20:06, 16. Prosinac 2017

aktualni komentar...

"Vezuv bi bio tek vatromet u usporedbi s ovim... "

Objavljeno: 08.07.2017 u 01:51
Pregledano 114 puta

Autor: Icom, agencije
 "Vezuv bi bio tek vatromet u usporedbi s ovim... "

Zagreb, 8. srpnja 2017. - Vulkan Etna na Siciliji je opet aktivan, a nedaleko prijeti i Vezuv. Ali i erupcija koja je uništila Pompeje bi bila tek novogodišnji vatromet ako se probudi neprimjetni, a zapravo najopasniji vulkan Europe kod Napulja.

Ma koliko se pisalo i znalo o glasovitim vulkanima na jugu Italije, do najopasnijeg - neki ga uvrštavaju čak u kategoriju "supervulkana" Europe - može se doći i javnim prijevozom. Jer, leži praktično u predgrađu Napulja.

To ne znači da to mnogi čine, jer se on ne zove uzalud Campi Flegrei - na starogrčkom bi to značilo "Goruća polja". Vlada buka kao u nekoj tvorničkoj hali, neprestance ključa, a nad tim poljem se vije smrdljiva para koja zaudara po pokvarenim jajima. Ali inače, čitavo područje je razmjerno ravno i nimalo ne izgleda toliko prijeteće kao Vezuv koji se uzdiže dvadesetak kilometara istočnije. No stručnjake zapravo manje brine Vezuv, koliko upravo ta smrdljiva polja. Jer s ovog mjesta bi mogla izbiti upravo nepojmljiva iznenadna propast.

Za usporedbu: mnogo toga se zna o izbijanju Vezuva godine 79. kada su uništeni Pompeji i Herculaneum. Geolozi su izračunali da je u toj erupciji izašlo oko četiri kubična kilometara stijenja i lave iz zemljine utrobe i uništilo sve živo oko sebe. Ali geolozi znaju da su i Campi Flegrei već jednom eksplodirali prije nešto manje od 40 tisuća godina. A u toj eksploziji nije izašlo četiri, nego 350 kubičnih kilometara lave i stijenja! Ostatci od te erupcije su nađeni i na obalama Crnog mora i srcu Rusije...


Tržnica izašla iz mora


Još u osamdesetima se vidjelo da se na Campi Flegrei nešto opasno događa. Tlo se u razmjerno kratkom razdoblju podiglo za gotovo dva metra i tu nije trebao neki stručnjak da bi se to vidjelo. Bolje rečeno, ne veći stručnjak od sedamdesetogodišnjeg napuljskog ribara Maria koji nam priča: ribari su se svojim brodicama nasukali na pijesak prije nego što su dospjeli na mjesto gdje su još do prije kojeg dana pristajali. Već odavno postoje dvije razine luke i tamo gdje su prije pristajali ozbiljni brodovi, sada stoje tek barkice. Iz mora su izašle čak i ruševine starorimske tržnice koje su stoljećima bile pod vodom - sada su oko nje kafići i restorani. Zemlja se neprestance tresla i stalno se osjećalo kako ispod površine "kuha", sjeća se i Marina koja je tada bila tek djevojčica.

Ali kao što je počelo, tako se u osamdesetima tlo primirilo. Zašto, to ne zna nitko. Takvo uzdizanje tla često je pokazatelj skore erupcije, objašnjava nam Thomas Walter, ali teškoća je što to nitko točno ne može znati.

Walter je njemački geolog i jedan je od mnogih koji proučavaju vulkane na jugu Italije. U opservatoriju Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju u Napulju čitavo je mnoštvo ekrana na kojima se neprestance promatra i mjeri sve što se događa s tamošnjim vulkanima. Mjeri se temperatura, pomaci, ispituju se plinovi... Ništa ne prolazi neopaženo, makar jedno pitanje uvijek ostaje otvoreno: kada će opet doći do erupcije

Ruševine Pompeja nam zorno pokazuju razornu moć vulkana. A svojedobna erupcija Flegrejskih polja bila je oko 90 puta snažnija od tadašnje erupcije Vezuva.


Hoće li ipak...


Walter nam kaže: "S vulkanima je kao s ljudima, trebate znati njihovu povijest da bi ga doista poznavali. Svaki vulkanski sustav je drukčiji i između Vezuva i Flegrejskih polja leže svjetovi." U osnovi, naravno da je to uvijek pomicanje zemljinih ploča između kojih onda prodre usijana lava. Nije ni sporno da je uzdizanje tla česti pokazatelj skore erupcije: pisano je kako je starorimska erupcija Vezuva također počela tako da su tadašnji građani prvo ostali bez vode. Jer, zemlja se uzdigla i prvo uništila rimski vodovod.

Ali kod Flegrejskih polja se još 1538. tlo uzdiglo i doista je uslijedila erupcija, doduše ne takva kao u pradavno doba, u osamdesetima pak nije bilo ništa. To je možda tada bila tek vodena para iz podzemnih jezera do kojih je doprla magma. Stručnjaci bi mogli potražiti odgovor bušenjem zemlje i mogli bi doći do nekih tri kilometra dubine. Ali tamošnje stanovništvo ne želi niti čuti da se tamo nešto buši: prevelik je strah da će se tako probuditi uspavano čudovište.

Jer ono zapravo ne spava: opet se razina zemlje podiže i već 2013. je stupanj opasnosti podignut na razinu "žute". "Znakovi su već uzbunjujući. Ali već je bilo uzdizanja bez erupcije kao u osamdesetima. A sada smo još daleko od onakvih pomicanja", kaže nam Walter. Talijanski geolog Roberto Isaia nije baš tog mišljenja: zapravo baš on se Flegrejskim poljima usuđuje prići daleko bliže nego brojni turisti koji sve to fotografiraju iz sigurne udaljenosti - i onda odlaze od "toga smrada".



"Bolje vam je da ne budete ovdje"


I okolno stanovništvo živi u nekakvoj čudnoj opuštenosti: tu su živjeli i njihovi očevi i očevi njihovih očeva. Ne će se valjda baš sada vulkan probuditi, barem ne dok su oni živi. Postoje planovi evakuacije, civilna zaštita uvijek iznova piše nove planove i nakon uzdizanja tla u osamdesetima je okolno stanovništvo doista evakuirano. Ali prolazili su dani, prolazili su tjedni pa su se i vratili i bez "službene" objave prestanka opasnosti.

Isaia također radi za Nacionalni vulkanološki centar i makar stalno obilazi Flegrejska polja, prilično je siguran da je to svakim danom sve opasnije. Zemlja sve češće podrhtava, pritisak raste: "Trend potpuno jasno pokazuje prema gore", kaže nam geolog. Ova "goruća polja" nisu nikakva apstraktna opasnost, opasnost je posve stvarna, upozorava nas Isaia i iz naprtnjače vadi satelitske fotografije. "Pogledajte, čitavi dijelovi Napulja su zapravo na vulkanu, čak i stadion SSC Napoli, San Paolo je na vulkanu, možete li si to zamisliti?"

Tristotinjak kilometara udaljena Etna na Siciliji je od početka godine također aktivna i to je zapravo isti geološki procjep litosfere

Mjerenja i opservacije vulkana u pravilu mogu dati razmjerno dobru prognozu, hoće li doći do erupcije. Ali ta prognoza nikad nije 100% sigurna. Jedini savjet koji nam talijanski geolog može dati što učiniti ako dođe do erupcije tog super-vulkana na Flegrejskim poljima jest: "Bolje bi Vam bilo da ne budete ovdje."

Ali gdje, koliko daleko od Napulja? Geolog sliježe ramenima. Tko zna? Ali za svaki slučaj, niti Australija se ne čini tako lošom idejom...














← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus