u iskazu bio i Đuro Horvat, upravitelj međimurskog metaloprerađivačkog poduzeća Tehnix koje bilježi značajne rezultate u zemljama regije svojim proizvodima kao što su postrojenja za zbrinjavanje komunalnog otpada, prečistači, preše i kontejneri. No on smatra da je već u okvirnom predstavljanju akcijskog plana trebalo staviti više naglaska na ekološke prioritete jer u regiji postoji znanje te industrijske i tehnološke mogućnosti za napore u obuzdavanju klimatskih promjena.

„Trenutačna globalna politika, od pape Franje i glavnog tajnika UN-a Ban Ki Moona do predsjednika SAD-a Baracka Obame, jasno upućuje na obvezu korištenja kvalitetne i održive tehnologije za razvoj eko-industrije“, rekao je Horvat, napominjući da su prioriteti u tome obrada voda biološkim postupkom i drugi industrijski procesi koji po njegovu mišljenju moraju biti iznimni brend regije i Europske unije, te obrada komunalnog otpada i njegova reciklaža do nove sirovine i eko-gnojiva. Poseban vid tiče se pritom dobivene energije o kojoj se, međutim, akcijski plan WB6 izražava prilično neodređeno.



Stabilizirati javni sektor


Zagrebačka tvrtka Biognost je vodeći regionalni proizvođač imunohematoloških i imunokromatografskih „in vitro“ dijagnostičkih proizvoda od kojih je 170 pod zaštićenim imenom. Njezin osnivač i upravitelj Ivan Marchiotti ističe da već činjenica jezičnog razumijevanja s partnerima i kupcima u regiji predstavlja značajnu poslovnu prednost, pa je Biognost osnovao i sestrinske firme u Beogradu i Sarajevu. „Država bi pak mogla pomoći na način da je bude – manje. Jer, primjerice, samo financiranje odgode plaćanja državnim bolnicama stoji nas izuzetno puno“, rekao je Marchiotti.

No problem javnog zdravstva je kudikamo složeniji pa i upravitelj Biognosta poziva države u regiji da javne ustanove općenito dovedu u red kako bi bile u stanju plaćati svoje potrebe, a to će možda biti lakše izvodljivo unutar regionalne suradnje i uz pomoć Unije. Marchiotti „u svakom slučaju“, podržava inicijativu koja je potekla s Konferencije o Zapadnom Balkanu.



Udruženi iskorak na šire tržište


Jedan od većih subjekata nesporno je Atlantic Grupa sa sjedištem u Zagrebu, a koja djeluje u proizvodnji i prodaji hrane i pića, s poznatim robama kao što su Argeta, Cedevita, Donat Mg, Multipower, itd. Atlantic Grupa ima svoje proizvodne pogone i u drugim zemljama regije, da spomenemo samo tvornicu delikatesnih namaza Argeta u Sarajevu. Treba pritom uzeti u obzir da samo u Bosnu i Hercegovinu plasira Hrvatska oko 400 milijuna eura hrane godišnje.



Zašto Balkanu okrenuti leđa?


Osnivač i većinski vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi već je i ranije govorio o potrebi udruženog iskoraka zapadnobalkanskih proizvođača na šire tržište.

„Regija jugoistočne Europe predstavlja tržišta na kojima smo jedan od vodećih gospodarskih subjekata. Tu ostvarujemo najveći dio prihoda i ona je nesporno važna u ukupnoj strategiji tvrtke“, glasi stajalište Atlantic Grupe. A kako iz tvrtke gledaju na konkretan plan WB6? „Iako u međunarodnim iskoracima primarno nastupamo u skladu s vlastitom strategijom, oslanjajući se na svoje kapacitete, podrška struktura u okruženju je dobrodošla. Ekonomija veličine pritom je samo jedan od razloga zašto bi dobro osmišljen okvir zajedničkog nastupa bio poželjan“, zaključili su u Atlanticu.



Temelji već postoje


„Nemoguće je već sad procijeniti koliko će biti upornosti u političkoj volji regije da se plan valjano provede, ali temelji već postoje u dosadašnjoj suradnji komora na brojnim projektima“, rekao je ekonomski savjetnik Žarko Primorac. Konačno, dodajmo još i neslužbenu – zapravo neizrečenu - informaciju da je čitav najširi okvir ovog projekta ustvari nastavak širenja utjecaja Europske unije na one balkanske zemlje koje još nisu njezine članice, a uz pomoć prvenstveno Hrvatske. No za nadati se je kako npr. najnoviji spor između Hrvatske i BiH oko trgovine mliječnim proizvodima ne će ugoziti ukupno poslovanje u dijelu regije.









← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus