09:48, 17. Prosinac 2017

aktualni komentar...

Rusija protiv ulaska BiH u EU i NATO

Objavljeno: 13.11.2014 u 03:19
Pregledano 638 puta

Autor: Icom, Rfe
  Rusija protiv ulaska BiH u EU i NATO

Zagreb, 13. studenoga 2014. (Icom,Rfe) - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija u utorak je produžilo mandat za još godinu dana mirovnim snagama - EUFOR-u u Bosni i Hercegovini. Rusija je bila jedina zemlja od 15 članica Vijeća koja nije podržala ostanak ovih trupa, odbijajući da glasuje za Rezoluciju UN-a o Bosni i Hercegovini. Usvajanju Rezolucije prethodilo je Izvješće o stanju u BiH, koje redovno - svakih 6 mjeseci podnosi visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko.



Rusija je odbila podržati Rezoluciju UN o BiH, koja bi, prema stajalištu službene Moskve, BiH “gurnula prema integraciji u EU i NATO“.


Tijekom rasprave u Newyorku, na osnovi polugodišnjeg Izvješća o stanju u BiH, koje je podnio visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko, ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin (Vitaly Churkin) je izjavio:

„Ruska Federacija bila je prisiljena suzdržati se od glasovanja s obzirom da nisu uzete u obzir primjedbe koje smo iznijeli tijekom usuglašavanja. Suglasni smo da je nazočnost međunarodnih snaga u BiH bitna za provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma ali smo u isto vrijeme odlučno protiv toga da se ove snage koriste kao instrument za integraciju zemlje u EU i NATO“, rekao je Čurkin u Newyorku.

Diplomat i novinar Zlatko Dizdarević smatra da se stanje razvija u skladu s okolnostima, jer je Europska unija Bosnu i Hercegovinu ostavila kao prazan prostor, u koji sada ulaze Turska i Rusija.

“Rusija je, naravno, u sklopu svog ukupnog položaja, geopolitičkog i geostrateškog, procijenila da od Bosne i Hercegovine, odnosno dijela Bosne i Hercegovine, može praviti slabu točku u Europi i u NATO-u, i igra igru koja se, kako misle, i njima igra u Ukrajini. To se moglo očekivati, jer Rusija će, gdje god bude mogla, kako god bude mogla, pokazivati svoje lice te vrste, kao odgovor na ukupno stanje. BiH je, u međunarodnom kontekstu, ostavljena na ledini, i sasvim je očekivano da će u slobodni prostor koji je ostavila EU, ulaziti oni koji imaju ciljeve, strategiju, pamet, ili oni koji samo žele da odigraju svoju igru prema nekom trećem“, misli Dizdarević.

Stalni ruski predstavnik u UN-u Čurkin je također pozvao na što brže zatvaranje ureda visokog predstavnika i „prestanak vanjskog miješanja u unutarnje poslove BiH“. Ova su stajališta kontinuitet politike Rusije prema BiH, navodi glavni tajnik Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.

“Takvu politiku Rusije viđamo već dugi niz godina u Vijeću za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, kada se protivi odlukama ostalih članica ili ostaje suzdržana, tako da je loptica prebačena i na najvišu međunarodnu razinu, odnosno Vijeće sigurnosti UN-a. Svakako to nije dobro i naši bi političari trebali uputiti službeni diplomatski prosvjed prema stajalištima Ruske Federacije, koja jasno ističu – kako je neprihvatljivo da se Bosna i Hercegovina približava euroatlantskim integracijama, a kao što se zna, to je jedan od vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine. Stoga smatram da bi naši političari trebali iskazati nezadovoljstvo ovakvim stajalištima Ruske Federacije”, navodi Hadžović.



Pokazatelj polarizacije u svijetu


I za dugogodišnjeg novinara, te nekadašnjeg dopisnika iz Moskve Vlastimira Mijovića, nije iznenađenje to što je Rusija na jednoj a, ostale članice Vijeća sigurnosti na drugoj strani. Jasno je da Rusija ima svoj poseban cilj u BiH, kaže Mijović.

“Rusija bi voljela da se Bosna i Hercegovina što prije raspadne, zato i zagovaraju načelo da unutarnjim snagama, odnosno domaćim političkim snagama Bosna i Hercegovina dođe do stabilnosti, jer dobro znaju da je to nemoguće. Zašto to njima treba? Ne zato što je BiH toliko važna, nego zato što bi raspad Bosne i Hercegovine otvorio vrata prekrajanju granica i na drugim dijelovima Europe, što bi Rusiji jako dobro došlo – u slučaju Ukrajine, Moldavije, Gruzije itd. Važno je stoga da su druge velike sile ostale pri stajalištu da nam je potrebna i vojna i politička nazočnost. Oni se naizgled po stajalištima ne razlikuju od Rusije. I oni kažu da BiH domaćim snagama treba postići stabilnost, no, uz vojnu i političku nazočnost Zapada”, naglašava Mijović.

Aleksandar Trifunović, urednik portala“ Buka“ iz Banjaluke, naglašava da se „odgovor“ Rusije na Rezoluciju UN o BiH mogao očekivati, što je najavio i predsjednik RS Milorad Dodik, nakon povratka iz posjete Rusiji gdje je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

„Milorad Dodik je bio sasvim jasan jer je izjavio da će Rusija biti, veleposlanik Republike Srpske u svijetu što se tiče svih odluka koje bi mogle ugroziti integritet ili uopće interese RS i to je logična posljedica te vrste dogovora. Samo se postavlja pitanje šta je obećano zauzvrat, jer je poznato da u međunarodnoj diplomaciji nema besplatnog objeda. Ali, zanimljivo je da je ovo najizravnije miješanje Rusije u balkanske političke prilike, dugo nije bilo takvog izravnog miješanja. Razlog bi mogao biti i to što je očigledna diplomatska izoliranost Rusije zbog krize u Ukrajini i sve je manje mjesta gdje može utjecati na prilike u Europi. Rusija je na ovaj način poručila da ona još uvijek može utjecati na razvoj stanja u BiH, koje je sada vrlo kritično“, ističe Trifunović.

Dr Duško Vejnović, profesor sveučilišta u Banja Luci, ističe da su rasprava u Vijeću sigurnosti i rezultati potpore Rezoluciji za BiH najbolji pokazatelj polarizacije i zahlađenja odnosa u svijetu.

„Zahladili su, očekivano, odnosi između Rusije i NATO-a, pitanje Ukrajine i određenih dijelova Ukrajine oko samoodređenja i odcjepljenja je sasvim ozbiljno - i europsko i azijsko i svjetsko pitanje. Logičan je slijed događaja u Vijeću sigurnosti, iako bi trebalo jačati partnerstvo Rusija – NATO, Rusija - SAD, te postići da se o svim životnim, ali i spornim pitanjima, dogovara mirnim putem, i da se „ratnički“ jezik ublaži. Mnogi su zabrinuti zbog zatezanja kanopca Rusija – NATO, Rusija – SAD, i ako se tome doda još pitanje Kosova, Albanije, Srbije i Zapadnog Balkana, kao vječno pitanje balkanskog raskršća, mislim da Europa i svijet ulazi u nemirno razdoblje.


Više europskih diplomata je kao “opasno” ocijenilo rusko protivljenje politici EU u Bosni i Hercegovini.


Britanski diplomat Michael Tatham je izjavio da je ovo prvi put u 14 godina da odluka o produžetku mirovne misije EU nije jednoglasna, te izrazio zabrinutost „što Rusija pokazuje prezir prema euroatlantskoj budućnosti Bosne i Hercegovine“.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko izjavio je u utorak u Vijeću sigurnosti kako je potrebno da se u BiH promijeni "začarani silazni ciklus milo-za-drago politike" i upozorio one koji razmišljaju o odcjepljenju da se granice BiH ne će mijenjati.




















← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus