09:43, 12. Studeni 2018

aktualni komentar...

Ivan Pahernik – Ne zaslužujemo ovaj lijepi planet

Objavljeno: 10.01.2018 u 03:56
Pregledano 271 puta

Autor: Branka Hlevnjak

Zagreb, 10. siječnja 2018. (Icom) - Mi nismo zaslužili ovaj lijepi planet naziv je izložbe Ivana Pahernika  koja se održava u Galeriji ULUPUH u Zagrebu, kojom se vrlo izravno i ogorčeno obraća javnosti.

Smeće koje gomilamo hiper produkcijom i objesnom potrošnjom pri čemu je ambalaža oblikovana da šarmira kupce (sa po pet suvišnih slojeva papira, vrećica, slikovitih i inih omota) bez da joj se sustavom samouništenja ili poticajne reciklaže  obuzda gomilanje na zemlji koja više nije u stanju apsorbirati goleme količine smeća koje svagdan rastu.

U rano proljeće prvo su se rascvijetali pupoljci Coca Cole, kaže Pahernik u svojim ironičnim haiku. To je ono doba prije nego li priroda prolista, a snijegovi se otope, kada od posvuda iz grmlja iskrne smeće, sitno i ono krupno, poput automobilskih olupina i bijele tehnike na kakve upozorava i fotograf Romeo Ibrišević i s organizacijom Zelene stope radi na tome da se ta naša civilizacijska sramota ukloni.

Oblikuje Pahernik vješto i grafički visoko kultivirano potok na kojem su umjesto prirodnih zapreka za slapove zahodske školjke. O tome je progovorio na razne načine i već o tome alarmira dugo, a ovog je časa vrlo aktualan skandal s Plitvičkim jezerima, tim biserom prirodne ljepote i gospodarstvenom „zlatnom guskom“ turizma. Fekalije koje teku niz veliki slap sad bi trebale na silu dobiti još jednog zagađivača čitav hotel koji bi bio izgrađen na krajnje neprimjerenom i neprikladnom mjestu! O tome bruje mediji, organiziraju se prosvjedi, o tome već dugo govori Pahernik likovnim sarkazmom.

Pahernik ismijava a time i proziva na javnu osudu činovničko ponašanje navodnih dušebrižnika o prirodi i životinjama. Dok ozakonjene stroge zabrane s visokim novčanim kaznama za branje proljetnog cvijeća, gljiva i kestenja, s druge strane nemilice se krče šume i taj se bogati šumski resurs stalno nastoji privatizirati. I dok se šumski plodovi obnavljaju svake godine u ciklusu rasta i umiranja, siječom i krčenjem šuma životinje gube staništa, a drveću pojedinačno, trebaju stoljeća za dosegnuti sadašnju visinu. Da zažmirimo pred ekološkom katastrofom civilizacija nuđa za uzvrat surogate, pokazuje Pahernik: umjetno sunce i osvježivače za zatvorene prostore s umjetnim mirisima borova i šuma.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus