03:18, 22. Svibanj 2018

aktualni komentar...

Angela Merkel protiv Donalda Trumpa

Objavljeno: 26.01.2018 u 09:57
Pregledano 146 puta

Autor: Icom, redakcija

                                          Novinarska patka

 

Angela Merkel protiv Donalda Trumpa

Zagreb, 25. siječnja 2018. (Icom) - Pod naslovom "Zidovi ne pomažu, ne štite" mediji su prenijeli napad predsjednice njemačke vlade Angele Merkel na američkog predsjednika Donalda Trumpa u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu:

"Još od Rimskog carstva, od Kineskog zida, znamo da isključivanje i ograđivanje ne pomažu u zaštiti granica, poručila je Angela Merkel Donaldu Trumpu uoči njegovog dolaska u Davos."


Opaske


Pozivanje na povijest i tvrdnja da zidovi i ograđivanja ne pomažu i ne sprječavaju upade i osvajanja tuđeg teritorija, pravo je otkriće. Da su to ljudi znali u posljednjih desetak tisuća godina koliko bi samo uštedjeli. Svi oni zidovi kojima su bili opasani gradovi u Starom vijeku, zatim srednjevjekovni gradovi, od Carigrada pa nadalje, bili bi nepotrebni jer, po Angeli Merkel, ne štite i ne pomažu.

Je li moguće da su svi prije nje bili blesavi pa gradili skupe a nepotrebne zidove? A i danas su još mnogi skloni gradnji zidova. Evo nekih:


- Meksiko -  gradi zid duž svoje južne granice, kako bi onemogućio ulazak useljenika iz drugih srednjoameričkih zemalja, u prvom redu Kostarike, Hondurasa i Gvatemale.
 Obamina administracija je dala pomoć od 75 milijuna dolara za izgradnju zida na južnoj meksičkoj granici. Dakle, Meksiko gradi zid, Amerikanci plaćaju.

- Mađarska -  je postavila žičanu ogradu prema Srbiji i Hrvatskoj, nakon čega se je za preko devedeset posto smanjio upad nezakonitih useljenika na mađarski teritorij.

- Bocvana -  je podigla elektriziranu žičanu ogradu prema Zimbabveu kojoj je cilj sprječavanje ulaska ljudi.

- Pakistan - je godine 2005. objavio da će izgraditi 2400 kilometra dugu ogradu na granici s Afganistanom u svrhu obrane zemlje od islamskih pobunjenika i krijumčara     droge. Zid se još gradi, a bivši pakistanski predsjednik Pervez Musharraf predlagao je i da se granica minira.

- Bugarska -  je g. 2014. počela graditi 30 kilometara dugačku ogradu da zaustavi ulazak izbjeglica s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Ograda je dovršena u ljeto   2014.,   što je dovelo do pada nezakonitih ulazaka za sedam puta. Ohrabrena tim rezultatima, bugarska vlada najavila je potpuno žičano zatvaranje granice u duljini   od 130   kilometara.

- Estonija -  je g. 2015. najavila gradnju zapreka na granici s Rusijom. Razlog: zaustavljanje švercera i useljenika.

- Južna Koreja -  podigla je zapreke na granici sa svojim sjevernim susjedom kako bi spriječila mogući prodor vojske.

- Grčka -  Zamisao grčke vlade da sagradi zid na 13 kilometara dugom razgraničenju s Turskom potječe od g. 2010., kada je tim putem u Grčku ušlo preko 32 tisuće   useljenika.   Trenutno je ta granica glavni prolaz useljenicima s Bliskog istoka u EU.

- Indija - Od sredine devedesetih godina Indija je sagradila najduže granične zapreke. Niknule se prvo one prema Bangladešu i Burmi zbog krijumčarenja nezakonitih       useljenika i mogućeg upada islamskih terorista. Zadnja zapreka dignuta je prema pokrajini Kašmir radi sprječavanja prelaska ratobornih skupina.

- Sjeverna Irska - Belfast u Sjevernoj Irskoj dijeli sedam metara visok zid koji se sastoji od cigle, bodljikave žice, betona i mreže a zovu ga  "Linija mira" (Peace   line).   Zid ima prolaze za pješake i za promet, koji se zatvaraju noću. Prvi zid u Belfastu podignut je g. 1969. Od g. 1990. broj "Linija mira" je u Severnoj Irskoj   povećan s 18 na 48, ukupne dužine od 34 kilometara. Najviše ih je u Belfastu i Londonderiju.  

- Španjolska -  enklave u Africi Seuta i Melila ograđene su sa sa šest metara visokim ogradama.Visoka ograda također dijeli Španjolsku i Gibraltar, koji je pod     Britanskom upravom. Iako su Španjolska i Velika Britanija u Europskoj uniji, Gibraltar je izvan glasovite Schengenske linije.

- Brazil - je objavio da uspostavlja "virtuelni" zid, nadziran pomoću dronova i satelita, duž čitave svoje 15.000 km duge granice. U 2007. je najavio, a 2013. je počeo   rad na granici s Paragvajem i Bolivijom radi sprječavanja useljavanja i šverca ljudi, a zatim je iz istih razloga 2013. najavio učvršćivanje granice s Argentinom,     Kolumbijom, Francuskom Gvajanom, Gvajanom, Peruom, Surinamom, Urugvajem i Venezuelom.

- Izrael -  je postavio sofisticirane zapreke i zidove na granicama s Libanonom, Sirijom, Jordanom i pojasom Gaze, a sigurnosna ograda stoji i na granici s Egiptom.

- Kuvajt -  razmišlja o podizanju graničnih zapreka u demilitariziranoj zoni na granici s Irakom.

- Marokanski zid proteže se preko 2700 kilometara, uz područje Zapadne Sahare, a tvrdi se da služi obrani od pobunjenih skupina koje ne priznaju marokansku vlast na      pojedinim područjima.

- SAD -  Svoju 3141 km dugu granicu sa Meksikom s omalovažavanjem naziva "Tortilja zid". Do sredine devedesetih ta granica bila je praktično samo zamišljena linija   u   pjesku, a 1994. Clintonova administracija je radi sprječavanja krijumčarenja droge i oružja i nezakonitog useljavanja pokrenula "Operaciju Čuvar prolaza       (Gatekeeper)" u okviru koje je od g. 2006. 1126 km dugi dio granice zatvaran bodljikavom žicom, u zoni velikih gradova i četiri metra visokim metalnim zidovima,  kulama za osvetljavanje, čeličnim zaprekama i zaprekama za vozila. Granica je osigurana i video i infracrvenim kamerama, uređajima za noćno promatranje, senzorima      pokreta, toplotnim senzorima u tlu. Uz to, granicu SAD s Meksikom čuva oko 21.400 policajaca i 18.500 pripadnika granične službe. Amerikanci su, inače, imali "svoj     zid" i u vrijeme Berlinskog zida. Između 1959. i 1964. izgradili su ogradu radi teritorijalnog osiguranja svojih baza u južnom dijelu Kube.

- Rusija - Elektronsko-sigurnosna barijera postavljena je na granicama Rusije s Norveškom, Finskom, Kinom, Mongolijom i Sjevernom Korejom, a razmišlja se o postavljanju ograde na unutardržavnoj granici prema Čečeniji zbog borbe s terorizmom.

- Saudijska Arabija - Saudijci su počeli graditi zaštitnu ogradu na granici s Jemenom, radi sprječavanja nezakonitog prometa ljudi i robe, a na granici dugoj 900   kilometara s Irakom gradit će se zid.

- Južnoafrička Republika - Sigurnosna ograda spojena na struju između JAR i Mozambika stoji od g. 1975., od vremena mozambičke revolucije.

- Tajland -  namjerava podići zid na granici s malezijom kako bi spriječio prodor islamskih militarista iz te zemlje.

- Ukrajina - Nakon što je buknuo rusko-ukrajinski sukob proteklih godina, ukrajinski premijer najavio je projekt „Zaštitni zid“. Zid na granici s Rusijom trebao bi     biti izgrađen do 2018.

- Ujedinjeni Arapski Emirati - podigli su zid na granici s Omanom zbog zaustavljanja prolaza nezakonitih useljenika, droge i terorista u zemlju.

- Uzbekistan -  Žičana ograda na granici s Kirgistanom podignuta je 1999., nakon bombaškog napada u Taškentu, glavnom gradu Uzbekistana, za što su okrivljeni       islamistički teroristi iz Kirgistana.

- Belize - Belize planira podignuti ogradu prema Gvatemali zbog neriješenih teritorijalnih pitanja i nezakonitih useljenika.

- Kostarika - namjerava podići ogradu prema Nikaragvi, a razlog su nezakoniti useljenici.

- Alžir - je radi sprečavanja useljavanja te iz sigurnosnih razloga od 1954. do 1962. izgradio zapreke na granici prema Maroku, 2015. je tu granicu dodatno ojačao   zatvorio granicu prema Libiji.

- Maroko -  je 2015. gradio zapreke na granici s Alžirom, a u Zapadnoj Sahari 1980, 1982. i 1987. iz sigurnosnih razloga 2700 kilometara dugačak pješčani zid koji se na   arapskom jeziku zove "Berm", a koji je učvršćen kamenjem i osiguran bodljikavom žicom, rovovima i minama, uz koji patrolira vojska.

- Austrija -  je 2015. radi zaustavljanja izbjeglica najavila postavljanje ograde prema Sloveniji, a 2016. prema Italiji.

- Velika Britanija -  je g. 2015. radi zaustavljanja useljenika izgradila ogradu u Calaisu u Francuskoj, ispred koje     je nastao logor azilanata koji su naumili ići na   otok.

- Iran - je g. 2000. radi onemogućavanja švercera osigurao granicu s Afganistanom, 2011. s Pakistanom zbog sigurnosti, šverca i trgovine ljudima, 2015. s Irakom zbog   useljenika i sigurnosti, a s Turskom g. 2014.

- Kina -  je od 2006. do 2012. izgradila ogradu prema Severnoj Koreji.

- Cipar - na dva dijela dijeli 180 kilometara duga "Zelena linija", koja se sastoji od zidanih dijelova, bodljikave žice, ograda, krhotina i promatračnica. Granica     prolazi kroz sredinu zajedničkog glavnog grada Nikozije, koji je podijeljeni grad, kao nekada Berlin.

- Letonija -  je g. 2015. najavila izgradnju granične ograde prema Rusiji, pozivajući se na sigurnosne razloge.

- Litva -  gradi ogradu prema Rusiji.

- Malezija -  je 2015. najavila izgradnju ograde prema Brunejima, Indoneziji i Tajlandu, pozivajući se na borbu protiv trgovine ljudima i šverca.

- Slovenija -  je 2015. postavila žičanu ogradu prema Hrvatskoj.

- Tunis -  je g. 2015. postavio ogradu na granici prema Libiji iz sigurnosnih razloga i radi sprječavanja useljavanja.

- Sjevernu od Južne Koreje -  dijeli dva kilometra široka "demilitarizirana zona" u koju je ulaz zabranjen. Preko 248 kilometara duga ograda, osigurana bodljikavom   žicom, karaulama, reflektorima, minama, utvrđenim rovovima i ogradama pod visokim naponom predstavlja dodatne zapreke. Ovako utvrđena granica postavljena je jer je   između 1950. i 1953. godine skoro četiri milijuna ljudi poginulo u Korejskom ratu.

- Švedska -  ima žičani zid da bi sprječila useljenike koji iz Danske vlakom preko Orenburškog mosta ulaze u Malme. Napravljena je žičana ograda na željezničkoj   postaji kastrup u Kopenhagenu.

- Turska - je g. 2015. gradila ogradu na granici prema Siriji prije nego što je vojskom upala u granični pojas sirijskog teritorija.

Iz ovog pregleda se vidi da zidovi nipošto nisu ostavština prošlosti te da je, s obzirom na "dobrosusjedske" odnose među državama, puka utopija globalistička zamisao o jedinstvenoj svjetskoj državi.

Također se vidi misaoni domet predsjednice njemačke vlade, koja se usuđuje napadati američkog predsjednika, koji je od nje nemjerljivo bogatiji, a što se tiče migrantske politike sto puta pametniji.

A Hrvatska, gdje je u toj priči Hrvatska? Njena bijeda očituje se u tome da se, usprkos svim navedenim primjerima, ne usuđuje postaviti ogradu prema zemlji s kojom je još jučer ratovala, koja ju je opustošila.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus