00:11, 12. Prosinac 2017

aktualni komentar...

Balkan - nestabilni rub Europe

Objavljeno: 06.06.2017 u 02:54
Pregledano 135 puta

Autor: Icom
Balkan - nestabilni rub Europe

ZAGREB, 6. lipnja 2017. (Icom) - Narodi na Zapadnom Balkanu i dalje su posvađeni. Rusija, Turska i Arapski Emirati dolaze sa svojim naumima, produbljujući rovove i podržavajući razvoj autoritarnih režima. Šta će učiniti EU?

List "Tageszeitung" iz Berlina piše: "Ako se Europska unija raspadne, doći će do novog rata na Balkanu", upozorio je nedavno predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker.

Federica Mogherini, visoka povjerenica EU za vanjsku politiku izjavila je nešto slično.

Tijekom svog posjeta Kosovu, prije nešto više od mjesec dana, ministar vanjskih poslova Njemačke Sigmar Gabriel ponovio je obećanje EU da sve zemlje Zapadnog Balkana (zemlje bivše Jugoslavije i Albanija) mogu računati na ulazak u EU ako se budu pridržavali politike demokratskih reformi.

Ovo veliko obećanje dano je još g. 2003. Međutim, povlačenje SAD-a iz regije kao i kriza EU odrazile su se na brzinu proširenja EU. Trenutna kriza EU, koju je izazvao Brexit, potkopala je njenu privlačnost, ne samo kod političkih elita, nego i u očima balkanskih naroda. U Srbiji, koja pregovora s EU, privlačnost EU posebno blijedi. "Mi želimo Rusiju, a ne EU!",  povikali su zastupnici srbijanskog Parlamenta krajem ožujka, u trenutku kada je visoka predstavnica EU Federica Mogherini željela istaknuti napredak u postupku približavanja ove zemlje Europskoj uniji.

Ovi su nedostaci EU stvorili politički vakum, kojeg Turska i Rusija pokušavaju iskoristiti. Nakon promjene pravca u svojoj europskoj politici, do kojeg je došlo g. 2007., Vladimir Putin pojačano traži saveznike na Balkanu. Pri tome, važan oslonac ima u pravoslavnom stanovništvu, koje tradicionalno gaji simpatije prema Rusiji, kako u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, tako i u Bugarskoj i Grčkoj.

Rusija pokušava uspostaviti i ekonomsku ovisnost tog područja. Ne samo što je većina balkanskih država upućena na ruske plinovode - u Srbiji i BiH je naftna industrija u  ruskim rukama. Gazprom je u cijeloj regiji izgradio mrežu benzinskih crpki. Ruske banke kupuju lokalne tvrtke i banke, a Agrokor, velika hrvatska tvrtka, koja čini 15% domaćeg bruto proizvoda u rukama je ruskih bankara.


Bezobzirno uplitanje

Putin želi oslabiti daljnje povezivanje regije s NATO-om. To je naročito došlo do izražaja u Crnoj Gori, gdje Moskva, baš kao i ruski car g. 1914., želi iskoristiti crnogorske mediteranske luke za svoju flotu. Putin se bezobzirno upliće u politiku ove male zemlje. Rusija već godinama preko posrednika financira pokret koji je protiv ulaska Crne Gore u NATO. To barem tvrdi crnogorska vlada. Kada je ova pro-NATO usmjerena vlada pobijedila na referendumu u oktobru g. 2016., došlo je do pokušaja puča u koji je, po mišljenju zapadnih diplomata, bez obzira na svo opovrgavanje Moskve, bila umiješana Rusija.

Putin nudi i vojnu pomoć. Tako Srbiji treba biti isporučeno 29 MiG-ova i 73 tenka 30T, a ruska vojska je raspoređena na jugu Srbije na granici s Kosovom, dok su vojni i policijski savjetnici djelatni u Republici Srpskoj, srpskom entitetu Bosne i Hercegovine. U suštini, Putin se na Balkanu može igrati vatrom kad i kako hoće.

Turska je također postala politički djelatna u regiji. Predsjednik Erdogan je osigurao podršku muslimanima u BiH, Sandžaku, Kosovu, Makedoniji i Albaniji, a BiH nudi i vojnu podršku.

Njegovo viđenje obnove Osmanskog carstva je osvajačko, ali mu nedostaje ekonomska snaga.  Ipak, religiozno-autoritativni pravac turske politike vrlo je privlačan muslimanima u regiji. U očima Turaka, muslimanska područja na Balkanu su i dalje "turska zemlja". Turci u smislu utjecaja na autohtono muslimansko stanovništvo imaju i konkurenciju - u zemljama Perzijskog zaljeva i Saudijskoj Arabiji.

Ujedinjeni Arapski Emirati ulažu u goleme turističke projekte u Kantonu Sarajevo, Arapi privatno kupuju zemlju čak i u Srbiji i Hrvatskoj. U ovome svemu je vrlo značajan utjecaj predstavnika Arapskih Emirata koji nastoje uspostaviti fundamentalistički Islam, pokušavajući potisnuti otvoreni i snošljivi bosanski Islam, koji je na političkoj liniji suživota svih vjera i naroda.

Turska, zajedno sa zemljama Arapskih Emirata svojim novcem utječe i na političke stranke, kojima vladaju muslimani. Turske ustanove pokušavaju ući i u kulturu i obrazovanje. Njihovi diplomati utječu na Bošnjake da se turski jezik uvede kao prvi strani jezik u osnovnim školama. Turska i zemlje zaljeva potiču udaljavanje Bošnjaka od drugih naroda. Dok islamske vodeće sile pokušavaju pridobiti muslimanske elite na svoju stranu, europski utjecaj u mnogim državama dodatno slabi.













← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus