06:57, 14. Prosinac 2017

aktualni komentar...

Mirovinski fondovi spašavaju propale tajkune, a budući umirovljenici kopat će po kontejnerima

Objavljeno: 28.06.2017 u 05:02
Pregledano 132 puta

Autor: Icom, Index
Mirovinski fondovi spašavaju propale tajkune, a budući umirovljenici kopat će po kontejnerima

Zagreb, 28. lipnja 2017. (Icom, Index) - Mirovinski fondovi svojim su ponašanjem prema Ivici Todoriću, odnosno ulaganjem u njegove financijske akrobacije, teško narušili povjerenje svojih članova.

No kako u svakom zlu ima barem zrnce dobroga, tako je i u ovom slučaju dobro da je (ne)rad mirovinskih fondova došao u središte pozornosti javnosti.

Kao što je već pisano, mirovinci su novcem svojih članova dokapitalizirali Ledo, kako bi Ledo vašim novcem mogao od Agrokora kupiti srpski Frikom, i crnogorski Ledo Podgorica. U toj operaciji Agrokor je dobio stotine milijuna kuna gotovine, a opet je sve ostalo pod njegovom kontrolom. Osim toga, mirovinci su Todoriću dopustili da Ledo jamči za čak 19 milijardi kuna zajmova koje je dobio Agrokor i tako izložili riziku novac svojih članova.


Ideja dobra - realizacija katastrofalna

Vratimo se sada na početak, u g. 2002., kada je krenula mirovinska reforma i uveden tzv. drugi stup.
Ideja za uvođenje drugog mirovinskog stupa, odnosno kapitalizirane štednje u osnovi je bila dobra. Loša demografska kretanja upućivala su na to da će se broj umirovljenika i radnika izjednačiti, što se na kraju i dogodilo. Naravno, ako imamo isključivo solidarni sustav, a za jednog umirovljenika od svoje plaće izdvaja jedan radnik, mirovine će biti bijedne.

Zbog toga se išlo na osnivanje drugog stupa, u koji bi radnik izdvajao dio novca iz plaće - 5 posto - koji bi bio isključivo njegova imovina, povjerena na upravljanje mirovinskim fondovima, koja bi kroz više desetljeća, osim uplatama, trebala rasti i od povrata na ulaganja, te osigurati da budući umirovljenik ne ovisi samo o solidarnosti budućih radnika, odnosno o njihovim uplatama u prvi stup.


Država odglumila mirovinsku reformu

Gdje je krenulo krivo? Država je preusmjeravanjem dijela uplata u drugi stup smanjila dotok novca u državni mirovinski fond. Državi je i dalje trebao novac, pa ga je kroz izdanja obveznica počela posuđivati od novonastalih mirovinskih fondova.

Novoosnovani mirovinski fondovi koji upravljaju drugim stupom, umjesto da novac ulože u kvalitetne vrijednosne papire – dionice ili obveznice uglednih tvrtka u zemlji, ali i inozemstvu, kako bi sačuvali i povećali imovinu svojih članova, počeli su kupovati obveznice Hrvatske i zapravo prosljeđivati novac državi.

Time smo, umjesto prave reforme mirovinskog sustava, dobili zapravo odglumljenu reformu, u kojoj se iz perspektive građana, članova mirovinskih fondova, odnosno budućih umirovljenika, malo toga promijenilo, osim što su banke dobile dobru priliku za zaradu kroz "upravljanje" tim fondovima.


Glavnina imovine u obveznicama koje spadaju u kategoriju "smeće"

Mirovinski fondovi trenutno raspolažu s oko 86 milijardi kuna, od čega je najveći dio uložen u državne obveznice. Najveći broj budućih umirovljenika novac drži u fondovima "kategorije B" koji imaju imovinu od 82 milijarde kuna, a čak 60 milijardi su u državnim obveznicama.

Znači, građani uplaćuju novac u fondove, oni ga prosljeđuju državi, i za to "upravljanje" naplaćuju milijunske naknade.

Osim što građani na neki način preko mirovinskih fondova posuđuju novac državi koji će na kraju kao porezni obveznici ti isti građani i vraćati, problem je i u rizičnosti tih ulaganja.

Zbog razmjerno visokog javnog duga i slabe ekonomije, hrvatske obveznice spadaju u kategoriju "smeća", nemaju investicijski rejting, tako da je glavnina novca za mirovine u drugom stupu zapravo vrlo rizično uložena.


Spašavanje propalih tajkuna

Nisu problem samo visokorizične državne obveznice, već i ostala "ulaganja". Kao što smo već spomenuli, novac članova mirovinskih fondova kroz dokapitalizaciju Leda koristio se za pomaganje propalom privatizacijskom tajkunu Todoriću, a sličnih primjera bilo je i ranije.

Tako su prije sedam godina mirovinski fondovi novcem svojih članova pokušali spasiti Nexe grupu. U tu su tvrtku, za koju je bilo jasno da je u teškim financijskim problemima, kupnjom obveznica ulupali ukupno 24 milijuna eura.

Slično su "ulagali" i u propali fond Quaestus Borislava Škegre, u koji su ubacili 100 milijuna kuna te u građevinsku tvrtku Ingra koja je završila u predstečajnoj nagodbi.

Ako mirovinski fondovi ne prestanu glumiti upravljanje imovinom, a zapravo se baviti financiranjem države i pomaganjem propalih tajkuna, buduće umirovljenike čeka vrlo neizvjesna budućnost i kopanje po kontejnerima.











← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus